Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2020

Lani je domaći uvoz i izvoz porastao za pet posto u odnosu na 2018. godinu

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Hina  

Lani je domaći uvoz i izvoz porastao za pet posto u odnosu na 2018. godinu

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza prošle godine iznosila je 112,9 milijardi kuna, što je 5 posto ili 5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2018., dok je uvoz dosegnuo 185,2 milijardi kuna, također 5 posto ili 9 milijardi kuna više nego godinu prije, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Vanjskotrgovinski deficit u 2019. iznosio je 72 milijarde kuna i bio je za 4 milijarde kuna ili 6 posto veći nego 2018. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61 posto, isto kao 2018.

U države članice EU-a u tijekom prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 77,1 milijardi kuna, odnosno 3,9 posto više nego u istom razdoblju 2018. godine. Vrijednost uvezene robe u 2019. iz članica EU-a porasla je za 8,2 posto, na 148,9 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u 2019. iznosio je 15,2 milijarde eura, što je 4,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,2 posto, na 24,9 milijardi eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 9,7 milijarde eura, dok je 2018. iznosio 9,2 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a izvezeno je robe u vrijednosti 15,2 milijardi eura, odnosno 4,7 posto više nego u 2018. Vrijednost uvezene robe u iz članica EU-a porasla je za 5,2 posto, na 24,9 milijardi eura.

S udjelom u ukupnom izvozu od oko 90 posto u 2019., prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza od 5 posto na 101,8 milijardi kuna i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Hrvatske.

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (izvoz 6,2 milijarde kuna), kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 6 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s 27 posto.

Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (izvoz 3,8 milijardi kuna), s udjelom od oko 3 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 34,5 posto.

Porastu uvoza u 2019. isto tako najviše je pridonijela prerađivačka industrija (uvoz lani 165,1 milijardu kuna), s udjelom u ukupnom uvozu oko 89 posto i povećanjem uvoza od 7,8 posto u odnosu na 2018.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije (uvoz lani 8,9 milijardi kuna), s udjelom od oko 5 posto u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za 25,6 posto u odnosu na 2018. Povećanju uvoza pridonijela je i proizvodnja prehrambenih proizvoda (uvoz 17,3 milijarde eura), s udjelom od oko 9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 11,9 posto.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), sektor strojevi i prijevozna sredstva ostvaruje najveću vrijednost, odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Hrvatske. U 2019. izvoz tog sektora iznosio je oko 29 milijardi kuna i činio nešto više od 25 posto ukupnoga hrvatskog izvoza te je ostvario porast od oko 13 posto u odnosu na 2018. Uvoz u istom razdoblju iznosio je oko 51 milijardu kuna, odnosno oko 27 posto ukupnog uvoza Hrvatske i, u odnosu na 2018., ostvario porast od oko 8 posto.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su u 2019. bili Njemačka, Italija i Slovenija. Italija, s udjelom od 14 posto ukupnog izvoza, jest zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2019,. u vrijednosti oko 16 milijardi kuna, što je ostalo na istoj razini kao i u 2018.

U ukupnome hrvatskom uvozu u 2019. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je oko 16 posto (28,6 milijardi kuna), što je porast od oko 7 posto u odnosu na 2018.

Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, i dalje država u koju se u 2019. najviše izvozi, ali i iz koje se najviše robe uvozi. Slovenija je uobičajeno jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa su tako u 2019. izvoz i uvoz činili oko 11 posto ukupnog izvoza i uvoza. U 2019. izvoz u Sloveniju porastao je oko 2 posto, a uvoz oko 9 posto u odnosu na godinu prije.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2019. čini oko 32 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 6 posto, i oko 20 posto ukupnog uvoza, koji se smanjio za oko 6 posto u usporedbi s 2018.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2019. i nadalje su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U 2019. godini 10 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, koji je porastao u odnosu na 2018. za 11,6 (ukupan izvoz u tu zemlju bio je 11,2 milijarde eura) ostvareno je u Bosni i Hercegovini, dok je uvoz pao za 4,9 posto, na 5,1 milijardu eura.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Food outlet Žabac otvorio svoju petu trgovinu u Zagrebu

02.07.2020.

Posebnost outleta je i 'detergentomat' aparat za detergente u rinfuzi gdje kupci dolaze s vlastitom ambalažom u koju natoče jedan od proizvoda čime se smanjuje uporaba plastične ambalaže. Ova ideja prepoznata je i od strane globalnog Instituta za istraživ

Zbog korone sniženja započela i ranije, evo od kada možete jeftinije kupovati

01.07.2020.

U srijedu 1. srpnja započinju ljetna sezonska sniženja, a zbog krize uzrokovane koronavirusom ove su godine krenula ranije, priopćila je u utorak Hrvatska gospodarska komora.

U tri mjeseca stigla polovica lanjskog uvoza krumpira

30.06.2020.

Veliki rast uvoza krumpira od početka godine – u tri mjeseca stigla polovica ukupnog lanjskog uvoza Zbog korona krize došlo je do eksplozije uvoza krumpira

Bosansko ulaganje u Hrvatskoj: Iz call centra u Zagrebu osvajaju Njemačku i SAD

29.06.2020.

U PROTEKLIH dvadesetak godina brojne su hrvatske tvrtke ulagale u Bosni i Hercegovini. No trendovi se sada mijenjaju pa sve više bosanskohercegovačkih tvrtki ulaže u Hrvatsku.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici