Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Sij 2018

Kuda idu obiteljska poljoprivredna gospodarstva?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Robert Hadžić  

Kuda idu obiteljska poljoprivredna gospodarstva?

S namjerom da uredi određena područja, hrvatska politika, pa tako i poljoprivredna, se stalno nalazi u procijepu između deklarativnog i stvarnog, potrebnog i nepotrebnog, poticajnog i destimulirajućeg. Nažalost, rezultat takvih eksperimenata je konstantno nazadovanje i zaostajanje u odnosu na konkurenciju i okruženje. Jedan od takvih primjera je jedinstveni u svijetu Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (u daljnjem tekstu OPG), koji je nakon prihvaćanja na Vladi, ušao u saborsku proceduru i ulazi u drugo čitanje.

Nijedna zemlja članica EU nema Zakon o OPG-u

Bilo da se radi o poljoprivrednom zemljištu, ruralnom razvoju, politika je kontinuirano davala prednost korporativnoj poljoprivredi. Rezultat je slučaj Agrokor, demografsko pustošenje ruralnog prostora, dvogodišnji zastoj u povlačenju sredstava iz Europskog fonda za ruralni razvoj, nepravilnosti u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta i sl. Posljedično, naša poljoprivreda kroči prema začelju produktivnosti među članicama EU. Prilikom ulaska u EU produktivnost hrvatske poljoprivrede je bila 58% niža od europskog prosjeka. Podatak vrijedi za razdoblje 2010-2012. Prema posljednjim dostupnim podacima Europske komisije o produktivnosti europske poljoprivrede za 2015. godinu produktivnost hrvatske poljoprivrede je 66% ispod europskog prosjeka. Za razdoblje 2010-2015. godišnji pad je bio 2,6%. Nažalost prema podacima Državnog zavoda za statistiku podaci o poljoprivrednoj proizvodnji i dalje imaju negativan trend.

Zašto navodim ove podatke i kakve oni imaju veze sa Zakonom o OPG-u? 97% europskih poljoprivrednih gospodarstava su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Nijedna zemlja članica nema Zakon o OPG-u. Različitost oblika i specifična uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u očuvanju i razvoju ruralnog prostora jedan je od osnovnih razloga nedonošenja posebnog zakona o OPG-u Stoga je paradoksalno da predlagatelj u ocjeni stanja navodi da će se "Prijedlogom zakona otvarati daljnje mogućnosti pojednostavljenja i fleksibilizacije uvjeta za obavljanje gospodarske poljoprivredne djelatnosti na načelima i iskustvima pozitivnih europskih praksi".

Pitanje je samo kojim i čijim načelima i iskustvima i koja su to pojednostavljenja i fleksibilizacije. Predloženi Zakon nije ni u skladu s ciljevima i zadaćama Zajedničke poljoprivredne politike EU(ZPP), niti s bilo kojom deklaracijom, analizom, preporukom ili studijom, koje su napisane o obiteljskim gospodarstvima od strane Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) ili europskih institucija (Europski parlament, EK).

Definicijom OPG u predloženom Zakonu vraćamo se korak unazad u odnosu na Zakon o poljoprivredi iz 2015. i Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Zapravo, ovim Zakonom svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj ili bilo kojoj zemlji članici EU, te Švicarskoj, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu može osnovati OPG bez ikakvih ograničenja i uvjeta koji su od presudnog značenja da bi se uopće nešto moglo smatrati OPG-om. To su pretežiti rad i domicilnosti (teritorijalnost) članova obitelji, na vlastitim ili unajmljenim proizvodnim resursima.

On će nam još dodatno otežati vođenje i upravljanje poljoprivrednom politikom i ruralnim razvojem, jer nećemo znati koja su prava, prirodna obiteljska gospodarstva, a koja hibridna, stvorena ovim Zakonom. On dugoročno dovodi u pitanje ekonomski suverenitet. Nakon što smo prodali banke i trgovinu strancima, sada je na red došlo i poljoprivredno zemljište, što im ovaj Zakon uveliko olakšava.

Ograničenje ekonomske slobode

Iako predlagatelj govori da su ciljevi Zakona povećanje konkurentnosti, smanjivanje administrativnih barijera i ostanak u područjima gdje žive i rade, Zakon bi mogao izazvati upravo suprotne efekte. Prijedlogom zakona se dodatno ograničavaju ekonomske slobode i konkurentnost nametanjem dodatnih administrativnih opterećenja (vođenje i obveza prijave dosad nepostojećih evidencija i sl.) i troškova (isticanje tvrtke na sjedištu i svim proizvodnim jedinicama i mjestima). Zakon bi mogao imati vrlo negativne posljedice na demografsku i socijalnu sliku ruralnog prostora (daljnja depopulacija). Zbog neshvaćanja suštine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, ovim zakonom se širom otvaraju vrata korporativnoj poljoprivredi čije posljedice imamo prilike gledati ovih dana (Agrokor i slični sustavi). Zakon omogućava daljnju "grabež" poljoprivrednog zemljišta, kako privatnog, tako i državnog, kao glavnog proizvodnog resursa, od strane velikih hrvatskih, ali i stranih korporacija i financijski moćnih pojedinaca sa svrhom špekulacija s poljoprivrednim zemljištem.

Upitna je odredba kojom se imateljima živih životinja omogućava otvaranje zaštićenog računa za potrebe hranidbe i druge skrbi živih životinja. Pitanje je što je s ostalim poljoprivrednicima. Zar oni ne trebaju štititi svoje usjeve i višegodišnje kulture? Može se reći da je u tom dijelu Zakon diskriminirajući prema ostalim poljoprivrednicima. Što se tiče ostalih ovrha, trebalo je samo u postojećem Ovršnom zakonu izmijeniti i dopuniti već važeće odredbe.

Ako se Zakon donese u predloženom obliku, preostaje nam da pratimo što će se događati u hrvatskoj poljoprivredi i ruralnom prostoru, a naročito kako će se zakonodavni eksperiment odraziti na proizvodnju hrane, konkurentnost, produktivnost i demografsku sliku hrvatskog sela u narednom razdoblju.


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivrednicima je na raspolaganju 360 milijuna kuna za biljnu proizvodnju

19.02.2018.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija

Za zaštitu leptira kroz Mjeru 10 možete dobiti i do 362 eura po hektaru

19.02.2018.

Prihvatljivi korisnici Mjere 10 su poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, koriste zemljište upisano u ARKOD te na gospodarstvu drže domaće životinje upisane u Jedinstveni regis

Porasle cijene maslinovog ulja, krumpira, voća i povrća, vino jeftinije

19.02.2018.

Porast cijena biljnih proizvoda uglavnom je uvjetovan manjim prirodima koji su posljedica loših vremenskih uvjeta.

Magarice drže već 15 godina, a prodaju isključivo svježe magareće mlijeko

16.02.2018.

Dragomir i Ketrin Hrušvica magarice drže već 15-ak godina, a posljednjih godina povećavaju stado kako bi dobili veću količinu mlijeka tijekom cijele godine.

Kreće isplata izravnih potpora

16.02.2018.

Za isplatu je, kako navode, osigurano 1.073.655.324,13 kuna, a primit će ih oko 100 tisuća poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela jedinstveni zahtjev u 2017. godini te prošla kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom raz

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1752 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1141 članka imaju tag izvoz
  5. 734 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 736 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 823 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 741 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 281 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija