Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Pro 2017

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Gojko Drljača  

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Tečaj švicarskog franka vratio se ovih dana praktično na razine kad se smatralo da su krediti u švicarskim francima povoljniji od eurskih ili kunskih kredita? Što sad? Hoće li nekim dužnicima ispasti povoljnije da su zadržali kredite u švicarcima umjesto da su pristali na masovnu konverziju?

Potez Milanovićeve vlade

Kad je u siječnju 2015. pod pritiskom domaćih političkih očekivanja švicarska centralna banka odlučila napustiti četverogodišnju politiku vezanja švicarskog franka uz euro, nastupila je panika na globalnim financijskim tržištima. U jednom danu, sa srijede na četvrtak, vrijednost jednog eura srozala se sa 1,2 franka na samo 0,85 franaka, brojni hedge fondovi u svijetu pretrpjeli su ogromne gubitke, švicarsko dioničko tržište je kolabiralo, a otada pa u godinama koje dolaze počela se razvijati drama u svim zemljama koje su zabilježile značajni rast kredita vezanih uz švicarske franke.

Zbog stotina tisuća osobnih financijskih drama građana koji više nisu mogli otplaćivati kredite u švicarcima, u nizu zemalja tzv. Nove Europe mijenjana je zakonska regulativa, tražena su rješenja, aktivisti i vlasti ulazili su u više ili manje oštre sukobe s bankarima, vođene su i još se vode brojne sudske bitke…

Mislav Tolušić, koji se na liberalu.hr osvrnuo na to što je franak opet osjetno oslabio prema euru, dobro je primijetio da će se sada potezi vlade Zorana Milanovića, koja je tražila rješenje za problem dužnika u švicarcima, početi gledati u drugačijem, manje popularnom svjetlu.

Od valutne konverzije kredita prošlo je oko dvije godine, a samo u 2017. švicarac je oslabio oko 8,5 posto te, kako je primijetio Tolušić, vratio se na na razliku prema euru u odnosu na trenutak kad je švicarska centralna banka prestala kontrolirati tečaj na samo 2,7 posto razlike. To, pak, znači da bi danas krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima? Mogu li iznova tužiti ministra financija (kojeg - bivšeg Lalovca?), Ministarstvo, Vladu ili, pak, banke?
Tko će snositi trošak

Nadalje, HNB je procijenio, uočio je Tolušić, da je HNB procijenio kako je ukupni gubitak banaka zbog konverzije oko šest milijardi kuna. Zbog toga su banke tužile Hrvatsku te je vrlo moguće da će porezni obveznici snositi trošak konverzije. Hoćemo li imati situaciju u kojoj će istodobno izgubiti porezni obveznici, dužnici s duljom ročnošću konvertiranih kredita u švicarcima te ponajviše siromašniji dužnici u nekadašnjim švicarcima kojima konverzija nije pomogla jer kredite nisu mogli vraćati na bilo koji način. Valja podsjetiti kako je bivši ministar financija Lalovac odustao od ideje da se kod rješavanja problema švicaraca primijene socijalni kriteriji te će sada ispasti da su od cijele akcije imali koristi samo oni dužnici s određenom ročnošću kredita u švicarcima.

Nije isključeno kako će se otvoriti i pitanje moguće tužbe dijela dužnika protiv Udruge Franak i političkih stranaka koje su promovirale koncept konverzije ili poreznih obveznika koji će trpjeti štete. Zaključno, otvara se pitanje hoće li u općem pravnom neredu biti moguće donijeti čak i zakonski prijedlog konverzije nakon konverzije. Pravno gledano, princip bi u osnovi bio isti.


Komentari članka

Vezani članci

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

08.03.2019.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

HPB ostvario rekordne poslovne rezultate, neto dobit premašila 150 milijuna kuna

28.02.2019.

HPB planira postati jedna od vodećih banaka u sufinanciranju i predfinanciranju projekata iz ESIF fondova za što je zainteresiran veliki broj jedinica lokalne samouprave i javnih ustanova.

Addiko Bank predstavila prvu u potpunosti digitalnu poslovnicu

26.02.2019.

Addiko banka danas je predstavila Addiko Virtualnu poslovnicu, prvu digitalnu poslovnicu u Hrvatskoj koja klijentima svih banaka omogućava u potpunosti digitalan kreditni proces, od zahtjeva do odobrenja, bez potrebe za odlaskom u poslovnicu te proces otv

Zagrebačka banka uvela m-novčanik za plaćanje mobitelom umjesto karticom

16.02.2019.

Korisnici Maestro i Mastercard kartica Zagrebačke banke odsad mogu plaćati mobitelom koristeći aplikaciju m-zaba

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 815 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 865 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 486 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija