Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ou 2013

Ljubo Jurčić: Mi uopće ne znamo što je naš interes

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPlus  

Ljubo Jurčić: Mi uopće ne znamo što je naš interes

Mnogi su ušli u velike minuse uglavnom iz nužde, možda malo i iz pohlepe. Zaduženost po tekućim računima dosegnula je približno sedam milijardi kuna. Kako bi pokrili minus, taj dug mogu smanjiti jedino ako smanje potrošnju za četiri milijarde kuna. A to je samo nastavak puta u propast…

“Nisu problem strane banke i investitori, njihov je interes potpuno jasan, problem je to što mi ne znamo što je naš interes”, smatra dr. sc. Ljubo Jurčić ne osporavajući pritom pojedincima da to znaju. No oni nisu dovoljno organizirani kako bi definirali ekonomsku i ostale nacionalne politike, prenosi Tportal.

Ljudi su uistinu dužni i minusi na računima su veliki. No ako ne gledate razlog nastanka tih minusa nego ih hoćete ograničiti na visinu plaće, stvarate lom kao što je to bilo zamrzavanje cijena u Jugoslaviji. Kada su narasli ulazni troškovi, a proizvođač ih nije mogao prenijeti na kupca, nije potom mogao platiti ni dobavljaču. Tako se stvarao sustav nelikvidnosti i bankrota.

Kada bismo potrošnju uistinu mogli smanjiti za četiri milijarde kuna, smanjili bismo i opću potrošnju. To bi značilo smanjenje potrošnje kruha, mlijeka, struje, vode, automobila, kuće… Tada tržište ostaje bez četiri milijarde kuna, zbog čega će proizvođači, s obzirom na našu gospodarsku strukturu, morati izravno otpustiti desetak tisuća ljudi. Kada oni ostanu bez posla i plaće, manje će kupovati i zbog toga će dodatne dvije tisuće ljudi izgubiti posao.

Za problem visokih kamatnih stopa, koje sve više opterećuju građane i poduzetnike, dr. Jurčić ima rješenje: “Prvo treba regulirati formiranje kamatne stope: ona se sastoji od troška novca, zarade banke i rizika. Ljudi su ušli u kredite i ne mogu ih otplaćivati. Kako bi ih servisirali, otišli su u minuse na tekućim računima. Nesreću tih ljudi iskoristile su banke koje su organizirane dok dva milijuna zaduženih građana nije organizirano.”

Povrat kredita takvih klijenata rizičniji je i banka to pokriva povećanjem premije rizika. Zato kamata raste s osam ili devet na 12 posto i u njoj se četiri-pet postotna poena odnosi na povećani rizik. Vlada može reći da je dopušten rizik dva ili tri posto, a cijena kapitala s maržom banke osam posto pa će banke ostati bez premije za pokriće većeg rizika. Tada će same početi ograničavati minuse, jer neće imati premiju koja će im pokrivati rizične slučajeve.

“Za tim bi instrumentom morala posegnuti HNB. No jedini pravi način smanjivanja minusa na tekućim računima je podizanje dohotka, a to je zadatak Vlade. Niti jedan građanin ne mora poznavati te tehnike, metode i tehnologije, jer ima državu koju plaća kako bi ga zaštitila od njegova neznanja i monopolskog položaja banaka”, smatra predsjednik Hrvatskog društva ekonomista. Dr. Jurčić smatra kako su sve razvijene zemlje imale sreću da im politička elita zna kako postići svoje ciljeve, dok se naša politika bavi fluidnim i iracionalnim stvarima. Premda neki članovi Vlade imaju potrebno znanje i iskustvo, ona nije dobro organizirana, jer oni ne rade u područjima u kojima to znanje mogu primijeniti.

“Vlada mora imati koordinatore i vodstvo, a da naša Vlada to nema vidi se na svakoj njezinoj sjednici. Žrtva je narod. U takvim situacijama, svugdje u razvijenom svijetu postoji političko-intelektualna elita koja, čim vidi da Vlada ne funkcionira, pokrene svoje poluge u kapitalu, medijima, sindikatima i kaže: ‘Gospodo, imali smo dobre namjere, ali ova ekipa ne može voditi državu. Uvjeravali su nas da znaju i mogu, ali vidimo da ne uspijevaju…’ i pokreću postupak promjene vodeće ekipe’”.

Izgovori vladajuće elite da je nakon preuzimanja vlasti naišla na velike gubitke i ruševine, na ‘kosture u ormarima’, Jurčić ne opravdava, jer sve te njive i tvrtke i dalje postoje. Kaže da ako je seljak lani posijao pogrešno sjeme u krivo vrijeme i stavio lošu zaštitu, zašto oni ne stave ispravno sjeme i zaštitu u pravo vrijeme? Nijedna parcijalna politika, pogotovo ne u Hrvatskoj, ne može dati pozitivne rezultate. “Reforma zdravstva, školstva, mirovinskog sustava, poljoprivrede, međusobno su povezane i ako napravite pomak u jednom sustavu, a niste s tim uskladili reforme u drugima, rezultat na kraju neće biti dobar.

Svaka pametna država ima profesionalce koji znaju što je bitno u kojem sustavu, kako on funkcionira i kako ga povezati. Ti profesionalci angažirani su u institucijama koje Hrvatska nema. Od SAD-a kao najliberalnije, do Japana kao najdirigiranije zemlje, imate stotine državnih, paradržavnih i privatnih instituta koji kao stajaća vojska promatraju što se događa i reagiraju kada treba. Nakon početka krize u Europi i SAD-u, a bila je veća nego hrvatska, oni su za godinu dana počeli rasti jer se aktivirala ta vojska znalaca, jer je u njihovim vladama bilo dovoljno svijesti da je organizira i pita kada treba. Mi smo takve organizacije iz starog sustava uništili, a nove nismo stvorili jer naša politika nije znala da ih treba, valjda zbog nekih kompleksa”, analizira Ljubo Jurčić.

Jurčić uočava problem da kada netko kod nas dođe na vlast misli da mu je pripala država te da s njome može raditi što hoće. “Tako su izjavljivali i onaj čuveni bivši premijer, slično govori sadašnji, a i bivši prvi potpredsjednik Vlade rekao je da su dobili mandat i da mogu raditi što hoće. U socijalizmu, koji smo srušili kao loš sustav, niste mogli postati direktor poduzeća ako niste imali struku i pet godina radnog iskustva na rukovodećim mjestima, važnog za to poduzeće. Sada je u javnim poduzećima to preskočeno i direktora imenuje politika, jer mu vjeruje partijski šef. Mi smo to, dakle, spustili na razinu na kojoj je u Europi postojalo prije 300 godina”, ističe.

Kaže kako Hrvatska ima najmanji radni kontingent u Europi, oko 50 posto, ondje je prosjek iznad 60 posto, a cilj je u Europi podići ga na 70 posto! U nas premalo ljudi radi. Mjere rezanja koje se narodu možda mogu svidjeti jer je u teškoj situaciji, pa ga veseli kada se reže drugome, samo pogoršavaju stanje, smatra dr. Jurčić. “Neki dan su me iznenadili članovi HUP-a kada su pozdravili smanjivanje plaće javnoj upravi za tri i pol posto. To čovjek ne može vjerovati! Ti ljudi će za toliko imati manju plaću i manje će moći trošiti kod njihovih poslodavaca, što će dovesti do smanjivanja narudžbi za otprilike dva posto”.

Pojašnjava kako se taj trend može preokrenuti pasivnom politikom Ministarstva financija, za što ministra možemo podržati, ali Vladu koja vodi takvu politiku – ne. “Jer, ona se sastoji i od Ministarstva malog i srednjeg poduzetništva, gospodarstva, poljoprivrede, prometa, turizma, ali u tim ministarstvima isto tako režu, a ona moraju biti proizvodna, znati što Hrvatska treba proizvoditi i za to stvarati uvjete kako bi se poduzetnicima isplatilo stvarati, proizvoditi i izvoziti. Ali oni se time ne bave”, zaključuje dr. Ljubo Jurčić u Kartama na stolu Osječke televizije.


Komentari članka

Vezani članci

Europska investicijska banka predložila mjere za pomoć malim tvrtkama

18.03.2020.

Sve ove mjere mogu biti brzo implementirane da bi se ublažio manjak likvidnosti, a bit će provedene u partnerstvu s nacionalnim razvojnim bankama gdje god je to moguće, kažu iz EIB Grupe, koja uključuje i Europski investicijski fond (EIF) specijaliziran z

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

12.03.2020.

S velikim nestrpljenjem iščekivana odluka Vrhovnog suda kojom je konverzija kredita iz 2015. godine proglašena zakonitom bankama je donijela veliko olakšanje, a brojni su potrošači ostali prilično razočarani.

Tečaj eura oko najnižih razina u gotovo tri godine

18.02.2020.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema ostalih šest najznačajnijih svjetskih valuta, u takvim je okolnostima iznosio jutros 99,131 bod, što je nedaleko najviših razina u 4,5 mjeseci od 99,241 boda, na koje se u jednom trenutku pope

Propalim firmama smo samo lani platili dvije milijarde kuna

10.02.2020.

Iako je očito da državna jamstva često zaista dolaze na naplatu, tj. da se ne radi samo o pomoći kod dobivanja kredita pojedinog subjekta nego da država na kraju taj kredit i otplati, prošle godine izdano je jamstava u visini od 4,3 milijarde kuna.

Banke su počele spuštati kamate, evo što to znači za vaš kredit

02.01.2020.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1037 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 500 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija