Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ruj 2009

Kreću pregovori o Zakonu o radu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Kreću pregovori o Zakonu o radu

Nakon tri mjeseca stanke, sindikati, poslodavci i Vlada konačno bi opet trebali početi pregovore vezane uz novi zakon o radu (ZOR), odnosno izmjene kojima bi se on uskladio s normama Europske unije. Iako su prvobitni rokovi već odavno premašeni, kako zbog nemogućnosti dogovora sindikata i poslodavaca, tako i zbog blokade hrvatskih pristupnih pregovora, priča o usklađenju radnog zakonodavstva ovih bi dana trebala dobiti nastavak. Naime, u utorak bi se novi prijedlog ZOR-a trebao naći na dnevnom redu sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Pritom su velika očekivanja od same Vlade, točnije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, budući da sindikati i poslodavci u dosadašnjim pregovorima nisi uspjeli pronaći zajednički jezik. Prema ranijim dogovorima, novi je ZOR trebao biti usvojen do 15. prosinca prošle godine, kako bi se početkom 2009. zatvorilo pregovaračko poglavlje 19 vezano uz socijalnu politiku i zapošljavanje. Inače, za zatvaranje pregovora s EU-om u tom poglavlju preostalo je još samo usklađenje Zakona o radu. Kako bi što lakše došlo do dogovora, odlučeno je da izmjene Zakona idu u dvije faze. Prva bi bila vezana isključivo na usklađenje s normama EU-a, a u drugoj bi se cjelovitije mijenjao Zakon.

Najvažnije izmjene ZOR-a odnose se na trajanje godišnjeg odmora koji je dosad u Hrvatskoj trajao najmanje 18 radnih dana. U zemljama Unije je, pak, propisan u tjednima i traje najmanje četiri tjedna, odnosno najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o tome radi li radnik pet ili šest dana u tjednu. Također, radni tjedan bit će ograničen na 40 sati, odnosno najviše 48 sati, pri čemu se osam sati odnosi na prekovremeni rad. Uz to, trebao bi se definirati noćni i smjenski rad te noćni i smjenski radnik. Ukinula bi se i zabrana rada žena noću u industriji te odredbe prema kojima žena ne smije obavljati teške fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom.

Hrvatska je u velikoj mjeri svoje zakonodavstvo na području socijalne politike i zapošljavanja već prilagodila europskim standardima, budući da je prošle godine donijeto nekoliko zakonskih izmjena, među kojima i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Tim se izmjenama, primjerice, izjednačavaju prava osoba koje rade u nepunom radnom vremenu s onima koji rade puno radno vrijeme, a izjednačavaju se i prava državljana zemalja Europske unije i članova njihovih obitelji s pravima hrvatskih državljana. Ujedno, Zakon je usklađen i s Memorandumom o politici zapošljavanja koji je Vlada sklopila s Europskom komisijom. To se osobito odnosi na aktivnu politiku zapošljavanja i prepoznavanja prioriteta.

Uveden je i novi sustav naknada za nezaposlene koje su time dobile značajke sustava socijalnog osiguranja, a njime se želi motivirati nezaposlene za aktivno traženje posla te za prihvaćanje i povremenih poslova. Tako se visina naknada veže uz prethodnu plaću nezaposlene osobe, i to u određenim postocima za različite periode primanja naknade. Za prvih 90 dana naknada iznosi 70 posto plaće, do najviše 70 posto prosječne plaće u zemlji, i to iz prethodne godine. Za preostalo vrijeme primanja naknada iznosi 50 posto plaće, do najviše 50 posto prosječne plaće.

Najviše prijepora u vezi s radnim vremenom
Sindikati i poslodavci od početka se nisu mogli dogovoriti o tumačenju direktiva, odnosno što se sve u Zakonu treba mijenjati vezano uz prilagodbu EU. Najviše prijepora između sindikata i poslodavaca bilo je pri tom o pitanjima vezanim uz radno vrijeme, točnije tjedni raspored, preraspodjelu radnog vremena te proširenje kolektivnih ugovora. Među prigovorima sindikata bio je i broj ugovora na određeno vrijeme, budući da su istaknuli podatak kako je čak 84 posto sklopljenih ugovora o radu upravo na određeno vrijeme. Poslodavci su, pak, u svojim prigovorima, među ostalim, navodili kompliciranu proceduru prilikom otpuštanja radnika te pitanje plaćene dnevne stanke.


Komentari članka

Vezani članci

Najpoželjniji poslodavci dm, Lidl i Müller, od domaćih tvrtki Rimac Automobili

17.05.2019.

Istraživanje je pokazalo kako plaća nije presudan faktor atraktivnosti poslodavca, 31 posto ispitanika smatra da su bitniji dobri odnosi s kolegama, dok je za 30 posto najvažnija sigurnost radnog mjesta te socijalna odgovornost poslodavca

Radnicima Konzuma slobodan dan na Uskrsni ponedjeljak i 700 kuna uskrsnice

12.04.2019.

Uprava tog maloprodajnog trgovačkog lanca donijela je i odluku o isplati uskrsnice u iznosu od 700 kuna.

Bolovanja u 2018. poslodavce stajala pet milijardi kuna, dvostruko smo bolesniji od EU

05.02.2019.

Najveći problem je što u tom porastu udio bolovanja na račun poslodavaca čini 95%, odnosno da broj dana bolovanja na račun poslodavaca u dvije godine raste 40%, a onih na račun HZZO-a samo 0,8%. To će rezultirati s novih 100 milijuna eura direktnih i bare

Radite četiri dana, a dobijete plaću za pet: Veliki broj tvrtki uveo je upravo takvu praksu

19.12.2018.

Većina radnika ima 40-satni radni tjedan, a SAD po broju prekovremenih sati provedenih na poslu prednjači

Nema plaće za 4400 zaposlenih u Uljaniku, radnici od srijede u općem štrajku

22.08.2018.

Nema srpanjske plaće za 4400 radnika pulskog Uljanika, potvrdili su sindikati, pa u srijedu u 7 sati počinje opći štrajk kako su prethodno i najavili

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija