Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Stu 2018

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

Jedno je imati kvalitetan proizvod, posve drugo imati i sigurno tržište. Upravo oboje, a što je želja svih poljoprivrednika, uspjelo je jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću za poljoprivredu i trgovinu Vrankić. Nastala prije četiri godine, tvrtka Vrankić j.d.o.o. na čelu s direktoricom Sanjom Jonjić, uzgaja lički krumpir, kupus i luk i to na 900 metara nadmorske visine na području Općine Saborsko.

Na površinama u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera uspijevaju im vrhunske povrtnice, prije svega lički krumpir - naš brand zaštićen na europskoj razini, koji je svoje mjesto pronašao upravo na meniju Nacionalnog parka, ali i jednog trgovačkog centra. Naime, upravo oni u potpunosti otkupljuju sav urod Vrankić j.do.o. čija je pakirnica, kao i sjedište tvrtke, smještena u Plaškom.
Lički krumpir, kupus i luk

"Na šest hektara uzgajamo lički krumpir, na jednom hektaru kupus i na jednom hektaru luk. Kad govorimo o urodima, ove smo godine imali 18 do 20 tona krumpira, ali onog za prodaju jer oštećeni ne brojimo. Kupusa je bilo 64 tona, a luka 13", otkriva nam Marinko Vrankić, savjetnik u Vrankić j.do.o. koji se niz godina bavi poljoprivredom te je, kaže, odlučio znanjem pomoći društvu.

"Ni sam ne znam kako bih sebe nazvao, svoju funkciju, ali kada imate jednu mladu, sposobnu, odlučnu osobu kakva je Sanja Jonjić i koja je uložila znatna sredstva u otvaranje firme, jednostavno morate pokušati prenijeti znanja i pomoći", hvali Marinko Vrankić mladu direktoricu.

Ove godine, otkriva nam, bilo je dosta problema u proizvodnji luka jer ga je napala alternarija. Ostalo je dobro rodilo premda su uvjeti proizvodnje u njihovom području prilično zahtjevni. Kada je riječ o ličkom krumpiru, 70% posla obavlja se ručno, a jedno je, dodaje M. Vrankić, saditi krumpir i vaditi ga s ravnih njiva, a drugo u području na kojem je njihova proizvodnja.

S obzirom na to da je riječ o vrhunskom, zaštićenom proizvodu, ove godine su se okušali i prijavili na podmjeru 3.1. "Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete", tip operacije 3.1.1. "Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode". I prošli! Riječ je, naime, o potpori koja se odnosi na troškove ulaska u sustav kvalitete; godišnji troškovi sudjelovanja u sustavu kvalitete; troškovi stručne kontrole i certifikacije ovlaštenog kontrolnog tijela. Odobren im je iznos od 84.500 kuna.

"To je sasvim u redu. Mi se ne žalimo", smije se Marinko Vrankić objašnjavajući da je riječ o tome da će idućih pet godina imati plaćen nadzor količina i proizvodnje ličkog krumpira. Dakle, oko 17.000 kuna godišnje, što bi i inače morali platiti, će platiti, ali će im Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u roku 60 do 90 dana vratiti te novce. A navedeni iznos moći će iskoristiti za nešto drugo.
U planu širenje proizvodnje

Svaka je pomoć dobrodošla, kaže, i sigurno je da će se u narednom razdoblju okušati i na drugim natječajima, ne samo mjerama Programa ruralnog razvoja, koji drže dobrim, već i na drugim. Naime, nedavno su ih zvali iz Karlovačke županije koja pokreće program sufinanciranja sa 120.000 eura kupovine nove i polovne mehanizacije pa itekako razmišljaju o tome.

"Kad malo zahladi, sjest ćemo i početi se baviti papirima. No, nećemo mi sami pisati već definitivno pronaći konzultantsku firmu koja se bavi pripremom dokumentacija jer s razlogom postoje ljudi koji se bave tim stvarima. Mi se bavimo proizvodnjom, oni papirologijom", dodaje Marinko Vrankić otkrivajući da je u planu svakako širenje proizvodnje. Hektar, dva svake godine. Polako, ali sigurno.


Komentari članka

Vezani članci

Poljodjelstvo je kao i sve u životu, nekad med i slatko grožđe, a nekad trule jabuke

22.08.2019.

Mladi poljoprivrednik Dino Jelača pored ratarstva odvažio se i na uzgoj paprike roge (ajvarice) koja je na tržištu oduvijek tražena. U poslu s tim povrćem pomogli su mu u Poljoprivrednoj zadruzi Dubrava donirajući mu sadnice roga, ali i feferona.

Entuzijasti osmislili sustav za vrtlarenje mikrozelenja

16.08.2019.

Trojica entuzijasta razvili su tehnologiju tzv. vertikalne poljoprivrede uz koju se mikropovrće i jestivo bilje može uzgajati u zatvorenom. Nakon što se uzgoje, biljke se mogu ili jesti ili presaditi u polje.

Tradicionalno povrće za zimnicu sve se manje proizvodi u Hrvatskoj

16.08.2019.

Tradicionalne povrtne kulture za zimnicu sve se manje proizvode u Hrvatskoj. Tako je proizvodnja paprike u 2018. bila 18.106 tona i smanjena je za oko 6 posto u odnosu na 2017. godinu kada smo proizveli 19.303 tone paprike. Kada je riječ o proizvodnji kra

Smanjila se proizvodnja rajčice u Hrvatskoj, a porastao je uvoz

12.08.2019.

Oko 60 posto uvozne rajčice dolazi iz Italije i Nizozemske, a više od tone uvezemo i iz Španjolske, Njemačke i Poljske. S druge strane, oko dvije trećine ukupnog izvoza rajčice završi u Sloveniji i Njemačkoj.

Novih 40 ugovora vrijednih više od 26 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja

07.08.2019.

Cilj operacije 8.5.2. je povećanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija