Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2009

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva, u Hrvatskoj su licencu za obavljanje građevinskih poslova ishodila 2.862 građevinska poduzeća, što je na prvi pogled tek 36 posto od ukupnog broja građevinaca registriranih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Činjenica je, međutim, da od tih 7.953 građevinska poduzeća koji su Komori predali svoj završni račun, njih čak 50 posto nema ni troje zaposlenih, odnosno više od 20 posto njih nema ni jednog zaposlenog, a ostalih 30 posto zapošljava - dvoje ljudi. Kako kažu podaci resornog ministarstva, u 2.862 licencirane tvrtke zaposleno je ukupno 108.000 proizvodnih radnika, građevinaraca, dok se broj administrativnog osoblja za dobivanje licence niti ne računa. Najsloženije građevinske radove u Hrvatskoj, tako, obavljati može 47 tvrtki, među kojima, primjerice, Dalekovod, Tehnika, GP Krk, zatim Konstruktor, Profectus i Viadukt, a u drugoj kategoriji licencu su dobile četiri tvrtke.

Podsjetimo, 1. travnja prošle godine u primjenu je krenuo pravilnik o licenciranju građevinara, koji je u sektoru podigao veliku prašinu i među građevinarcima izazvao velik bunt. Pravilnik je, naime, imao cilj s tržišta maknuti "fikus" tvrtke, koje se nisu bavile građevinarstvom, već preprodajom poslova, trgovinom i mnogim drugim djelatnostima, no zbog prerigoroznih kriterija koje je zadao građevinarcima prijetila je opasnost i od propadanja mnogih "pravih" građevinskih tvrtki, koje nisu zadovoljavale uvjete zbog premalog broja zaposlenih građevinara ili njihove neadekvatne stručne spreme. Sindikalci su tada najavljivali da će bez posla, odnosno na ulici, ostati 60.000 građevinara bez škole, ali s velikim iskustvom u građevini, dok su male tvrtke najavljivale da će samo veliki opstati.

"Mekši" uvjeti
U međuvremenu, pritisnuto "pobunom" građevinaraca, ministarstvo Marine Matulović-Dropulić ublažilo je kriterije za ishodovanje dozvole, pa je pravilnik "utopilo" u novi Zakon o obavljanju poslova projektiranja, stručnog nadzora i djelatnosti građenja, koji je na snagu stupio početkom ove godine. Zakon je znatno pojednostavio uvjete za dobivanje dozvole za izvođenje građevinskih radova, nakon čega su se smirile i strasti na relaciji Ministarstvo - građevinarci i njihove udruge. Kako stoji u zakonu, naime, za građenje objekta javne namjene, čija je ugovorena vrijednost veća od sedam milijuna eura, tvrtka mora imati najmanje 300 zaposlenika, pri čemu najmanje deset inženjera gradilišta, a za građevine koje nisu javne namjene, no također vrijednosti veće od sedam milijuna eura, potrebno je zapošljavati, sa svim pripadajućim davanjima radnicima i državi, najmanje 200 građevinaraca.

Za skupinu "C" - obavljanje radova vrijednosti od šest do sedam milijuna eura, tvrtka mora zapošljavati 120 ljudi, dok skupina "D" zahtijeva 80 ljudi i radove vrijednosti od pet do šest milijuna eura. Radovi vrijedni između tri i pet milijuna eura definiraju 60 zaposlenih, od 1,5 do tri milijuna najmanje 30 ljudi, i tako redom. Za manje složene radove, konačno, potrebno je imati najmanje dva zaposlenika, od kojih jedan mora biti poslovođa.

Zahvaljujući novim, "mekšim" uvjetima, broj tvrtki koje mogu obavljati najsloženije građevinske radove popeo se s prvotnih 15-ak, definiranih strogim pravilnikom, na njih 47, čime su građevinarci konačno zadovoljni.

Mjesta ima još
Kako napominje prvi čovjek Udruge građevinara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Zdenko Karakaš, koji je među prvima upozoravao na pogubne posljedice pravilnika o licenciranju, građevinarci su zadovoljni rezultatom, brojem od 2.862 licencirane tvrtke, no ima, kaže, mjesta i za građevinarce koji licencu još nisu zatražili.

- Pozivam građevinarce koji to još nisu učinili, da prikupe dokumentaciju i zatraže licencu, jer o tome ovisi njihova budućnost. Novi kriteriji uistinu nisu tako strogi i ishođenje licence trebali bi ozbiljno shvatiti, apelira Karakaš na one građevinarce koji još nisu našli za shodno zatražiti dozvolu za rad. Na pitanje je li unatrag godinu dana, otkad je "stari" pravilnik o licenciranju krenuo u primjenu pa sve do donošenja novog zakona krajem prošle godine, došlo do spajanja manjih građevinskih tvrtki radi zadooljavanja kriterija, Karakaš odgovara da se udruživanje općenito događa u okviru natječaja za izvođenje radova, ne prije.

- Novim su zakonom postignuti dobri rezultati, jer su pravila znatno promijenjena u odnosu na prvotni pravilnik, a ni licence se neće gubiti tako lako, zaključuje Karakaš.


Komentari članka

Vezani članci

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Ministri pogođenih zemalja donijeli sedam zaključaka i uputili Hrvatskoj ultimatum: 'Imate sedam dana da povučete pravilnik!

08.08.2017.

U ponedjeljak je u Sarajevu održan sastanak ministara trgovine ili poljoprivrede balkanskih država pogođenih hrvatskom odlukom o novom pravilniku za provedbu fitosanitarnog nadzora nad uvezenim voćem i povrćem.

Hrvatski su proizvodi top-proizvodi u EU

28.04.2017.

Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska poljoprivredna agencija nastavili su niz u provođenju svog projekta i kampanje koji je započeo ove godine pod nazivom „Doručak s hrvatskih farmi“

Hrvatske vinarije na najvećem svjetskom sajmu vina Prowein u Düsseldorfu

21.03.2017.

U organizaciji Udruženja vinarstva HGK 13 hrvatskih vinarija predstavljaju se raznim vinima na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2017. koji se održava od 19. do 21. ožujka u Dusseldorfu

Veće cestarine udar na prijevoznike, platit će građani

17.03.2017.

Prijevoznici nemaju na koga prebaciti povećane troškove nego na korisnike usluga – naručitelje prijevoza, koji će stoga podizati cijene proizvoda i usluga te će nam svima rasti životni troškovi,

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja