Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Srp 2019

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

ZEMLJE srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u sljedećih 30 godina mogle bi se suočiti sa snažnim smanjenjem radne snage, upozorio je zamjenik glavne direktorice MMF-a Tao Zhang, koji osim mjera za povećanje njenog broja i učinkovitosti, apostrofira i prednosti tehnološkog razvoja.

Zhang koji sudjeluje na međunarodnoj konferenciji "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju Međunarodni monetarni fond (MMF) zajednički organizira s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), iznio je podatke iz novog MMF-ovog istraživanja koje pokazuje da će se populacija u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, uslijed starenja i migracija do 2050. suočiti s 12-postotnim padom broja stanovnika.

Još snažnije smanjenje broja radne snage

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

"Ti demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje", upozorava Zhang.

Također, mogli bi usporiti konvergenciju. Iz MMF-a tako procjenjuju da bi, bez demografskih pritisaka, BDP po stanovniku u regiji mogao do 2050. dosegnuti 74 posto razine zapadne Europe, u usporedbi s 52 posto 2020. godine, dok bi uz demografske izazove, ta razina iznosila samo 60 posto.

Zhang kaže da se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu na bogate zapadne zemlje pa je moguće da ostare prije nego što postanu bogate.

Povećanje broja i učinkovitosti radne snage

Kao jedno od rješenja za ublažavanje tih pritisaka ističe povećanje broja i učinkovitosti radne snage. Napominje da u regiji CESEE na pogoršanje demografskih trendova najviše utječe odlazak mladih i obrazovanih ljudi te da je od 1995. do 2017., isključujući Rusiju i Tursku, regija izgubila oko sedam posto radne snage.

Osim mjera za zaustavljanje migracija, kao i povratka onih koji su otišli, Zhang napominje da su se neke zemlje kako bi ublažile nedostatak radne snage, odlučile na uvoz stranih radnika napomenuvši da je imigracija politički izbor koji stavlja veći teret na neke druge politike.

Načini povećanja ponude radne snage su i ohrabrivanje žena i starijih radnika na ulazak na tržište rada. Zheng napominje da je prosječna participacija žena na tržištu rada 10 postotnih bodova manja od one u zapadnoj Europi. Između ostalih, kao jedna od mjera za razmatranje je i podizanje dobi za umirovljenje.

Korištenje tehnološkog napretka

Zhang apostrofira i tehnološki napredak te učinkovitu upotreba tehnologije, za koju kaže da je realnost u ovoj regiji u kojoj su mnoge tvrtke uvele automatizaciju.

Navodi da Međunarodna federacija za robotiku u regiji predviđa godišnju stopu rasta isporuka robota za 21 posto do kraja ovog desetljeća, što znači da će uskoro regija imati dvostruko više robota od prosjeka europske ekonomije.

U pozadini sve veće automatizacije, Zhang kaže da su mnogi zaposlenici zabrinuti da će ih roboti istisnuti, no u regiji CESEE povećanje automatizacije poklopilo se s porastom zaposlenosti.

Ističe da CESEE prednjači u automatizaciji među zemljama srednjeg dohotka, no kako bi se osiguralo da ta potencijalno razorna sila i dalje koristi radnicima, tehnologija također mora biti popraćena odgovarajućim politikama. Pritom ističe nužnost politika koje ulažu u ljudski kapital i povećavaju blagostanje.

Stoga apostrofira nužnost sveobuhvatne reforme obrazovnih sustava te značajnih ulaganja u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije. Te bi mjere trebalo kombinirati s politikama koje sprječavaju stalni odljev mozgova iz regije, a kako bi se osiguralo da se koristi tehnologije široko dijele, valjalo bi unaprijediti i sigurnosne mreže, preporučuje.

Zhang ističe i nužnost politika koje unaprjeđuju upravljanje, nadogradnju infrastrukture i modernizaciju propisa kojima bi se ponovno privukli oni koji su napustili zemlju, osnažilo poslovno okruženje, promicale inovacije i veće dijeljenje prednosti tehnologije.


Komentari članka

Vezani članci

Udarni vikend, nada u dobru sezonu

03.08.2020.

Prvi udarni turistički vikend koji je iza nas, obilježile su gužve i kolone na svim cestama koje vode do odredišta na obali. A to svakako budi nadu da će sezona biti dobra.

Počinje udarni turistički vikend, na granici sa Slovenijom već velike gužve

31.07.2020.

"Pojednostavljeno rečeno, mi smo najbliži i najsigurniji Mediteran. U ovim uvjetima u kojima su ljudi živjeli i sve što su proživljavali zadnjih tjedana i mjeseci, sigurno da se ponašanje potrošača u mnogočemu promijenilo. Ljudi žele sigurno sa svojom obi

Računica velikih tvrtki je jasna: Na par stotina kilometara konkurencija za privlačenje ulaganja žestoka i neumorna

24.07.2020.

Svaka ozbiljna tvrtka uvijek je spremna na preseljenje, ovisno o isplativosti i dugoročnoj profitabilnosti. Odluka Megglea, jedne od vodećih mljekara, da ugasi pogone u Osijeku, otpusti 160 radnika i preseli proizvodnju u Srbiju izazvala je političku buru

Povijesni trenutak: Počinje oproštaj od kune

19.07.2020.

Ovaj ulazak u ERM II zadnja je stepenica prije otvaranja vrata euru. Sada nas čeka ekonomska disciplina s naglaskom na strukturnim reformama koje moramo provesti. Razdoblje u ERM II ovisi o pripremljenosti članice, Slovenija je u njemu boravila dvije i po

Prognoze s Harvarda: Hrvatska će se do 2028. razvijati duplo sporije od BiH

16.07.2020.

"Za promjenu takvog stanja potrebna su barem dva ili tri mandata. Svi ti problemi postali su modus operandi u hrvatskom društvu koje, primjerice, danas korupciju doživljava kao normalnu“, zaključuje Lovrinčević.

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2094 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1305 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1023 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 739 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 955 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 268 članka imaju tag koronavirus
  26. 360 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici