Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ruj 2017

KREDITI POVOLJNI JOŠ GODINU-DVIJE Kamate nikad niže, ali navale na banke nema

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Branko Podgornik  

KREDITI POVOLJNI JOŠ GODINU-DVIJE Kamate nikad niže, ali navale na banke nema

Krediti u Hrvatskoj trenutačno su najpovoljniji u dva posljednja desetljeća, jer kamate nikad nisu bile niže. Usprkos tome što mnogi financijski analitičari već pet godina redovito najavljuju »kraj jeftinog zaduživanja i skok kamata«, život ide posve drugim smjerom. Dolazak crnih dana se odgađa, a bankari neprekidno poboljšavaju uvjete za dužnike, bilo da je riječ o državi, poduzećima ili građanima. Štoviše, bankari ne isključuju mogućnost boljih dana za kreditiranje, dok su analitičari RBA jučer upozorili i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga države.
– Razdoblje niskih kamata može potrajati sljedećih godinu dana do dvije, procijenila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u najnovijem priopćenju. Razlog tome je gospodarski oporavak u Europskoj uniji i Hrvatskoj, kao i prošlotjedna najava Europske središnje banke (ESB) da će zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca, kažu u Udruzi.

Naime, ESB će nastaviti svakog mjeseca ubrizgavati injekciju od 60 milijardi eura u financijski krvotok, usprkos stalnim pritiscima iz Njemačke da prekine to nezapamćeno tiskanje novca. U prošlim dvjema godinama ESB je europsko tržište novca poplavio s 2.000 milijardi natiskanih eura, što je pridonijelo povećanju potražnje i gospodarskom oporavku na kontinentu, ali je izazvalo i mjehure na burzama.
Pala cijena novca

– To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite, te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita – objašnjavaju u HUB-u.
Da je cijena novca u Hrvatskoj pala nezamapćeno nisko, pokazuje podatak HUB-a prema kojem banke trenutačno odobravaju nove stambene kredite uz prosječne kamate od 4,16 posto. To je barem upola niža cijena nego prije 15 godina. Još 2012. godine isti su se krediti odobravali uz više od 6 posto kamata. Sada se potrošački krediti odobravaju uz prosječnih 6,57 posto, prema podacima za drugo tromjesečje. Najskuplje je zaduživanje putem kreditnih kartica, gdje prosječne kamate sada iznose 9 posto.

Međutim, navale građana na banke nema. To priznaju i bankari, iako HUB primjećuje da se nakon šest-sedam godina krize, koja je bila obilježena kreditnom sušom, u Hrvatskoj naslućuje oporavak kreditiranja ne samo stanovništva, nego i poduzeća. Analitičari Raiffeisen banke u redovitim izvješćima upozoravaju da se kreditni bum, kakav je u Hrvatskoj vladao prije krize, danas vjerojatno neće ponoviti. Država, poduzeća i građani ušli su u krizu prezaduženi, pa im je još uvijek najčešća briga kako se riješiti kreditnog tereta, a ne kako stvarati novi – usprkos gospodarskom oporavku.
Osim toga, nekadašnji kreditni bum teško će se ponoviti i zato što se situacija za hrvatske građane u prošlih osam godina jako promijenila. Mladi ljudi i njihove obitelji, koji najviše troše i kojima treba najviše kredita, danas imaju daleko nesigurnija radna mjesta nego prije krize. Golem dio njih je nezaposlen, a među onim koji su zaposleni velik dio radi privremene ili povremene poslove. Poduzeća ih izbjegavaju primati u stalni radni odnos, zbog politike labavljenja odnosa na tržištu rada. To znači da mladi ljudi danas imaju sve manju kreditnu sposobnost. Nisu sigurni platiše, a takvima banke oklijevaju davati veće i dugoročnije kredite, poput stambenih.

Poboljšali su se i kreditni uvjeti poduzećima. Još prije pet godina bilo je uobičajeno da banke daju tvrtkama kredite uz 8 posto kamata. U drugom tromjesečju ove godine prosječne kamate na kratkoročne kredite poduzećima pale su na 4,2 posto, a na dugoročne (do pet godina) iznosile su 4,1 posto. Naravno, riječ je o novim kreditima i to samo za poduzeća koja mogu dobiti kredite. Prema ocjeni hrvatskih banaka, proteklih nekoliko godina više od 80 posto hrvatskih poduzeća bilo je kreditno nesposobno. Banke su, prema samokritičkim riječima Bože Prke, prvog čovjeka Privredne banke Zagreb, »uskraćivale kredite poduzećima koja ih trebaju, a nudile kredite onima koji ih ne trebaju«.

Lakše i državi

Najveće kreditno poboljšanje proteklih godina osjetila je hrvatska država, odnosno Ministarstvo financija koje se u njezino ime i zadužuje. Kad bi se ovog trenutka htjelo zadužiti na 10 godina putem državnih obveznica u inozemstvu, Ministarstvo bi platilo samo 3,3 posto kamata na dug u dolarima, a 2,2 posto na dug u eurima, prema podacima iz dnevnih izvješća PBZ-a.

Ukratko, hrvatska država se nikad u povijesti nije zaduživala tako jeftino. Prije krize plaćala je šest do sedam posto kamata. U jeku krize, početkom 2012. godine, kamate su državi skočile na osam posto, a otada su padajućem trendu. Ako se želi kratkoročno zadužiti putem trezorskih zapisa, Ministarstvo financija trenutačno plaća bankama samo 0,2 posto kamata na tri mjeseca, dok je početkom 2012. morala za to platiti čak 5 posto.

Budući da prinosi (kamate) na državne euroobveznice nastavljaju padati, analitičari RBA početkom tjedna su ocijenili da vjerovnici, očito, vide Hrvatsku »manje rizičnom«, što otvara »mogućnost skorog poboljšanja kreditnog rejtinga« države.

Povijesne razine

Podsjetimo, zbog rekordne turističke sezone državni proračun trenutačno bilježi neočekivano visoke prihode, a ekonomisti procjenjuju i nastavak gospodarskog oporavka zemlje.

Iako su kamate u Hrvatskoj na najnižim povijesnim razinama, one su ipak veće od europskog prosjeka, prema podacima HUB-a. Za državu, poduzeća i građane u Hrvatskoj krediti su skuplji nego u većini članica EU-a. Unatoč padu cijene novca, kamatna marža banaka u Hrvatskoj iznosi 2,83 posto, što znači da bankari u našoj zemlji na kamatama zarađuju više nego u ostalim članicama EU-a. Dobit banaka u Hrvatskoj i dalje je visoka, a na godišnjoj razini trenutačno se kreće oko 3,2 milijarde kuna, prema podacima HUB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

08.03.2019.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

HPB ostvario rekordne poslovne rezultate, neto dobit premašila 150 milijuna kuna

28.02.2019.

HPB planira postati jedna od vodećih banaka u sufinanciranju i predfinanciranju projekata iz ESIF fondova za što je zainteresiran veliki broj jedinica lokalne samouprave i javnih ustanova.

Addiko Bank predstavila prvu u potpunosti digitalnu poslovnicu

26.02.2019.

Addiko banka danas je predstavila Addiko Virtualnu poslovnicu, prvu digitalnu poslovnicu u Hrvatskoj koja klijentima svih banaka omogućava u potpunosti digitalan kreditni proces, od zahtjeva do odobrenja, bez potrebe za odlaskom u poslovnicu te proces otv

Zagrebačka banka uvela m-novčanik za plaćanje mobitelom umjesto karticom

16.02.2019.

Korisnici Maestro i Mastercard kartica Zagrebačke banke odsad mogu plaćati mobitelom koristeći aplikaciju m-zaba

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 940 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 565 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija