Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2020

Lani je domaći uvoz i izvoz porastao za pet posto u odnosu na 2018. godinu

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Hina  

Lani je domaći uvoz i izvoz porastao za pet posto u odnosu na 2018. godinu

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza prošle godine iznosila je 112,9 milijardi kuna, što je 5 posto ili 5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2018., dok je uvoz dosegnuo 185,2 milijardi kuna, također 5 posto ili 9 milijardi kuna više nego godinu prije, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Vanjskotrgovinski deficit u 2019. iznosio je 72 milijarde kuna i bio je za 4 milijarde kuna ili 6 posto veći nego 2018. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61 posto, isto kao 2018.

U države članice EU-a u tijekom prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 77,1 milijardi kuna, odnosno 3,9 posto više nego u istom razdoblju 2018. godine. Vrijednost uvezene robe u 2019. iz članica EU-a porasla je za 8,2 posto, na 148,9 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u 2019. iznosio je 15,2 milijarde eura, što je 4,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,2 posto, na 24,9 milijardi eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 9,7 milijarde eura, dok je 2018. iznosio 9,2 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a izvezeno je robe u vrijednosti 15,2 milijardi eura, odnosno 4,7 posto više nego u 2018. Vrijednost uvezene robe u iz članica EU-a porasla je za 5,2 posto, na 24,9 milijardi eura.

S udjelom u ukupnom izvozu od oko 90 posto u 2019., prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza od 5 posto na 101,8 milijardi kuna i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Hrvatske.

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (izvoz 6,2 milijarde kuna), kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 6 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s 27 posto.

Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (izvoz 3,8 milijardi kuna), s udjelom od oko 3 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 34,5 posto.

Porastu uvoza u 2019. isto tako najviše je pridonijela prerađivačka industrija (uvoz lani 165,1 milijardu kuna), s udjelom u ukupnom uvozu oko 89 posto i povećanjem uvoza od 7,8 posto u odnosu na 2018.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije (uvoz lani 8,9 milijardi kuna), s udjelom od oko 5 posto u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za 25,6 posto u odnosu na 2018. Povećanju uvoza pridonijela je i proizvodnja prehrambenih proizvoda (uvoz 17,3 milijarde eura), s udjelom od oko 9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 11,9 posto.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), sektor strojevi i prijevozna sredstva ostvaruje najveću vrijednost, odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Hrvatske. U 2019. izvoz tog sektora iznosio je oko 29 milijardi kuna i činio nešto više od 25 posto ukupnoga hrvatskog izvoza te je ostvario porast od oko 13 posto u odnosu na 2018. Uvoz u istom razdoblju iznosio je oko 51 milijardu kuna, odnosno oko 27 posto ukupnog uvoza Hrvatske i, u odnosu na 2018., ostvario porast od oko 8 posto.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su u 2019. bili Njemačka, Italija i Slovenija. Italija, s udjelom od 14 posto ukupnog izvoza, jest zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2019,. u vrijednosti oko 16 milijardi kuna, što je ostalo na istoj razini kao i u 2018.

U ukupnome hrvatskom uvozu u 2019. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je oko 16 posto (28,6 milijardi kuna), što je porast od oko 7 posto u odnosu na 2018.

Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, i dalje država u koju se u 2019. najviše izvozi, ali i iz koje se najviše robe uvozi. Slovenija je uobičajeno jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa su tako u 2019. izvoz i uvoz činili oko 11 posto ukupnog izvoza i uvoza. U 2019. izvoz u Sloveniju porastao je oko 2 posto, a uvoz oko 9 posto u odnosu na godinu prije.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2019. čini oko 32 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 6 posto, i oko 20 posto ukupnog uvoza, koji se smanjio za oko 6 posto u usporedbi s 2018.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2019. i nadalje su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U 2019. godini 10 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, koji je porastao u odnosu na 2018. za 11,6 (ukupan izvoz u tu zemlju bio je 11,2 milijarde eura) ostvareno je u Bosni i Hercegovini, dok je uvoz pao za 4,9 posto, na 5,1 milijardu eura.


Komentari članka

Vezani članci

Goran Litvan: Zašto kupujemo jeftino, a ne hrvatsko

19.01.2021.

Fotorobotu hrvatskog potrošača kod kupnje hrane najvažnije je da bude jeftina. Cijena je presudna za čak 54 posto hrvatskih ispitanika u istraživanju Europske komisije objavljenom prošlog mjeseca, koje je ovog tjedna prenijela agencija Smarter.

Izvoz na 4 kontinenta

15.01.2021.

Zbog koronakrize ostali su bez važnih poslova poput opremanja zračne luke u Milanu, dva instituta u Srbiji i tri hotela u Hrvatskoj. No, radnike nisu otpuštali, a sada su zbog najbolje ponude na natječaju dobili i posao opremanja nove zgrade bjelovarske b

Pelješki dingač bit će poslužen na inauguraciji novog američkog predsjednika

12.01.2021.

Nakon burnog razdoblja u kojemu se Donald Trump nije želio pomiriti s gubitkom izbora za novog američkog predsjednika, te nakon pokušaja destabiliziranja američke demokracije, čini se da je pred novoizabranim predsjednikom Joeom Bidenom nešto mirnije vrij

Kako su razvojem novih kaciga pobijedili koronu, a tu se ne zaustavljaju

11.01.2021.

Dok većina tvrtki za vrijeme pandemije ima gubitke, a mnoge se bore i za opstanak, proizvođač protubalističkih zaštitnih kaciga iz Preloga Šestan-Busch već ima dobro popunjen kapacitet proizvodnje za 2021 godinu.

Njemačka na Bliski istok poslala oružje u vrijednosti većoj od milijardu eura

05.01.2021.

Do 17. prosinca Berlin je samo za Egipat odobrio prodaju oružja i vojne opreme u vrijednosti od 725 milijuna eura, objavilo je ministarstvo gospodarstva na upit zastupnika u Bundestagu Omara Nouripoura.

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2158 članka imaju tag turizam
  3. 1352 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 835 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1052 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 885 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 375 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 364 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 329 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici