Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Sij 2015

Litva ušla u eurozonu

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

Litva ušla u eurozonu

Litavska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute, iako se nastavlja kriza u eurozoni. Smatraju da će im ovaj potez dati stabilnost u turbulentnom geopolitičkom okružju izazvanom krizom u Ukrajini. Čvršća integracija s EU-om najbolji je sigurnosni jamac, smatraju u Vilniusu

Litva je u četvrtak postala dio eurozone, kao njezina 19. članica i posljednja od triju baltičkih zemalja. Estonija je uvela euro prije četiri, a Latvija je u eurozoni od 1. siječnja prošle godine.

Litva je u srpnju dobila zeleno svjetlo svih europskih institucija za uvođenje eura pošto je utvrđeno da je ispunila mastriške kriterije u pogledu javnog duga, proračunskog deficita, niske stope inflacije, dugoročnih kamata i stabilnosti tečaja.

Unatoč krizi u eurozoni, litavska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute, smatrajući da će joj to dati stabilnost u turbulentnom geopolitičkom okružju, odnosno ruskom pokazivanju mišića. Čvršća integracija s EU-om najbolji je sigurnosni jamac, smatraju u Vilniusu.

Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve su zemlje EU-a obavezne s vremenom ući u eurozonu osim Velike Britanije i Danske koje su se putem pregovora dogovorile o izuzeću. Neke zemlje, međutim, poput Poljske i Švedske namjerno izbjegavaju ispuniti tehničke uvjete za pristup eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu. A to može biti prednost u vremenima kriza jer država može devalvirati svoju valutu ako joj ekonomija upadne u probleme. S eurom to nije moguće.

Litavska vlada, međutim, smatra da je, unatoč možebitno smanjenoj fleksibilnosti ekonomske politike s eurom, ipak bolje ući u eurozonu. Kao i ostale dvije baltičke zemlje, Litva koristi svaku mogućnost da produbi institucionalne veze s EU-om kako bi se Rusija odvratila od bilo kakvog pokušaja da ponovno stekne utjecaj u toj regiji. Ujedno, pošto su Estonija i Latvija već u eurozoni, litavski ulazak potaknut će dublje ekonomske odnose među njima. I treće, ulaskom u eurozonu potiču se i strana ulaganja.

"Članstvo u eurozoni znači stabilnost. Ne samo ekonomsku, nego i političku", rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.

"Drago nam je zbog ulaska u eurozonu, ne samo kao jamca ekonomske stabilnosti, već i kao potencijala za daljnji održivi razvoj ekonomije. Euro donosi nova radna mjesta, rast osobnih prihoda i jačanje konkurentnosti u zemlji. To je i dodatni korak našoj nacionalnoj sigurnosti s obzirom na geopolitičku situaciju koja se formirala blizu naših granica", rekao je litavski premijer Algirdas Butkevičius, koji je ranije najavio ostavku ako mu zemlja ne ispuni kriterije i ne kvalificira se za eurozonu s 1. siječnjem 2015. "Litva je teško radila, svojski se trudila i uspješno položila ispit".

Litva je planirala prihvatiti euro još 2007., ali nije uspjela na vrijeme obuzdati inflaciju.

Litavsko gospodarstvo je raslo 3,4 posto u 2013. i očekuje se sličan rezultat za ovu godinu. Proračunski manjak u 2013. bio je tri, a na kraju 2014. trebao bi biti 2,5 posto. Javni dug je 40 posto BDP-a.
Litavske poduzetnike i građane more uobičajene brige prije ulaska u eurozonu. Strahuje se od povećanja cijena. Iako bi ih mogao utješiti latvijski scenarij, gdje se pokazalo da je rast cijena bio malen i ograničen, dok znaci rastuće konkurentnosti i nižih troškova transakcija ukazuju na pozitivne dugoročne učinke, i dalje se trećina Litavaca protivi dolasku eura. Dužnosnici smatraju da će se to promijeniti kad euro uđe u optjecaj.

Litavska središnja banka nedavno je izdala posebnu srebrnu komemorativnu kovanicu kojom se oprašta od litasa, koji je kao litavska valuta bio u upotrebi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata kada ga je zamijenio sovjetski rubalj, i zatim ponovno od 1993. do stare godine 2014.

Izvan eurozone tako će od 1. siječnja ostati već spomenute Britanija i Danska, koje to nisu obavezne učiniti, niti planiraju, Švedska i Poljska, koje to evidentno izbjegavaju, Mađarska i Češka koje su ambivalentne te Hrvatska, Bugarska i Rumunjska koje još ne ispunjavaju kriterije.

Za ulazak u eurozonu razmatraju se sljedeći kriteriji: inflacija (ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom), proračunski deficit (treba biti ispod tri posto BDP-a), javni dug (mora biti ispod 60 posto BDP-a), dugoročne kamate (ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama) i stabilnost tečaja (sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu).


Komentari članka

Vezani članci

David pobijedio Golijata, VW mora isplatiti odštete

26.05.2020.

Nakon godina natezanja po sudovima zbog afere dieselgate, danas je napokon donesena i presuda. Odlukom Vrhovnog suda njemački automobilski koncern Volkswagen morat će njemačkim kupcima modela s manipuliranim dizelskim motorima isplatiti odštetu

Solarne ploče u poljoprivredi? Učinkovite u uzgoju kokoši i povrća

22.05.2020.

Korištenje solarnih panela u poljoprivredne svrhe sve više dobiva na važnosti, a diljem SAD-a postavljaju ih na brojnim farmama. U posljednjih nekoliko godina uspostavljeno je više ovakvih pilot programa.

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

19.05.2020.

Čelnik banke Intesa Sanpaolo pozvao je na izdanje ‘socijalnih obveznica’ koje bi nudile i imunitet od kaznenog progona ako ih građani kupe novcem s inozemnih računa.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija