Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2019

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Gordana Grgas  

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx).

Postalo je, naime, prilično rašireno da IT tvrtke, umjesto da zapošljavaju radnike na ugovor o radu, angažiraju paušalne obrtnike. Nije pritom problem kad se zaista radi o poduzetniku (obrtniku), nego kad je stvarni poslovni odnos u biti - nesamostalni rad. Drugim riječima, kad obrtnici “glume” da ostvaruju dohodak od samostalnog rada - jer im mnogo bolji porezni tretman omogućava da, uz ista bruto davanja poslodavca, kao paušalci dobiju ozbiljno više novca nego da su u radnom odnosu - a zapravo je u pitanju dohodak od nesamostalnog rada.

U Ministarstvu financija tome su navodno mislili doskočiti većim angažmanom inspektora i kažnjavanjem poslodavaca koji to primjenjuju. Prema prijedlogu koji priprema Ministarstvo financija, kako se čini, inspektori neće kažnjavati, odnosno naplaćivati razliku poreza i doprinosa ”paušalcima”, nego samo tvrtki “poslodavcu”.

Nakon što su neslužbeno procurili neki detalji iz izmjena zakona, Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, potvrđuje da je i u IT sektoru sve više paušalnih obrtnika-developera, ali napominje kako su ih tvrtke ponekad praktički primorane “zapošljavati”. U pitanju su deficitarni programerski kadrovi koji na taj način ostvaruju mnogo veći neto dohodak nego da su zaposleni: od 25.000 kuna bruto iznosa, kao zaposlenici na ruke će dobiti oko 13.000, a kao paušalci - 23.000 kuna! Smatra da država treba pažljivo odvagnuti kako će riješiti taj problem jer ako paušalci više ne budu mogli raditi za domaće tvrtke, nesmetano će nastaviti za strane.

- Činjenica je da u IT sektoru imamo učestalu pojavu da sami zaposlenici traže da budu plaćeni za rad putem paušalnog obrta, pri čemu traže da im se ukupni trošak sadašnje plaće plati na paušalni obrt, te još najčešće dobiju i 70 tisuća kuna poticaja od države za samozapošljavanje. Kad jedan poslodavac odbije, lako prelaze kod drugog ili rade prema istom modelu za strance - naglašava.

Ugovorni odnos
Porezna uprava ima uporište u zakonu da utvrdi kad je zapravo riječ o nesamostalnom radu. Već je bilo nekoliko takvih slučajeva u IT tvrtkama, dodaje. Stranci, pak, trenutačno otvoreno traže domaće developere po svim online kanalima i već u startu nude posao tako da im sugeriraju da otvore paušalni obrt.- Pritom im objašnjavaju i koliko dana godišnjeg odmora im daju, što neupitno ukazuje na nesamostalni rad, a nerijetko nude da im riješe papirologiju, računovodstvo i slično - kaže predsjednica CISEx-a. Porezna uprava, naravno, ne može naplatiti stranoj tvrtki poreze i doprinose za paušalce, a domaće može kažnjavati.

- Na taj način ostat ćemo bez IT industrije u Hrvatskoj jer kadrova ionako nemamo dovoljno. Sada su IT stručnjaci motivirani da otvore paušalne obrte i rade za strane tvrtke. Trebalo bi jednako tretirati domaće i strane tvrtke - naglašava.

O tome se povela i rasprava na Facebooku, nakon što je suosnivač Nanobita Alan Sumina u petak objavio da se pripremaju izmjene zakona te da bi to moglo značiti kraj prakse s paušalcima. Sumina, doduše, smatra da bi to moglo imati i pozitivan efekt - maknuti izvor nelojalne konkurencije poduzetnicima koji ne prakticiraju ljude zapošljavati po tom modelu. Smatra da bi možda trebalo ograničiti djelatnosti koje mogu koristiti paušalni obrt ili tretirati kao radni odnos slučaj “obrtnika” koji više od dvije trećine prihoda realiziraju samo s jednim poslodavcem.

- Nisam siguran kako tome pristupiti, ali stanje kakvo je sada nije dobro - kaže Sumina.

Povećani limit
Popularnost paušalnih obrta u domaćoj IT industriji silno je porasla nakon što je podignut maksimalni godišnji limit primitaka sa 150 tisuća kuna na 300 tisuća kuna za paušalno oporezivanje. Na te prihode vrlo mali iznos predviđen je za plaćanje poreza i doprinosa, koji iznose oko sedam posto, dok su na plaću od nesamostalnog rada gotovo 50 posto. Ta je mjera bila zamišljena u sklopu pojednostavljenja i poreznog rasterećenja malih poduzetnika, ali dovitljivo tržište je očito izbušilo lukrativnu rupu u zakonu. Prema dostupnim podacima, više od 2100 aktivnih obrta osnovano je u IT djelatnosti u posljednjih 30 mjeseci. Najbolje rješenje bilo bi, smatra predsjednica CISExa, drastično smanjenje opterećenja dohotka od nesamostalnog rada.

- Godinama predlažemo takve modele, ali nema sluha. Hrvatska se odlučila za strateške industrije (turizam, poljoprivreda) za koje se daju posebni modeli oporezivanja, a, na žalost, IT i dalje nije među njima - kaže.


Komentari članka

Vezani članci

Italija uvodi 'internetski' porez

10.10.2019.

Italija će u 2020. godini uvesti porez od tri posto na određene internetske transakcije velikih digitalnih kompanija, izjavio ministar gospodarstva Roberto Gualtieri.

Zagrebačka IT tvrtka preuzela manju firmu i najavila zapošljavanja i prihode od 25 mil. kn

10.10.2019.

Zagrebačka tvrtka Koios, lider u razvoju BI (business intelligence) rješenja za korporativne klijente, preuzima domaću kompaniju Beta Tau Beta (BTB)

Ovaj fond u sljedeće četiri godine uložit će novac u 300 hrvatskih firmi

07.10.2019.

Osim novca, Fil Rouge startupima nudi i druge vrste podrške koje su neophodne da bi se proizvod ili usluga uspješno probila i zaživjela na tržištu.

Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

04.10.2019.

Cilj je, kako je rečeno, pokretanje aktivnosti za uvođenje umjetne inteligencije u raznim područjima osobnog i poslovnog života u Hrvatskoj, a jasniji obrisi predstavljene verzije mogu se očekivati do kraja godine.

Programeri, evo gdje se možete preseliti ako vam povećaju poreze

30.09.2019.

Hrvatski poreznici rad preko paušalnog obrta za jednog klijenta smatraju prikrivenim radnim odnosom i najavljenim izmjenama zakona jasno je poručeno da tako nešto više neće biti moguće stoga se očekuje ponovni val iseljavanja IT stručnjaka - neki će se fi

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija