Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Pro 2017

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Gojko Drljača  

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

Tečaj švicarskog franka vratio se ovih dana praktično na razine kad se smatralo da su krediti u švicarskim francima povoljniji od eurskih ili kunskih kredita? Što sad? Hoće li nekim dužnicima ispasti povoljnije da su zadržali kredite u švicarcima umjesto da su pristali na masovnu konverziju?

Potez Milanovićeve vlade

Kad je u siječnju 2015. pod pritiskom domaćih političkih očekivanja švicarska centralna banka odlučila napustiti četverogodišnju politiku vezanja švicarskog franka uz euro, nastupila je panika na globalnim financijskim tržištima. U jednom danu, sa srijede na četvrtak, vrijednost jednog eura srozala se sa 1,2 franka na samo 0,85 franaka, brojni hedge fondovi u svijetu pretrpjeli su ogromne gubitke, švicarsko dioničko tržište je kolabiralo, a otada pa u godinama koje dolaze počela se razvijati drama u svim zemljama koje su zabilježile značajni rast kredita vezanih uz švicarske franke.

Zbog stotina tisuća osobnih financijskih drama građana koji više nisu mogli otplaćivati kredite u švicarcima, u nizu zemalja tzv. Nove Europe mijenjana je zakonska regulativa, tražena su rješenja, aktivisti i vlasti ulazili su u više ili manje oštre sukobe s bankarima, vođene su i još se vode brojne sudske bitke…

Mislav Tolušić, koji se na liberalu.hr osvrnuo na to što je franak opet osjetno oslabio prema euru, dobro je primijetio da će se sada potezi vlade Zorana Milanovića, koja je tražila rješenje za problem dužnika u švicarcima, početi gledati u drugačijem, manje popularnom svjetlu.

Od valutne konverzije kredita prošlo je oko dvije godine, a samo u 2017. švicarac je oslabio oko 8,5 posto te, kako je primijetio Tolušić, vratio se na na razliku prema euru u odnosu na trenutak kad je švicarska centralna banka prestala kontrolirati tečaj na samo 2,7 posto razlike. To, pak, znači da bi danas krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima? Mogu li iznova tužiti ministra financija (kojeg - bivšeg Lalovca?), Ministarstvo, Vladu ili, pak, banke?
Tko će snositi trošak

Nadalje, HNB je procijenio, uočio je Tolušić, da je HNB procijenio kako je ukupni gubitak banaka zbog konverzije oko šest milijardi kuna. Zbog toga su banke tužile Hrvatsku te je vrlo moguće da će porezni obveznici snositi trošak konverzije. Hoćemo li imati situaciju u kojoj će istodobno izgubiti porezni obveznici, dužnici s duljom ročnošću konvertiranih kredita u švicarcima te ponajviše siromašniji dužnici u nekadašnjim švicarcima kojima konverzija nije pomogla jer kredite nisu mogli vraćati na bilo koji način. Valja podsjetiti kako je bivši ministar financija Lalovac odustao od ideje da se kod rješavanja problema švicaraca primijene socijalni kriteriji te će sada ispasti da su od cijele akcije imali koristi samo oni dužnici s određenom ročnošću kredita u švicarcima.

Nije isključeno kako će se otvoriti i pitanje moguće tužbe dijela dužnika protiv Udruge Franak i političkih stranaka koje su promovirale koncept konverzije ili poreznih obveznika koji će trpjeti štete. Zaključno, otvara se pitanje hoće li u općem pravnom neredu biti moguće donijeti čak i zakonski prijedlog konverzije nakon konverzije. Pravno gledano, princip bi u osnovi bio isti.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

04.04.2019.

Ohrabreni odlukom Vrhovnog suda iz koje proizlazi da imaju pravo tužiti banke zbog “ništetnih ugovorenih odredbi”, bez obzira na konverziju kredita u švicarskim francima, stotine dužnika već su počele tražiti odvjetnike i raspitivati se o potrebnoj dokume

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija