Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2018

Kvalitetni električari danas se transferiraju poput dobrih nogometaša

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ  

Kvalitetni električari danas se transferiraju poput dobrih nogometaša

Prije nekoliko dana u Glasu Slavonije čitatelji su mogli vidjeti priču iz Donjeg Miholjca u kojemu gospodarstvo počiva na zdravom razvoju industrijske proizvodnje. Nažalost, najveća je kočnica nastavku tog razvoja nedostatak radnika. Velik je to problem za veliku većinu poduzetnika praktično u cijeloj zemlji.

Kako izgleda "borba" za radnike čuli smo od vodećih ljudi u nekoliko naših poduzeća. A događa se samo nekoliko godina nakon što je situacija bila obrnuta. Nezaposlenih je bilo mnogo i u tvrtkama su doista mogli birati.

Sami educiraju radnike

Danas je recimo izuzetno teško dobiti u trenutku kada poželite uslugu građevinaca, krovopokrivača ili keramičara, vodoinstalatera ili instalatera centralnog grijanja... U metaloprerađivačkim obrtima i poduzećima licencirane varioce "traže povećalom", bravare i tokare također. Građevinci kukaju za zidarima, tesarima, armiračima...
U jednoj domaćoj prerađivačkoj industriji direktor proizvodnje, koji je želio ostati anoniman, za naš je list ispričao kako izgleda njihova potraga za radnicima. On pojašnjava da radnike za proizvodnju u pravilu zapošljavaju nekoliko puta godišnje. Proteklih godina velika je fluktuacija kadra, jer mnogo njih napušta tvrtku, odlazi u inozemstvo, a na njihovo mjesto dolaze drugi. Nove su radnike uglavnom pozivali na osnovi zamolbi za zaposlenje koje su kontinuirano pristizale u kadrovski odjel. Ove godine bili su prisiljeni prvi put objaviti javni poziv za zapošljavanje.
- Iz prakse znamo da je iluzorno očekivati da će nam se javljati osobe koje su koliko-toliko stručne za poslove u našoj prehrambenoj proizvodnji. Naime, kod nas na proizvodnim linijama rade ljudi različitih struka - frizeri, ekonomisti, ljudi koji su završili gimnaziju i nisu uspjeli upisati ili završiti fakultet... Sve smo njih morali educirati. Na poziv koji smo objavili, kojim smo tražili određeni broj ljudi, javilo se njih čak i nešto više. Vrlo malo ih je bilo nezaposlenih. Dakle, kako nam stručnost ne može biti najvažniji kriterij, u 15-minutnom razgovoru s kandidatima nastojimo saznati je li čovjek razuman, socijaliziran... Nakon razgovora odabrali smo one koje smo željeli primiti. Na naš poziv da dođu raditi, odmah se šestero zahvalilo na pozivu. I u novom krugu uspjeli smo pronaći pet osoba. Dakle, nismo uspjeli zaposliti planirani broj osoba - ispričao nam je ovaj direktor.
Zanimljiva je i priča kakvi se sve ljudi javljaju na pozive za zapošljavanje. Direktor nam je ispričao da je među njima bilo takvih koji nemaju ni elementarnog odgoja ili poštovanja. "Kako objasniti ponašanje osobe koja pred vama ispljune gumu za žvakanje. Ili osobe koja bi navodno jako željela dobiti posao, a ne zna uopće čime se bavi naša tvrtka i što proizvodi, premda je za te informacije bilo dostatno tri minute pogledati internetsku stranicu tvrtke", kaže ovaj direktor. Na pitanje o suradnji sa strukovnim školama koje školuju učenike za zanimanja koje trebaju u ovoj prehrambenoj industirji direktor kaže kako ta suradnja uopće ne postoji i da u tvrtki ozbiljno razmišljaju o stipendiranju učenika.
- Svakako bismo željeli biti povezani sa srednjim strukovnim školama. Zapravo ne znamo gdje nestaju ti učenici nakon završetka škole koje mi trebamo. Nade polažemo da će se mnogo toga promijeniti uvođenjem sustava dualnog obrazovanja - ističe on. Veliki su problemi s nedostatkom ljudi tehničkih struka - električara, strojaraca, bravara... nužnih za normalno odvijanje tijeka proizvodnje. Kako bi ih zadržali, njima se posebno odobravaju veće plaće, jer će inače otići.
- Primjerice kvalitetni, iskusni električari danas su poput dobrih nogometaša. Traženi su i doista se događaju transferi iz jedne u drugu, treću tvrtku, idu tamo gdje će im ponuditi veću plaću. Tako da se nama događaju poremećaji jer se plaće ljudi u tehničkoj službi približavaju plaćama visokoobrazovanih, koji su zapravo oslonci na kojima počiva proces naše proizvodnje - priča ovaj direktor. Takvi transferi iz jedne u drugu tvrtku, kako se može čuti u razgovorima s gospodarstvenicima u Osijeku, nisu rijetkost i među inženjerima strojarstva.
Stalni natječaj

Građevinski sektor također muči nedostatak stručnog kadra. Predsjednik uprave Osijek-Koteksa Zoran Škorić iznio je iskustva u osiguravanju potrebnog kadra u toj, jednoj od najvećih domaćih građevinskih tvrtki. Osijek-Koteks je u predstečajnoj nagodbi i sada dobro posluje. U protekle četiri godine plaća je uvijek isplaćivana do 15. u mjesecu. Sada je u četiri tvrtke zaposleno oko 530 osoba.

- Imamo stalno otvoren natječaj za prijam strojara i vozača jer imamo više voznih jedinica nego strojara i vozača. Trebalo bi biti obrnuto. Nedostaje nam i stručne radne snage. Za obavljanje poslova na kojima smo danas angažirani imamo zadovoljavajući broj ljudi, međutim za preuzimanje novih poslova nedostaje nam kadar i zbog toga ne možemo širiti posao. Zapošljavamo ljude različitih struka, pa i nekvalificirane, kako bismo ih sami obučili da postanu recimo asfalteri, betonirci, armirači. Međutim sada se pojavljuje problem da na tržištu nema ni nekvalificiranih radnika - kaže Škorić.

SAMO PODIZANJEM PLAĆA MOŽEMO ZADRŽATI RADNIKE I ZAPOSLITI NOVE

Cijene izvođenja građevinskih radova su porasle, tako da je porasla stabilnost naše tvrtke, a istovremeno su porasle i plaće naših zaposlenika. Zapošljavamo isključivo domaće radnike, iz Slavonije i podizali smo im plaće prošle godine, a planiramo to učiniti i do kraja ove godine. Jedino na taj način, kao i uz činjenicu da rade u stabilnoj tvrtki možemo zadržati radnike i zaposliti nove, kaže Škorić. Prema njegovim riječima danas radnici te tvrtke prema kolektivnom ugovoru imaju zajamčenu najnižu plaću od 3750 kuna. Ovisno o stručnoj osposobljenosti i koeficijentu koji imaju, eventualnom radu na terenu ili ovisno o prekovremenom radu radnici mjesečno zarađuju od četiri pa i do sedam tisuća kuna. - Rijetki su oni koji dobiju plaću nižu od pet tisuća kuna. Imamo primjer radnika koji su angažirani na gradilištu u Cavtatu, koji mjesečno zarade i do deset tisuća kuna. Inženjeri imaju fiksne plaće, od tisuću do dvije tisuće eura - naglašava Škorić osnovne razloge zašto u Osijek-Koteksu uspijevaju zadržati kadar.

VELIKA BITKA S KONKURENCIJOM
Na pitanje zašto je toliki problem pronaći dobre radnike, direktor jedne velike osječke tvrtke kaže kako je danas najvažniji razlog - plaća, čega su svjesni u tvrtki. Za rad u tri smjene početna je plaća niža od 3500 kuna, što je za mnoge neprivlačan iznos, kaže on. "Plaće su sigurno niske. Za čovjeka koji zarađuje mjesečno tri ili četiri tisuće kuna i nekoliko stotina kuna je bitan iznos. Mnogo važniji za odabir posla od nekoga tko mjesečno zarađuje osam ili devet tisuća kuna i kojemu je možda od samog netoiznosa plaće važnije da radi u stabilnoj tvrtki i da ima neke druge beneficije, možda dobru zaštitu zbog kolektivnog ugovora, redovite božićnice, regres ili dar za Uskrs i slično. Mi smo velika tvrtka i da povećamo iznose plaća za samo deset posto, za radnike bi bilo gotovo simbolično, u prosjeku recimo za 300 kuna, ali bi za poslovanje tvrtke to bilo veliko povećanje troškova koji si teško možemo priuštiti. Naši proizvodi na tržištima se bore s izuzetno snažnom inozemnom konkurencijom i ne možemo si dopustiti povećanje cijene proizvoda kako bismo pokrili povećanje troškova rada", jasan je ovaj direktor.


Komentari članka

Vezani članci

Infobip početkom veljače otvara novi ured u Tuzli i zapošljava 25 IT stručnjaka

17.01.2019.

Tvrtka Infobip će početkom veljače otvoriti novi ured u Tuzli te zaposliti 25 IT stručnjaka, objavili su u srijedu iz te tehnološke tvrtke, koja ove godine planira zaposliti 250 developera i 250 inženjera, od čega polovicu u Hrvatskoj.

U Njemačkoj je 2018. bilo zaposleno najviše građana od ponovnog ujedinjenja

03.01.2019.

Broj nezaposlenih smanjio se na dva milijuna a čelnik agencije za zapošljavanje procjenjuje da neće kliznuti ispod te razine u 2019. Po njegovim je riječima najveći rizik za njemačko tržište rada manjak kvalificirane radne snage.

Broj nezaposlenih pao na 133 tisuće

28.12.2018.

Ostaje činjenica da su na hrvatskom tržištu rada i dalje prisutne strukturne slabosti, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske zaposlenosti te pojačanog migracijskog odljeva mladog radno sposobnog stanovništva

Iduće godine 65.100 radnih dozvola stranim radnicima

21.12.2018.

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da se u idućoj godini ukupno može izdati 65.100 radnih dozvola stranim radnicima, od čega je 15.000 dozvola za produženje već izdano.

Radite četiri dana, a dobijete plaću za pet: Veliki broj tvrtki uveo je upravo takvu praksu

19.12.2018.

Većina radnika ima 40-satni radni tjedan, a SAD po broju prekovremenih sati provedenih na poslu prednjači

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast