Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ruj 2017

KREDITI POVOLJNI JOŠ GODINU-DVIJE Kamate nikad niže, ali navale na banke nema

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Branko Podgornik  

KREDITI POVOLJNI JOŠ GODINU-DVIJE Kamate nikad niže, ali navale na banke nema

Krediti u Hrvatskoj trenutačno su najpovoljniji u dva posljednja desetljeća, jer kamate nikad nisu bile niže. Usprkos tome što mnogi financijski analitičari već pet godina redovito najavljuju »kraj jeftinog zaduživanja i skok kamata«, život ide posve drugim smjerom. Dolazak crnih dana se odgađa, a bankari neprekidno poboljšavaju uvjete za dužnike, bilo da je riječ o državi, poduzećima ili građanima. Štoviše, bankari ne isključuju mogućnost boljih dana za kreditiranje, dok su analitičari RBA jučer upozorili i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga države.
– Razdoblje niskih kamata može potrajati sljedećih godinu dana do dvije, procijenila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u najnovijem priopćenju. Razlog tome je gospodarski oporavak u Europskoj uniji i Hrvatskoj, kao i prošlotjedna najava Europske središnje banke (ESB) da će zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca, kažu u Udruzi.

Naime, ESB će nastaviti svakog mjeseca ubrizgavati injekciju od 60 milijardi eura u financijski krvotok, usprkos stalnim pritiscima iz Njemačke da prekine to nezapamćeno tiskanje novca. U prošlim dvjema godinama ESB je europsko tržište novca poplavio s 2.000 milijardi natiskanih eura, što je pridonijelo povećanju potražnje i gospodarskom oporavku na kontinentu, ali je izazvalo i mjehure na burzama.
Pala cijena novca

– To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite, te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita – objašnjavaju u HUB-u.
Da je cijena novca u Hrvatskoj pala nezamapćeno nisko, pokazuje podatak HUB-a prema kojem banke trenutačno odobravaju nove stambene kredite uz prosječne kamate od 4,16 posto. To je barem upola niža cijena nego prije 15 godina. Još 2012. godine isti su se krediti odobravali uz više od 6 posto kamata. Sada se potrošački krediti odobravaju uz prosječnih 6,57 posto, prema podacima za drugo tromjesečje. Najskuplje je zaduživanje putem kreditnih kartica, gdje prosječne kamate sada iznose 9 posto.

Međutim, navale građana na banke nema. To priznaju i bankari, iako HUB primjećuje da se nakon šest-sedam godina krize, koja je bila obilježena kreditnom sušom, u Hrvatskoj naslućuje oporavak kreditiranja ne samo stanovništva, nego i poduzeća. Analitičari Raiffeisen banke u redovitim izvješćima upozoravaju da se kreditni bum, kakav je u Hrvatskoj vladao prije krize, danas vjerojatno neće ponoviti. Država, poduzeća i građani ušli su u krizu prezaduženi, pa im je još uvijek najčešća briga kako se riješiti kreditnog tereta, a ne kako stvarati novi – usprkos gospodarskom oporavku.
Osim toga, nekadašnji kreditni bum teško će se ponoviti i zato što se situacija za hrvatske građane u prošlih osam godina jako promijenila. Mladi ljudi i njihove obitelji, koji najviše troše i kojima treba najviše kredita, danas imaju daleko nesigurnija radna mjesta nego prije krize. Golem dio njih je nezaposlen, a među onim koji su zaposleni velik dio radi privremene ili povremene poslove. Poduzeća ih izbjegavaju primati u stalni radni odnos, zbog politike labavljenja odnosa na tržištu rada. To znači da mladi ljudi danas imaju sve manju kreditnu sposobnost. Nisu sigurni platiše, a takvima banke oklijevaju davati veće i dugoročnije kredite, poput stambenih.

Poboljšali su se i kreditni uvjeti poduzećima. Još prije pet godina bilo je uobičajeno da banke daju tvrtkama kredite uz 8 posto kamata. U drugom tromjesečju ove godine prosječne kamate na kratkoročne kredite poduzećima pale su na 4,2 posto, a na dugoročne (do pet godina) iznosile su 4,1 posto. Naravno, riječ je o novim kreditima i to samo za poduzeća koja mogu dobiti kredite. Prema ocjeni hrvatskih banaka, proteklih nekoliko godina više od 80 posto hrvatskih poduzeća bilo je kreditno nesposobno. Banke su, prema samokritičkim riječima Bože Prke, prvog čovjeka Privredne banke Zagreb, »uskraćivale kredite poduzećima koja ih trebaju, a nudile kredite onima koji ih ne trebaju«.

Lakše i državi

Najveće kreditno poboljšanje proteklih godina osjetila je hrvatska država, odnosno Ministarstvo financija koje se u njezino ime i zadužuje. Kad bi se ovog trenutka htjelo zadužiti na 10 godina putem državnih obveznica u inozemstvu, Ministarstvo bi platilo samo 3,3 posto kamata na dug u dolarima, a 2,2 posto na dug u eurima, prema podacima iz dnevnih izvješća PBZ-a.

Ukratko, hrvatska država se nikad u povijesti nije zaduživala tako jeftino. Prije krize plaćala je šest do sedam posto kamata. U jeku krize, početkom 2012. godine, kamate su državi skočile na osam posto, a otada su padajućem trendu. Ako se želi kratkoročno zadužiti putem trezorskih zapisa, Ministarstvo financija trenutačno plaća bankama samo 0,2 posto kamata na tri mjeseca, dok je početkom 2012. morala za to platiti čak 5 posto.

Budući da prinosi (kamate) na državne euroobveznice nastavljaju padati, analitičari RBA početkom tjedna su ocijenili da vjerovnici, očito, vide Hrvatsku »manje rizičnom«, što otvara »mogućnost skorog poboljšanja kreditnog rejtinga« države.

Povijesne razine

Podsjetimo, zbog rekordne turističke sezone državni proračun trenutačno bilježi neočekivano visoke prihode, a ekonomisti procjenjuju i nastavak gospodarskog oporavka zemlje.

Iako su kamate u Hrvatskoj na najnižim povijesnim razinama, one su ipak veće od europskog prosjeka, prema podacima HUB-a. Za državu, poduzeća i građane u Hrvatskoj krediti su skuplji nego u većini članica EU-a. Unatoč padu cijene novca, kamatna marža banaka u Hrvatskoj iznosi 2,83 posto, što znači da bankari u našoj zemlji na kamatama zarađuju više nego u ostalim članicama EU-a. Dobit banaka u Hrvatskoj i dalje je visoka, a na godišnjoj razini trenutačno se kreće oko 3,2 milijarde kuna, prema podacima HUB-a.


Komentari članka

Vezani članci

HPB postao vlasnik Jadranske banke

06.07.2018.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija

Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

08.06.2018.

Ovo mogla biti jedna od rekordnih godina za banke, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita.

Banke ipak smiju koristiti HROK

05.06.2018.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

25.05.2018.

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.

Sberbank se povlači iz niza europskih zemalja

24.05.2018.

U Europi Sberbank je prisutan u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i nizu zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 394 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP