Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Srp 2013

Kreditom dignutim u Beču kupite rabljeni auto bez PDV-a u Italiji

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr  

Kreditom dignutim u Beču kupite rabljeni auto bez PDV-a u Italiji

Ministarstvo financija na svojim web stranicama dalo je niz odgovora na pitanje što znači ulazak Hrvatske u Europsku uniju za građane kad je riječ o porezima, financijama i carinama.

Može li se otvoriti račun i dignuti kredit u bankama u inozemstvu?
Možete slobodno otvoriti račun u banci van Hrvatske i dignuti kredit.

Hoće li doći do pada cijena kreditnih, financijskih i osiguravateljskih usluga?
Banke i osiguravateljske kuće koje imaju sjedište u drugoj državi članici moći će pružati usluge i u Hrvatskoj. Veća mogućnost izbora odnosno veća konkurencija trebala bi dovesti do pada cijena, ali i povećanja kvalitete usluga.

Koliko novaca možete prenijeti preko granice?
Preko granice možete prenositi koliko god želite gotovine ili čekova, s tim da ako nosite više od 10.000 eura to morate pismeno prijaviti cariniku.

Kako će se kretati visina minimalne osigurane svote osiguranja u prometu?
Minimalne osigurane svote povećavaju se višestruko, čak četiri do deset puta. Temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti u slučaju štete zbog smrti, tjelesne ozljede i oštećenja zdravlja najniža osigurana svota iznosit će do 42.000.000,00 kuna po štetnom događaju, a u slučaju uništenja ili oštećenja stvari do 8.400.000,00 kuna

Hoće li se ulaskom u EU oporezivati kamate na štednju građana?
Ne. EU ne nameće obvezu uvođenja kamata na štednju u porezni sustav država članica EU, već samo obvezu razmjene informacija o isplaćenim kamatama na štednju fizičkim osobama stranim državljanima.

Ako kupujem novi auto, brod ili avion u nekoj od država EU, plaćam li PDV? Plaćam li ga po stopi gdje sam ga kupio ili po stopi u Hrvatskoj?
Da. PDV će se plaćati i to po stopi u Hrvatskoj.

Primjenjuju li sve države članice EU iste stope PDV-a?
Ne, svaka država članica može sama odrediti koje će stope PDV-a imati, međutim najniža snižena stopa koja se primjenjuje samo na određene proizvode i usluge ne smije biti niža od 5 posto, a najniža standardna stopa ne smije biti niža od 15 posto.

Hoće li hrvatski građani moći ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog prilikom kupnje roba u drugim državama članicama EU?
Ne, prema propisima EU jedan od uvjeta da bi se ostvarilo pravo na povrat PDV-a je da građanin nema prebivalište ili uobičajeno boravište u državama članicama EU.

Hoće li se plaćati PDV ako od građanina iz neke druge države članice EU kupujem rabljeni osobni automobil?
Ne. Ako kupujete rabljeni nećete platiti PDV ni u Hrvatsko ni u zemlji članici gdje je kupljen. Rabljenim se smatra automobil koji je stariji od šest mjeseci i koji je prešao više od 6000 km.

Hoće li liječenje u zdravstvenim ustanovama biti oslobođeno PDV-a?
Da, prema propisima EU koji su sada na snazi bolnička i medicinska njega oslobođena je od plaćanja PDV-a.

Hoće li se naplaćivati carina na robu za osobne potrebe kupljenu u zemljama članicama EU?
Ne. Promet između zemalja članica EU smatra se domaćim prometom dakle bez carinskih formalnosti i bez naplate carina.

Koje će biti promjene vezane za putnički promet od 01. srpnja 2013.?
U putničkom prometu od 01. srpnja 2013. godine primjenjivati će se europska regulativa, prema kojoj je dozvoljen prijenos robe iz trećih zemalja za osobne potrebe putnika bez naplate carine i PDV-a do vrijednosti 300 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura. Trenutno je dozvoljen unos u vrijednosti do 1.000 kuna.

Koje će biti promjene vezane za poštanski promet od 01. srpnja 2013.?
Ulaskom u Uniju prestaje sav carinski nadzor nad pošiljkama iz zemalja EU-a. Primjenjivat će se europska regulativa koja ima veća oslobođenja nego što je sad bio slučaj. Pošiljke iz država van EU-a vrijednosti do 150 eura bit će oslobođene carine, a PDV se plaća na vrijednost do 22 eura. Ako se radi o poklonu koji vam netko šalje izvan EU-a, prema europskoj regulativi limit za olakšicu iznosi 45 eura. Trenutačni limit u Hrvatskoj je 300 kuna.

Još više odgovora potražite na stranicama Ministarstva financija.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici protiv Vladinih mjera: "Prave nas budalama"

07.06.2026.

Udruga Glas poduzetnika pokrenula je peticiju "Ne novim nametima", a odaziv je velik, potpisalo ju je preko 20 tisuća građana

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk