Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Sij 2018

Ljetovanje u pogonu za pneumatske brusilice

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik  

Ljetovanje u pogonu za pneumatske brusilice

Soldić i dalje proizvodi brusilice, upravo to je posao u kojemu je najbolji. Ali kada je preselio pogon u novo sjedište, trebalo je nešto učiniti sa starim. A turizam cvjeta

Stipe Soldić, vlasnik tvrtke Soldić, možda je i primjer sudbine kooperanata hrvatskih brodogradilišta, ali i odličan pokazatelj kako kompanija čiji vlasnik razumije biznis i potrebe tržišta može raditi paralelno na dva, pa i više, potpuno različita kolosijeka. Nekad se brodogradnja - koja je oduvijek bila Soldićev primarni izbor, posao u kojem smatra da može pružiti najviše - uvelike oslanjala na moćnu kooperaciju, koja je bila toliko narasla da je kooperantov radnik izvodio najsloženije poslove i ostajao prekovremeno, a radnik brodogradilišta radio normalno radno vrijeme. A onda je nastupila kriza i stvorila se percepcija u javnosti da su za sve nepravilnosti i probleme brodogradilišta krivi kooperanti, što je samo u malom dijelu istinito jer je logično da kooperant ne bi mogao ništa napraviti da nije imao podršku ili nalog nekoga iz brodogradilišta.

Nepredviđena situacija

Uglavnom, kooperacija je za poslovanje brodogradilišta u svakoj situaciji dobra. Kako posao u brodogradilištu oscilira u opsegu posla, te se tako traži i radna snaga za dovršetak tih poslova, najlakše je rješenje angažirati kooperante, odnosno tvrtke koje su specijalizirane za te poslove. Vlasnicima je bolje imati kooperante nego strepiti kada naraste posao tko će ga obaviti. “Zbog nekoliko takozvanih kooperanata koje je netko možda podržavao i protežirao nije u redu da se sve nas strpa u isti koš. Svaki normalni kooperant jedva je čekao da se privatiziraju brodogradilišta, a dogodila se nepredviđena situacija, tako da smo u većini ostali bez posla. Nije se dogodio napredak. Mislili smo da će s privatizacijom biti više posla za nas, ali smo ostali i bez radnika i bez posla.Tvrtke koje su imale kvalitetu i kvalitetne radnike ostale su i bez posla i bez radnika”, objašnjava Stipe Soldić, čija je tvrtka nekad imala oko 300 radnika u kooperaciji u hrvatskim brodogradilištima.

Nekad je takvih tvrtki bilo puno, a sada ih je malo. Razlog za devastaciju kooperanata jest i to što je dijelom smanjen opseg poslova u brodogradilištima.
“Moja je tvrtka imala više od 30 različitih zanimanja odnosno struka, a radili smo najsloženije sekcije za brodove. Sada je kooperacija svedena na zanemariv broj. A moje je mišljenje da ju je trebalo sačuvati. To će se pokazati u budućnosti”, kaže Stipe Soldić.

Kooperant kooperanata

Soldić je nastavio rad s brodogradilištima, ali ne kao kooperant, nego tako da ih opskrbljuje pneumatskim brusilicama. Radi se o prvim hrvatskim pneumatskim brusilicama, kako voli u razgovoru isticati Soldić.
Tvrtka Soldić proizvodi deset različitih modela tih brusilica s četiri tipa motora. Kompletna proizvodnja s proizvodnjom rezervnih dijelova odvija se u njegovu proizvodnom pogonu na periferiji mjesta Mravince koje pripada Gradu Solinu.

“Osim u tome što je hrvatska proizvodnja, prednost brusilice koju moja tvrtka proizvodi jest u tome što je jeftinija. Njezina je kvaliteta neupitna. Ja sam možda subjektivan, ali trebate pitati radnike u brodogradilištima i kooperante. Mi radimo i s brodogradilištima, ali, što je značajnije, radimo s gotovo svim preostalim kooperantima hrvatskih brodogradilišta. Potvrda da je brusilica koja je proizvedena u pogonu moje tvrtke kvalitetna jest i to što njome rade radnici riječke tvrtke Monting Power System, koja je jedna od najkvalitetnijih kooperantskih tvrtki na ovim prostorima. Radim s oba Uljanikova brodogradilišta, a najbolju suradnju imamo s Brodotrogirom. U trogirskom brodogradilištu prepoznali su našu pneumatsku brusilicu kao kvalitetnu.”

Samo po narudžbi

Tvrtka Soldić proiz­vodi desetak tipova vretenastih brusilica. To su profesionalni alati. Njima poslove obavljaju radnici u hrvatskim brodogradilištima, ali i u ostalim industrijskim pogonima. “Osim pneumatskih brusilica, proizvodimo 50 vrsta različitih tipova zamjenskih dijelova za različite alate. Tvrtka smo koja je likvidna unatoč problemima s brodogradilištima jer proizvodimo po narudžbi. Prije krize imali smo odličan promet i prihod, a to je sada palo. Međutim, zahvaljujući pojačanim narudžbama Brodotrogira, naš promet se diže. Nadamo se da će Uljanik grupa riješiti svoje probleme, jer smo mi s njima i u Trećem maju i u Uljaniku odlično radili dugi niz godina. Naše brusilice imaju primjenu i mjesto im je u pogonima teške industrije, gdje se radi zavarivanje i gdje poslove izvodi veći broj radnika koji se koriste pneumatskim alatima. Počeli smo pregovore i s ‘Đurom Đakovićem’, ali se još nismo pomaknuli s početnih pozicija. Radili smo s cementarama i s drugim industrijskim pogonima”, kaže Stipe Soldić.

Soldić za sebe voli reći da je odličan u proizvodnji, ali da mu marketing i promocija nisu jaka strana.
“Inovacija i poboljšanje postojećih rješenja ispunjavaju me i vesele, a svjestan sam da je za uspješno poslovanje važan i marketing. Brusilicu sam napravio tako da sam vidio u čemu je nedostatak najvećih i najpoznatijih svjetskih proizvođača. Vlastitim rješenjima htio sam napraviti alat koji nema ograničenja a da je pri tome funkcionalan i cjenovno prihvatljiv. Pneumatska brusilica koju sam proizveo plod je mog dugogodišnjeg rada. Najprije u Brodosplitu, gdje sam radio, a potom u svojoj radionici i naposljetku u svom pogonu. Nemam ljevaonicu, a kućišta za brusilice također proizvodim u svom pogonu. Od dijelova te brusilice kupujem samo jednu steznu čahuru, koju nabavljamo iz Njemačke ili iz Indije, a sve ostalo proizvodimo sami u svom pogonu od materijala koji nabavljamo na tržištu. I tu steznu čahuru mogli bismo sami proizvesti, ali bismo morali kupiti vrlo skup stroj. Naša brusilica ima i pismene potvrde iz brodogradilišta i traže je radnici”, objašnjava Soldić.
Kaže da se proizvodnja u njegovu pogonu odvija na najobičnijim strojevima i da mu se kolege čude što sve može na njima proizvesti. U pogonu ima brusilice, tri glodalice, pet tokarskih strojeva, specijalne bušilice... To su najobičniji alatni strojevi uglavnom iz Prvomajske, na kojima zahvaljujući spretnosti i znanju radnika proizvode i najzahtjevnije proizvode.

Soldića je kriza primorala da iz nekadašnje radionice preseli proizvodnju u novi pogon koji je izgradio u blizini. Pogon ima oko 500 četvornih metara. “Većina kooperanata kupuje naše dijelove i alat, a servis je također kod nas. Mi lako servisiramo alate jer sami proizvodimo dijelove. Tko se god bavi ozbiljnim poslom što se tiče alata, radi s nama”, tvrdi Soldić.

Turizam u pogonu

Prije pet-šest godina bilo je vrlo izgledno da Soldić preuzme većinu poslova u jednom brodogradilištu u Italiji.

“Međutim, sve se iskompliciralo, tako da smo ostali bez novca koji smo uložili za pripremu preuzimanja. Posao nismo uspjeli realizirati. Trebali smo tamo raditi s najmanje 60 radnika, a onda se brodogradilište, doslovce preko noći, zatvorilo. Otvorio sam tamo tvrtku i uložio određen novac, a završilo je tako kako je završilo”, kaže Soldić. Kao i u mnogim drugim slučajevima u Hrvatskoj, spas od propasti investicije pronađen je u turizmu, kao trenutačno najpropulzivnijem sektoru u državi. Zgradu gdje je bio smješten stari pogon tvrtke, koja se nalazi na odličnoj lokaciji, Soldić je prenamijenio u turistički objekt koji u idealnim uvjetima i u dobroj sezoni može primiti 24 gosta u 12 smještajnih jedinica. Ondje ima restoran, bazen, teniske terene, teretanu, zatvoreni prostor za balote, odbojkaško i nogometno igralište, ukratko, ima sve što gostu može zatrebati i za vrijeme duljeg odmora. U taj je turistički objekt uloženo nekoliko milijuna kuna.

“Turistička sezona bila je odlična, a najave za 2018. još su bolje. Već u prosincu 2017. imali smo popunjena tri mjeseca za ovu godinu. Surađujemo s agencijom Nova sol. Osim doručka, ne radimo ugostiteljstvo, mada restoran možemo davati u najam za neke prigode. Postane li brodogradnja ponovno uspješna u narednim godinama, onda će brodovi opet postati primarni biznis naše kompanije, a turizam će za mene biti sekundarna djelatnost. Dok tako ne bude, bit će ovako kako je sada”, napominje Stipe Soldić.


Komentari članka

Vezani članci

Valamar unapređuje naturistički kamp Istra Sunny u premium camping resort

17.08.2018.

Najveća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera iduće godine planira ukupne investicije od 616,5 milijuna kuna, a jedna od većih bit će u kamp Istra Sunny u Funtani

Plava ekonomija stvara radna mjesta za 3,5 milijuna ljudi

17.08.2018.

Iako je u Hrvatskoj prošle godine ukupan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama pao za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 83.318 tona, ohrabruje činjenica da je sektor ribarstva i marikulture prepoznao važnost međunarodne suradnje

Kako jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može privući turiste? Evo savjeta!

16.08.2018.

Stalno se spominje masovni turizam, kako to nije rješenje za nas i kako treba kvalitetu pretpostaviti kvantiteti. Ali iz mnogo razloga, poznatih i nepoznatih, nikako da se počnemo ozbiljnije okretati kvalitetnijoj ponudi te time privlačiti platežno sposob

Hrvatska regija u kojoj je potrošnja hrane i pića u 'špici' čak pet puta veća nego izvan sezone

15.08.2018.

Uz bolje pripreme sezonske opskrbe trgovina, procjene potrošnje olakšavaju i prilagodbu ukupne turističke ponude povećanom broju stanovnika, kažu u HGK.

U Hrvatskoj raste broj imućnijih turista

14.08.2018.

Prema posljednjim istraživanjima Instituta za turizam, u Hrvatsku i dalje najviše ljudi dolazi automobilom, njih 64%.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP