Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

Uzgoj lavande (Lavandula sp.) nekada je bio vezan samo uz primorske i južne krajeve, no danas se sve više uzgaja i u kontinentalnim predjelima, čak i plantažno.

Prekrasan ljubičasti cvijet i opojan miris prvenstveno će privući pčele, a služi i kao dobra ispaša. Dakle, njezin će grm dobro doći u svakom vrtu jer će povećati bioraznolikost, privući pčele i bumbare, ali i oduševiti vas bojom i mirisom.

Istovremeno, lavanda je fitonicidna biljka koja sprječava pojavu lisnih ušiju i mravi. Naziv lavanda potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati se. Eterično ulje lavande služi u proizvodnji parfema, sapuna i drugih kozmetičkih proizvoda. Lavanda je ljekovita - eterično ulje ili čaj od lavande umiruju, smanju napetost, glavobolju, ublažava grčeve i pomaže pri zacijeljivanju rana. Njezini cvjetovi se koriste i u pripremi slastica.

Životni vijek joj je do 30 godina

Postoji prava lavanda, širokolisna i hibridna. Ovo je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. Njezin životni vijek može dostići i do 30 godina. Korijen joj je drvenast, račva se i prodire duboko u tlo.

Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.

Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80-100 cm, promjera više od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90cm, listovi nasuprotni, zeleni, slabo dlakavi, a cvijet kao i kod prave lavande. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi.

Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja.

Razmnožavanje lavande

Sjeme lavande klijavo je 3-4 godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U početku biljka raste vrlo sporo, ali može potjerati cvjetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda počinje cvjetati u lipnju, a hibridna nešto kasnije. Puni cvat traje 6-8 dana i tada cvjetovi sadrže eterično ulje najbolje kakvoće. Plod sazrijeva postupno tijekom kolovoza, a sklon je osipanju.

Lavanda voli visoku temperaturu i mnogo sunca i svjetlosti tijekom cijele vegetacije. Pogoduju joj topli tereni, zaklonjeni od vjetra. Ipak, biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20°C. Ako vegetacija počne rano, hibridnu lavandu može uništiti mraz. Ako tijekom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50%. Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.

Lavanda nije zahtjevna biljka

Prava lavanda nema prevelikih zahtjeva kada govoirmo o kvaliteti tla, uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu. Hibridna lavanda najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom. Ni prava ni hibridna lavanda ne podnose nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla.
Dobro će uspjeti i u kamenjaru (Foto: Pixabay/ursula55)

Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.

Postavljanje položnica lavande je čest i jeftin način razmnožavanja. Položnice se pripremaju u proljeće, kada prestanu mrazovi. Biljke stare 3-4 godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kišnog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorjenjene grančice odrežu se vinogradarskim škarama i posade. Od srednje razvijenog grma može se dobiti 100 do 150 položnica. Sve se sadnice sade u jesen, tijekom oktobra. Sadnja u proljeće nije preporučljiva, a posljednji je rok uspješne sadnje mart.

Lavanda ne zahtijeva posebnu njegu. Potrebno je biljku obrezati krajem maja na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Biljka se ponovo obrezuje u drugoj godini na visinu 15 do 18 cm. Nakon toga više ne treba oblikovati krošnju.


Komentari članka

Vezani članci

Strategija razvoja poljoprivrede nije dovršena već dvije godine

14.08.2018.

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru

Jeftinim kreditima do novih nasada, junica, traktora...

07.08.2018.

Ova nova kreditna linija apsolutno je prihvatljiva, a to se trebalo napraviti od prvog dana ulaska u Europsku uniju kako bi bili ravnopravni s proizvođačima s toga prostora. Do sada smo imali kredite s kamatama oko deset posto, što je bilo neprihvatljivo

Kreću povoljniji krediti za poljoprivrednike

02.08.2018.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) pokrenulo financijske instrumente - "Mikro i Male zajmove za

Naslijeđenu zemlju nakon mirovine pretvorila u obradive površine na kojima uzgaja buče i grah

27.07.2018.

Umirovljena profesorica Marija Vukobratović iz Križevaca naslijeđenu je zemlju pretvorila u obradive površine na kojima uzgaja buče uljarice od kojih proizvodi sve traženije bučino ulje. Ima i crnog graha, trešnjevca, meksičkog crvenog kao i starih tamošn

Marko Starčević u poljoprivredu je zakoračio već nakon osnovne škole: Mlijekom pokrivam troškove ako podbace usjevi i obratno

23.07.2018.

Marko Starčević u poljoprivredu je zakoračio već nakon osnovne škole: Mlijekom pokrivam troškove ako podbace usjevi i obratno

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1816 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP