Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2020

Kreditiranje likvidnosti - Banke novac više ne uplaćuju izravno, već na posebne račune za isplatu dobavljačima

Izvor: www.lider.media · Autor: Aleksandra Brzić  

Kreditiranje likvidnosti - Banke novac više ne uplaćuju izravno, već na posebne račune za isplatu dobavljačima

Prema Liderovim izvorima, zaposlenici jedne velike banke u Hrvatskoj dobili su nalog da prestanu odobravati kredite za likvidnost. Iako ta informacija zvuči uistinu dramatično i uzeli smo je s rezervom, doznajemo i da su se osim usmenog naloga Uprave dogodile i neke kadrovske promjene. Konkretno, od deset relationship managera četvero ih je preraspodijeljeno na druga radna mjesta, jer oko odobravanja kredita poduzetnicima više neće biti toliko posla. Sve kreditne zahtjeve pa i one malih i mikropoduzeća, uključujući i kratkoročne kredite za financiranje likvidnosti relativno malih iznosa, u toj banci više ne odobravaju zaposlenici koji su to radili do sada, nego se svaki zahtjev preusmjerava na odobrenje u sektor rizika, jer se svaki plasman smatra rizičnim.

Poduzetnik koji je htio ostati anoniman za Lider je rekao da mu je banka, iako s njom posluje više od dva desetljeća, tražila da kao instrument osiguranja kredita za likvidnost ponudi nekretninu u zalog, točnije stan u kojem živi, i to za kreditiranje obrtnih sredstava u iznosu od oko sto tisuća kuna.

Također, iako o tome ne govore javno, većina je banaka u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci uvela praksu da umjesto na račun korisnika kredita, novac odobren za kreditiranje likvidnosti uplaćuje na poseban račun s kojega se potom namjenski uplaćuju obveze poduzeća prema dobavljačima, nabavka repromaterijala, kao i sve ostale obveze, od onih prema poreznoj upravi do isplata plaća zaposlenicima. Bankarski službenici kažu da se ta praksa do sada odnosila samo na investicijske kredite, kada je izvođačima radova ili isporučiteljima usluga banka izravno plaćala, ali od izbijanja krize COVID-19 to je uvedeno za sve kredite, pa i one za likvidnost, kako bi se spriječilo nenamjensko trošenje novca, kao što je, primjerice, isplata s računa poduzeća na privatni račun vlasnika, u vidu pozajmica, čime vlasnik financira likvidnost sebe kao privatne osobe, a ne pravne, odnosno poduzeća kojeg je vlasnik. Naš izvor navodi da je unatoč povećanoj potražnji za kreditima za obrtna sredstva, na razini poslovnice u kojoj radi, ove godine odobrena tek trećina prošlogodišnjih plasmana, a kako stvari stoje, situacija se neće bitno poboljšati jer sve manje poduzetnika može udovoljiti sve strožim zahtjevima banke.

Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), ističe da mnoga poduzeća sada funkcioniraju isključivo zahvaljujući Vladinim mjerama, ali te su mjere za Zorića tek prva pomoć za rješavanje akutnog problema nelikvidnosti. One nisu trajno rješenje za hrvatsko gospodarstvo, jer gospodarstvo ima potrebu za normalnim i trajnim pristupom financiranja, ističe prvi čovjek HUP-a.

Izvor iz jedne male banke navodi da im dolaze klijenti tražeći izravno kreditiranje, ali rade sukladno nalogu Uprave, koja zahtijeva 'da potegnu ručnu' što se kredita za likvidnost tiče. Rizik je velik, banke barataju tuđim novcem, konzervativne su u krizama, stoga takva odluka Uprave ne čudi, kaže naš sugovornik. Dolaze im najčešće klijenti drugih banaka koji su već dobili odbijenicu banke s kojom godinama posluju, mahom mali poduzetnici – vlasnici malih izdavačkih kuća, tekstilci, djelatnici u turizmu, proizvođači raznih profila. Zahtjeve su uredno zaprimili, ali već unaprijed znaju da ih neće odobriti, jer se na prvi pogled iz bilance vidi da ne zadovoljavaju osnovne kreditne uvjete, pa čak ni uz instrument osiguranja kao što je nekretnina.


Komentari članka

Vezani članci

Žrtva novog zatvaranja opet je i poljoprivreda - kamo s mesom, krumpirom, vinom?

27.11.2020.

Jedno vuče drugo. Zatvaranje restorana i kafića još je u proljeće napunilo torove, skladišta, podrume, rušilo cijene. Poljoprivrednici se pitaju - tko će preživjeti?

Zadnji detalji novih mjera: Zatvaraju se kladionice, crkve ostaju otvorene

26.11.2020.

U vladi se još definiraju posljednji detalji oko gospodarskih mjera za one sektore koji budu pogođeni novim strogim mjerama. Oni bi trebali moći računati na postojeće subvencije plaća od 4000 kuna po zaposlenom, a razmatra se privremeno oslobađanje kad je

DRAGAN BOKUN, ZANATLIJA I VJEČNI OPTIMIST: Dnevnik ne gledam, čitam, radim svoj posao i dobro je

26.11.2020.

Dragan po 12 sati dnevno provede u suvenirnici. Turista nema, ali posla ima

Udruga Glas poduzetnika nezadovoljna novim zatvaranjem. Traže obeštećenje ili idu u blokade

26.11.2020.

Mnogobrojni pozivi na suradnju ostali su neodgovoreni, a poduzetnici se nalaze u bezizlaznoj situaciji. Novi lockdown bez obeštećenja poduzetnici neće preživjeti, malo i srednje gospodarstvo će se urušiti, a bez posla će vjerojatno ostati deseci tisuća lj

Ponovna obustava ribolova zbog pandemije

26.11.2020.

Uz već provedene obustave, sufinanciranje je predviđeno i za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama – koćama od 20. studenoga do 31. prosinca 2020. i privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama

Tag cloud

  1. 2067 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 802 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 405 članka imaju tag poticaji
  20. 340 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici