Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2009

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva, u Hrvatskoj su licencu za obavljanje građevinskih poslova ishodila 2.862 građevinska poduzeća, što je na prvi pogled tek 36 posto od ukupnog broja građevinaca registriranih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Činjenica je, međutim, da od tih 7.953 građevinska poduzeća koji su Komori predali svoj završni račun, njih čak 50 posto nema ni troje zaposlenih, odnosno više od 20 posto njih nema ni jednog zaposlenog, a ostalih 30 posto zapošljava - dvoje ljudi. Kako kažu podaci resornog ministarstva, u 2.862 licencirane tvrtke zaposleno je ukupno 108.000 proizvodnih radnika, građevinaraca, dok se broj administrativnog osoblja za dobivanje licence niti ne računa. Najsloženije građevinske radove u Hrvatskoj, tako, obavljati može 47 tvrtki, među kojima, primjerice, Dalekovod, Tehnika, GP Krk, zatim Konstruktor, Profectus i Viadukt, a u drugoj kategoriji licencu su dobile četiri tvrtke.

Podsjetimo, 1. travnja prošle godine u primjenu je krenuo pravilnik o licenciranju građevinara, koji je u sektoru podigao veliku prašinu i među građevinarcima izazvao velik bunt. Pravilnik je, naime, imao cilj s tržišta maknuti "fikus" tvrtke, koje se nisu bavile građevinarstvom, već preprodajom poslova, trgovinom i mnogim drugim djelatnostima, no zbog prerigoroznih kriterija koje je zadao građevinarcima prijetila je opasnost i od propadanja mnogih "pravih" građevinskih tvrtki, koje nisu zadovoljavale uvjete zbog premalog broja zaposlenih građevinara ili njihove neadekvatne stručne spreme. Sindikalci su tada najavljivali da će bez posla, odnosno na ulici, ostati 60.000 građevinara bez škole, ali s velikim iskustvom u građevini, dok su male tvrtke najavljivale da će samo veliki opstati.

"Mekši" uvjeti
U međuvremenu, pritisnuto "pobunom" građevinaraca, ministarstvo Marine Matulović-Dropulić ublažilo je kriterije za ishodovanje dozvole, pa je pravilnik "utopilo" u novi Zakon o obavljanju poslova projektiranja, stručnog nadzora i djelatnosti građenja, koji je na snagu stupio početkom ove godine. Zakon je znatno pojednostavio uvjete za dobivanje dozvole za izvođenje građevinskih radova, nakon čega su se smirile i strasti na relaciji Ministarstvo - građevinarci i njihove udruge. Kako stoji u zakonu, naime, za građenje objekta javne namjene, čija je ugovorena vrijednost veća od sedam milijuna eura, tvrtka mora imati najmanje 300 zaposlenika, pri čemu najmanje deset inženjera gradilišta, a za građevine koje nisu javne namjene, no također vrijednosti veće od sedam milijuna eura, potrebno je zapošljavati, sa svim pripadajućim davanjima radnicima i državi, najmanje 200 građevinaraca.

Za skupinu "C" - obavljanje radova vrijednosti od šest do sedam milijuna eura, tvrtka mora zapošljavati 120 ljudi, dok skupina "D" zahtijeva 80 ljudi i radove vrijednosti od pet do šest milijuna eura. Radovi vrijedni između tri i pet milijuna eura definiraju 60 zaposlenih, od 1,5 do tri milijuna najmanje 30 ljudi, i tako redom. Za manje složene radove, konačno, potrebno je imati najmanje dva zaposlenika, od kojih jedan mora biti poslovođa.

Zahvaljujući novim, "mekšim" uvjetima, broj tvrtki koje mogu obavljati najsloženije građevinske radove popeo se s prvotnih 15-ak, definiranih strogim pravilnikom, na njih 47, čime su građevinarci konačno zadovoljni.

Mjesta ima još
Kako napominje prvi čovjek Udruge građevinara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Zdenko Karakaš, koji je među prvima upozoravao na pogubne posljedice pravilnika o licenciranju, građevinarci su zadovoljni rezultatom, brojem od 2.862 licencirane tvrtke, no ima, kaže, mjesta i za građevinarce koji licencu još nisu zatražili.

- Pozivam građevinarce koji to još nisu učinili, da prikupe dokumentaciju i zatraže licencu, jer o tome ovisi njihova budućnost. Novi kriteriji uistinu nisu tako strogi i ishođenje licence trebali bi ozbiljno shvatiti, apelira Karakaš na one građevinarce koji još nisu našli za shodno zatražiti dozvolu za rad. Na pitanje je li unatrag godinu dana, otkad je "stari" pravilnik o licenciranju krenuo u primjenu pa sve do donošenja novog zakona krajem prošle godine, došlo do spajanja manjih građevinskih tvrtki radi zadooljavanja kriterija, Karakaš odgovara da se udruživanje općenito događa u okviru natječaja za izvođenje radova, ne prije.

- Novim su zakonom postignuti dobri rezultati, jer su pravila znatno promijenjena u odnosu na prvotni pravilnik, a ni licence se neće gubiti tako lako, zaključuje Karakaš.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Zlatna kuna: Maistra iz Rovinja najbolja među velikim tvrtkama, nagrada za promicanje gospodarstva Mati Rimcu

14.11.2017.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey

Poslu u Izraelu nadaju se 53 naše tvrtke, proizvode - imaju

05.10.2017.

Šestan-Bush razvija kacigu s partnerom iz Izraela, a nadaju se da će tamo plasirati i vlastite proizvode.

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Ministri pogođenih zemalja donijeli sedam zaključaka i uputili Hrvatskoj ultimatum: 'Imate sedam dana da povučete pravilnik!

08.08.2017.

U ponedjeljak je u Sarajevu održan sastanak ministara trgovine ili poljoprivrede balkanskih država pogođenih hrvatskom odlukom o novom pravilniku za provedbu fitosanitarnog nadzora nad uvezenim voćem i povrćem.

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1739 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 723 članka imaju tag investicije
  10. 895 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija