Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2009

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva, u Hrvatskoj su licencu za obavljanje građevinskih poslova ishodila 2.862 građevinska poduzeća, što je na prvi pogled tek 36 posto od ukupnog broja građevinaca registriranih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Činjenica je, međutim, da od tih 7.953 građevinska poduzeća koji su Komori predali svoj završni račun, njih čak 50 posto nema ni troje zaposlenih, odnosno više od 20 posto njih nema ni jednog zaposlenog, a ostalih 30 posto zapošljava - dvoje ljudi. Kako kažu podaci resornog ministarstva, u 2.862 licencirane tvrtke zaposleno je ukupno 108.000 proizvodnih radnika, građevinaraca, dok se broj administrativnog osoblja za dobivanje licence niti ne računa. Najsloženije građevinske radove u Hrvatskoj, tako, obavljati može 47 tvrtki, među kojima, primjerice, Dalekovod, Tehnika, GP Krk, zatim Konstruktor, Profectus i Viadukt, a u drugoj kategoriji licencu su dobile četiri tvrtke.

Podsjetimo, 1. travnja prošle godine u primjenu je krenuo pravilnik o licenciranju građevinara, koji je u sektoru podigao veliku prašinu i među građevinarcima izazvao velik bunt. Pravilnik je, naime, imao cilj s tržišta maknuti "fikus" tvrtke, koje se nisu bavile građevinarstvom, već preprodajom poslova, trgovinom i mnogim drugim djelatnostima, no zbog prerigoroznih kriterija koje je zadao građevinarcima prijetila je opasnost i od propadanja mnogih "pravih" građevinskih tvrtki, koje nisu zadovoljavale uvjete zbog premalog broja zaposlenih građevinara ili njihove neadekvatne stručne spreme. Sindikalci su tada najavljivali da će bez posla, odnosno na ulici, ostati 60.000 građevinara bez škole, ali s velikim iskustvom u građevini, dok su male tvrtke najavljivale da će samo veliki opstati.

"Mekši" uvjeti
U međuvremenu, pritisnuto "pobunom" građevinaraca, ministarstvo Marine Matulović-Dropulić ublažilo je kriterije za ishodovanje dozvole, pa je pravilnik "utopilo" u novi Zakon o obavljanju poslova projektiranja, stručnog nadzora i djelatnosti građenja, koji je na snagu stupio početkom ove godine. Zakon je znatno pojednostavio uvjete za dobivanje dozvole za izvođenje građevinskih radova, nakon čega su se smirile i strasti na relaciji Ministarstvo - građevinarci i njihove udruge. Kako stoji u zakonu, naime, za građenje objekta javne namjene, čija je ugovorena vrijednost veća od sedam milijuna eura, tvrtka mora imati najmanje 300 zaposlenika, pri čemu najmanje deset inženjera gradilišta, a za građevine koje nisu javne namjene, no također vrijednosti veće od sedam milijuna eura, potrebno je zapošljavati, sa svim pripadajućim davanjima radnicima i državi, najmanje 200 građevinaraca.

Za skupinu "C" - obavljanje radova vrijednosti od šest do sedam milijuna eura, tvrtka mora zapošljavati 120 ljudi, dok skupina "D" zahtijeva 80 ljudi i radove vrijednosti od pet do šest milijuna eura. Radovi vrijedni između tri i pet milijuna eura definiraju 60 zaposlenih, od 1,5 do tri milijuna najmanje 30 ljudi, i tako redom. Za manje složene radove, konačno, potrebno je imati najmanje dva zaposlenika, od kojih jedan mora biti poslovođa.

Zahvaljujući novim, "mekšim" uvjetima, broj tvrtki koje mogu obavljati najsloženije građevinske radove popeo se s prvotnih 15-ak, definiranih strogim pravilnikom, na njih 47, čime su građevinarci konačno zadovoljni.

Mjesta ima još
Kako napominje prvi čovjek Udruge građevinara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Zdenko Karakaš, koji je među prvima upozoravao na pogubne posljedice pravilnika o licenciranju, građevinarci su zadovoljni rezultatom, brojem od 2.862 licencirane tvrtke, no ima, kaže, mjesta i za građevinarce koji licencu još nisu zatražili.

- Pozivam građevinarce koji to još nisu učinili, da prikupe dokumentaciju i zatraže licencu, jer o tome ovisi njihova budućnost. Novi kriteriji uistinu nisu tako strogi i ishođenje licence trebali bi ozbiljno shvatiti, apelira Karakaš na one građevinarce koji još nisu našli za shodno zatražiti dozvolu za rad. Na pitanje je li unatrag godinu dana, otkad je "stari" pravilnik o licenciranju krenuo u primjenu pa sve do donošenja novog zakona krajem prošle godine, došlo do spajanja manjih građevinskih tvrtki radi zadooljavanja kriterija, Karakaš odgovara da se udruživanje općenito događa u okviru natječaja za izvođenje radova, ne prije.

- Novim su zakonom postignuti dobri rezultati, jer su pravila znatno promijenjena u odnosu na prvotni pravilnik, a ni licence se neće gubiti tako lako, zaključuje Karakaš.


Komentari članka

Vezani članci

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Poduzetnici ne očekuju ozbiljnije reforme ni poboljšanje poslovne klime – istraživanje

25.07.2018.

Od ukupnog broja tvrtki koje su sudjelovale u ispitivanju, njih 45 posto je izvoznika, koji velikom većinom očekuju da će prihodi na inozemnom tržištu u idućih šest mjeseci biti veći ili na istoj razini

HGK sufinancira sudjelovanje hrvatskih tvrtki na sajmu uvoza u Kini, organizira i sastanke

20.07.2018.

Prvi Kineski međunarodni uvozni sajam održat će se u Šangaju od 5. do 10. studenog ove godine. U sljedećih pet godina očekuje se da će Kina, s populacijom od otprilike 1,3 milijarde, uvesti proizvoda i usluga vrijednih više od 10.000 milijardi dolara.

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija