Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Pro 2017

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Gojko Drljača  

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Tečaj švicarskog franka vratio se ovih dana praktično na razine kad se smatralo da su krediti u švicarskim francima povoljniji od eurskih ili kunskih kredita? Što sad? Hoće li nekim dužnicima ispasti povoljnije da su zadržali kredite u švicarcima umjesto da su pristali na masovnu konverziju?

Potez Milanovićeve vlade

Kad je u siječnju 2015. pod pritiskom domaćih političkih očekivanja švicarska centralna banka odlučila napustiti četverogodišnju politiku vezanja švicarskog franka uz euro, nastupila je panika na globalnim financijskim tržištima. U jednom danu, sa srijede na četvrtak, vrijednost jednog eura srozala se sa 1,2 franka na samo 0,85 franaka, brojni hedge fondovi u svijetu pretrpjeli su ogromne gubitke, švicarsko dioničko tržište je kolabiralo, a otada pa u godinama koje dolaze počela se razvijati drama u svim zemljama koje su zabilježile značajni rast kredita vezanih uz švicarske franke.

Zbog stotina tisuća osobnih financijskih drama građana koji više nisu mogli otplaćivati kredite u švicarcima, u nizu zemalja tzv. Nove Europe mijenjana je zakonska regulativa, tražena su rješenja, aktivisti i vlasti ulazili su u više ili manje oštre sukobe s bankarima, vođene su i još se vode brojne sudske bitke…

Mislav Tolušić, koji se na liberalu.hr osvrnuo na to što je franak opet osjetno oslabio prema euru, dobro je primijetio da će se sada potezi vlade Zorana Milanovića, koja je tražila rješenje za problem dužnika u švicarcima, početi gledati u drugačijem, manje popularnom svjetlu.

Od valutne konverzije kredita prošlo je oko dvije godine, a samo u 2017. švicarac je oslabio oko 8,5 posto te, kako je primijetio Tolušić, vratio se na na razliku prema euru u odnosu na trenutak kad je švicarska centralna banka prestala kontrolirati tečaj na samo 2,7 posto razlike. To, pak, znači da bi danas krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima? Mogu li iznova tužiti ministra financija (kojeg - bivšeg Lalovca?), Ministarstvo, Vladu ili, pak, banke?
Tko će snositi trošak

Nadalje, HNB je procijenio, uočio je Tolušić, da je HNB procijenio kako je ukupni gubitak banaka zbog konverzije oko šest milijardi kuna. Zbog toga su banke tužile Hrvatsku te je vrlo moguće da će porezni obveznici snositi trošak konverzije. Hoćemo li imati situaciju u kojoj će istodobno izgubiti porezni obveznici, dužnici s duljom ročnošću konvertiranih kredita u švicarcima te ponajviše siromašniji dužnici u nekadašnjim švicarcima kojima konverzija nije pomogla jer kredite nisu mogli vraćati na bilo koji način. Valja podsjetiti kako je bivši ministar financija Lalovac odustao od ideje da se kod rješavanja problema švicaraca primijene socijalni kriteriji te će sada ispasti da su od cijele akcije imali koristi samo oni dužnici s određenom ročnošću kredita u švicarcima.

Nije isključeno kako će se otvoriti i pitanje moguće tužbe dijela dužnika protiv Udruge Franak i političkih stranaka koje su promovirale koncept konverzije ili poreznih obveznika koji će trpjeti štete. Zaključno, otvara se pitanje hoće li u općem pravnom neredu biti moguće donijeti čak i zakonski prijedlog konverzije nakon konverzije. Pravno gledano, princip bi u osnovi bio isti.


Komentari članka

Vezani članci

Jeftinim kreditima do novih nasada, junica, traktora...

07.08.2018.

Ova nova kreditna linija apsolutno je prihvatljiva, a to se trebalo napraviti od prvog dana ulaska u Europsku uniju kako bi bili ravnopravni s proizvođačima s toga prostora. Do sada smo imali kredite s kamatama oko deset posto, što je bilo neprihvatljivo

Potpisan ugovor o pripajanju Veneto banke PBZ-u

06.08.2018.

Privredna banka Zagreb (PBZ) i Veneto banka u petak su potpisale ugovor o pripajanju Veneto banke PBZ-u, izvijestili su iz PBZ-a, koji po ispunjenju svih regulatornih zahtjeva namjerava do kraja listopada integrirati Veneto banku u svoj postojeći sustav.

Kreću povoljniji krediti za poljoprivrednike

02.08.2018.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) pokrenulo financijske instrumente - "Mikro i Male zajmove za

Počnite tražiti stanove i skupljati dokumente

02.08.2018.

Štromar: Natječaj će biti raspisan najvjerojatnije 3. rujna, trajat će tjedan dana i svi koji se prijave dobit će subvenciju

Koliko banke zarađuju od naknada?

30.07.2018.

Banke u Hrvatskoj naplaćuju brojne naknade za svoje usluge, prema nekim izračunima čak ih je 400. Za mnoge doznamo tek kada nam ih naplate. Hoće li digitalizacija i konkurencija te usluge učiniti povoljnijima?

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP