Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

Uzgoj lavande (Lavandula sp.) nekada je bio vezan samo uz primorske i južne krajeve, no danas se sve više uzgaja i u kontinentalnim predjelima, čak i plantažno.

Prekrasan ljubičasti cvijet i opojan miris prvenstveno će privući pčele, a služi i kao dobra ispaša. Dakle, njezin će grm dobro doći u svakom vrtu jer će povećati bioraznolikost, privući pčele i bumbare, ali i oduševiti vas bojom i mirisom.

Istovremeno, lavanda je fitonicidna biljka koja sprječava pojavu lisnih ušiju i mravi. Naziv lavanda potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati se. Eterično ulje lavande služi u proizvodnji parfema, sapuna i drugih kozmetičkih proizvoda. Lavanda je ljekovita - eterično ulje ili čaj od lavande umiruju, smanju napetost, glavobolju, ublažava grčeve i pomaže pri zacijeljivanju rana. Njezini cvjetovi se koriste i u pripremi slastica.

Životni vijek joj je do 30 godina

Postoji prava lavanda, širokolisna i hibridna. Ovo je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. Njezin životni vijek može dostići i do 30 godina. Korijen joj je drvenast, račva se i prodire duboko u tlo.

Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.

Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80-100 cm, promjera više od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90cm, listovi nasuprotni, zeleni, slabo dlakavi, a cvijet kao i kod prave lavande. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi.

Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja.

Razmnožavanje lavande

Sjeme lavande klijavo je 3-4 godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U početku biljka raste vrlo sporo, ali može potjerati cvjetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda počinje cvjetati u lipnju, a hibridna nešto kasnije. Puni cvat traje 6-8 dana i tada cvjetovi sadrže eterično ulje najbolje kakvoće. Plod sazrijeva postupno tijekom kolovoza, a sklon je osipanju.

Lavanda voli visoku temperaturu i mnogo sunca i svjetlosti tijekom cijele vegetacije. Pogoduju joj topli tereni, zaklonjeni od vjetra. Ipak, biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20°C. Ako vegetacija počne rano, hibridnu lavandu može uništiti mraz. Ako tijekom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50%. Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.

Lavanda nije zahtjevna biljka

Prava lavanda nema prevelikih zahtjeva kada govoirmo o kvaliteti tla, uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu. Hibridna lavanda najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom. Ni prava ni hibridna lavanda ne podnose nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla.
Dobro će uspjeti i u kamenjaru (Foto: Pixabay/ursula55)

Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.

Postavljanje položnica lavande je čest i jeftin način razmnožavanja. Položnice se pripremaju u proljeće, kada prestanu mrazovi. Biljke stare 3-4 godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kišnog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorjenjene grančice odrežu se vinogradarskim škarama i posade. Od srednje razvijenog grma može se dobiti 100 do 150 položnica. Sve se sadnice sade u jesen, tijekom oktobra. Sadnja u proljeće nije preporučljiva, a posljednji je rok uspješne sadnje mart.

Lavanda ne zahtijeva posebnu njegu. Potrebno je biljku obrezati krajem maja na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Biljka se ponovo obrezuje u drugoj godini na visinu 15 do 18 cm. Nakon toga više ne treba oblikovati krošnju.


Komentari članka

Vezani članci

Branini proizvodi u svim trgovačkim lancima u RH

16.05.2019.

Svoju uspješnu priču Brana je počela još 2005. godine gradnjom hladnjače za voće i povrće u Virovitici

Ostvarili san u Hrvatskoj! Tvrtka iz Samobora svojim proizvodima od lavande oduševila Francuze

10.05.2019.

Možda će se na prvu činiti kako nema ništa neobično u prirodnoj kozmetici s mirisima Mediterana, no kad se ti proizvodi proizvode u kontinentalnom dijelu Lijepe Naše i još k tome oduševljavaju Francuze koji tvrde da takvih sličnih proizvoda kod njih nema,

Janešovi će, zadovoljni prinosom, površine pod šparogom udvostručiti

06.05.2019.

Najbolja je cijena u prodaji na malo, i do 40 kuna za kilogram, ali veleprodajna je cijena upola niža

Eksplodirao izvoz hrvatskih jaja. Doznali smo zašto i prijeti li nam zbog toga nestašica te rast cijena

23.04.2019.

Izvoz kokošjih jaja porastao je za gotovo 133 posto, s 900.000 eura u 2017. (13,6 milijuna jaja) na 2,1 milijun eura u 2018. (24,4 milijuna jaja). Glavni 'krivac' za taj bum je tvrtka Luneta u vlasništvu Dražena i Ivane Čurila, brata i sestre iz Ludbrega.

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

12.04.2019.

Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija