Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

Uzgoj lavande (Lavandula sp.) nekada je bio vezan samo uz primorske i južne krajeve, no danas se sve više uzgaja i u kontinentalnim predjelima, čak i plantažno.

Prekrasan ljubičasti cvijet i opojan miris prvenstveno će privući pčele, a služi i kao dobra ispaša. Dakle, njezin će grm dobro doći u svakom vrtu jer će povećati bioraznolikost, privući pčele i bumbare, ali i oduševiti vas bojom i mirisom.

Istovremeno, lavanda je fitonicidna biljka koja sprječava pojavu lisnih ušiju i mravi. Naziv lavanda potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati se. Eterično ulje lavande služi u proizvodnji parfema, sapuna i drugih kozmetičkih proizvoda. Lavanda je ljekovita - eterično ulje ili čaj od lavande umiruju, smanju napetost, glavobolju, ublažava grčeve i pomaže pri zacijeljivanju rana. Njezini cvjetovi se koriste i u pripremi slastica.

Životni vijek joj je do 30 godina

Postoji prava lavanda, širokolisna i hibridna. Ovo je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. Njezin životni vijek može dostići i do 30 godina. Korijen joj je drvenast, račva se i prodire duboko u tlo.

Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.

Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80-100 cm, promjera više od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90cm, listovi nasuprotni, zeleni, slabo dlakavi, a cvijet kao i kod prave lavande. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi.

Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja.

Razmnožavanje lavande

Sjeme lavande klijavo je 3-4 godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U početku biljka raste vrlo sporo, ali može potjerati cvjetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda počinje cvjetati u lipnju, a hibridna nešto kasnije. Puni cvat traje 6-8 dana i tada cvjetovi sadrže eterično ulje najbolje kakvoće. Plod sazrijeva postupno tijekom kolovoza, a sklon je osipanju.

Lavanda voli visoku temperaturu i mnogo sunca i svjetlosti tijekom cijele vegetacije. Pogoduju joj topli tereni, zaklonjeni od vjetra. Ipak, biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20°C. Ako vegetacija počne rano, hibridnu lavandu može uništiti mraz. Ako tijekom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50%. Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.

Lavanda nije zahtjevna biljka

Prava lavanda nema prevelikih zahtjeva kada govoirmo o kvaliteti tla, uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu. Hibridna lavanda najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom. Ni prava ni hibridna lavanda ne podnose nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla.
Dobro će uspjeti i u kamenjaru (Foto: Pixabay/ursula55)

Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.

Postavljanje položnica lavande je čest i jeftin način razmnožavanja. Položnice se pripremaju u proljeće, kada prestanu mrazovi. Biljke stare 3-4 godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kišnog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorjenjene grančice odrežu se vinogradarskim škarama i posade. Od srednje razvijenog grma može se dobiti 100 do 150 položnica. Sve se sadnice sade u jesen, tijekom oktobra. Sadnja u proljeće nije preporučljiva, a posljednji je rok uspješne sadnje mart.

Lavanda ne zahtijeva posebnu njegu. Potrebno je biljku obrezati krajem maja na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Biljka se ponovo obrezuje u drugoj godini na visinu 15 do 18 cm. Nakon toga više ne treba oblikovati krošnju.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

27.12.2018.

Danijel Tkalec, iz Gradečkog Pavlovca, kod Vrbovca, pravi je predstavnik nove generacije modernih poljoprivrednika, koji koriste blagodati suvremenih tehnologija. Sve što proizvede na svom OPG-u, prodaje na virtualnoj tržnici - preko društvenih mreža. Kak

U četvrtak istječe rok za podnošenje zahtjeva za tip operacije 6.3.1.

12.12.2018.

APPRRR podsjeća da je podnošenje Zahtjeva za potporu u okviru Natječaja za provedbu tipa operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ moguće do 13. prosinca

Usvojen Zakon o poljoprivredi, Tolušić: 20 godina se politika u ovom sektoru nije vodila na pravi način

12.12.2018.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu p

Nove su tehnologije ključ opstanka agrara

04.12.2018.

Moramo težiti okretanju k novim tehnologijama jer jedino tako možemo ukorak sa svjetskim trendovima

Tag cloud

  1. 1843 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1511 članka imaju tag financije
  4. 1190 članka imaju tag izvoz
  5. 794 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 927 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 802 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 846 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 339 članka imaju tag poticaji
  22. 406 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 297 članka imaju tag hgk
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast