Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2009

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva, u Hrvatskoj su licencu za obavljanje građevinskih poslova ishodila 2.862 građevinska poduzeća, što je na prvi pogled tek 36 posto od ukupnog broja građevinaca registriranih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Činjenica je, međutim, da od tih 7.953 građevinska poduzeća koji su Komori predali svoj završni račun, njih čak 50 posto nema ni troje zaposlenih, odnosno više od 20 posto njih nema ni jednog zaposlenog, a ostalih 30 posto zapošljava - dvoje ljudi. Kako kažu podaci resornog ministarstva, u 2.862 licencirane tvrtke zaposleno je ukupno 108.000 proizvodnih radnika, građevinaraca, dok se broj administrativnog osoblja za dobivanje licence niti ne računa. Najsloženije građevinske radove u Hrvatskoj, tako, obavljati može 47 tvrtki, među kojima, primjerice, Dalekovod, Tehnika, GP Krk, zatim Konstruktor, Profectus i Viadukt, a u drugoj kategoriji licencu su dobile četiri tvrtke.

Podsjetimo, 1. travnja prošle godine u primjenu je krenuo pravilnik o licenciranju građevinara, koji je u sektoru podigao veliku prašinu i među građevinarcima izazvao velik bunt. Pravilnik je, naime, imao cilj s tržišta maknuti "fikus" tvrtke, koje se nisu bavile građevinarstvom, već preprodajom poslova, trgovinom i mnogim drugim djelatnostima, no zbog prerigoroznih kriterija koje je zadao građevinarcima prijetila je opasnost i od propadanja mnogih "pravih" građevinskih tvrtki, koje nisu zadovoljavale uvjete zbog premalog broja zaposlenih građevinara ili njihove neadekvatne stručne spreme. Sindikalci su tada najavljivali da će bez posla, odnosno na ulici, ostati 60.000 građevinara bez škole, ali s velikim iskustvom u građevini, dok su male tvrtke najavljivale da će samo veliki opstati.

"Mekši" uvjeti
U međuvremenu, pritisnuto "pobunom" građevinaraca, ministarstvo Marine Matulović-Dropulić ublažilo je kriterije za ishodovanje dozvole, pa je pravilnik "utopilo" u novi Zakon o obavljanju poslova projektiranja, stručnog nadzora i djelatnosti građenja, koji je na snagu stupio početkom ove godine. Zakon je znatno pojednostavio uvjete za dobivanje dozvole za izvođenje građevinskih radova, nakon čega su se smirile i strasti na relaciji Ministarstvo - građevinarci i njihove udruge. Kako stoji u zakonu, naime, za građenje objekta javne namjene, čija je ugovorena vrijednost veća od sedam milijuna eura, tvrtka mora imati najmanje 300 zaposlenika, pri čemu najmanje deset inženjera gradilišta, a za građevine koje nisu javne namjene, no također vrijednosti veće od sedam milijuna eura, potrebno je zapošljavati, sa svim pripadajućim davanjima radnicima i državi, najmanje 200 građevinaraca.

Za skupinu "C" - obavljanje radova vrijednosti od šest do sedam milijuna eura, tvrtka mora zapošljavati 120 ljudi, dok skupina "D" zahtijeva 80 ljudi i radove vrijednosti od pet do šest milijuna eura. Radovi vrijedni između tri i pet milijuna eura definiraju 60 zaposlenih, od 1,5 do tri milijuna najmanje 30 ljudi, i tako redom. Za manje složene radove, konačno, potrebno je imati najmanje dva zaposlenika, od kojih jedan mora biti poslovođa.

Zahvaljujući novim, "mekšim" uvjetima, broj tvrtki koje mogu obavljati najsloženije građevinske radove popeo se s prvotnih 15-ak, definiranih strogim pravilnikom, na njih 47, čime su građevinarci konačno zadovoljni.

Mjesta ima još
Kako napominje prvi čovjek Udruge građevinara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Zdenko Karakaš, koji je među prvima upozoravao na pogubne posljedice pravilnika o licenciranju, građevinarci su zadovoljni rezultatom, brojem od 2.862 licencirane tvrtke, no ima, kaže, mjesta i za građevinarce koji licencu još nisu zatražili.

- Pozivam građevinarce koji to još nisu učinili, da prikupe dokumentaciju i zatraže licencu, jer o tome ovisi njihova budućnost. Novi kriteriji uistinu nisu tako strogi i ishođenje licence trebali bi ozbiljno shvatiti, apelira Karakaš na one građevinarce koji još nisu našli za shodno zatražiti dozvolu za rad. Na pitanje je li unatrag godinu dana, otkad je "stari" pravilnik o licenciranju krenuo u primjenu pa sve do donošenja novog zakona krajem prošle godine, došlo do spajanja manjih građevinskih tvrtki radi zadooljavanja kriterija, Karakaš odgovara da se udruživanje općenito događa u okviru natječaja za izvođenje radova, ne prije.

- Novim su zakonom postignuti dobri rezultati, jer su pravila znatno promijenjena u odnosu na prvotni pravilnik, a ni licence se neće gubiti tako lako, zaključuje Karakaš.


Komentari članka

Vezani članci

HGK ubire harač od poduzetnika pa njime plaćaju TV reklame koje kažu da je poduzetnicima teško

23.01.2018.

Nejasno je i čemu reklama ako su svi poduzetnici obavezni biti članovi komore, koja ima sve njihove podatke i može im se obratiti direktno i besplatno kad god hoće i kako hoće, umjesto da troši novac na ovakve skupe promocije

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Zlatna kuna: Maistra iz Rovinja najbolja među velikim tvrtkama, nagrada za promicanje gospodarstva Mati Rimcu

14.11.2017.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey

Poslu u Izraelu nadaju se 53 naše tvrtke, proizvode - imaju

05.10.2017.

Šestan-Bush razvija kacigu s partnerom iz Izraela, a nadaju se da će tamo plasirati i vlastite proizvode.

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 385 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija