Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2020

Korona ubrzala digitalne promjene

Izvor: www.dw.com · Autor: Christoph Hasselbach  

Korona ubrzala digitalne promjene

Rad od kuće ima prednosti, ali i nedostataka

Srećom postoji Internet. To je posebno postalo jasno od početka pandemije koronavirusa. Mnogi zaposleni su radili od kuće, sastanci poduzeća se održavaju online, a djeca prate nastavu u svojim sobama preko računala. Mnogi ljudski kontakti su se prebacili na internetsku mrežu. A i najnovije informacije o koronavirusu stižu naravno digitalnim putem, često preko društvenih mreža.

Za samo nekoliko tjedana milijuni ljudi su se digitalno razvili. Oni održavaju komunikacijske sustave i procese rada, koji bi propali bez Interneta. Ali, u ovom lijepom novom online-svijetu vrebaju i opasnosti. Jer, informacije koje su nam dostupne nisu uvijek pouzdane, posebno ne o koroni. Tako se može dogoditi da netko dođe do vaših podataka ili da vam hakira kompjutor. Da ne zaboravimo: napredak digitalizacije otvara autoritarnim vladama potpuno nove mogućnosti cenzure i plasiranja informacija.

Na Global Media Forumu u suradnji s Akademijom DW-a raspravljaju Koliwe Majama iz Zimbabvea, Osama Manzar iz Indije i Michael Tecklenburg iz njemačkog Ministarstva za gospodarsku suradnju. Moderira Asumpta Lattus iz uredništva DW-a za Afriku na engleskom. Sve troje su suglasni u jednom; mora se ojačati medijska kompetentnost. Engleski pojam Media and Information Literacy, skraćeno MIL, znači sposobnost kritičke procjene i klasifikacije sadržaja i provjere izvora.

„Pogađa sva područja društva“

Osama Manzar to ilustrira na primjeru predstojećih američkih izbora: „Lavina informacija“ zatrpava ljude preko društvenih mreža, prilagođena korisničkim podacima. Tu se mahom radi o emocijama, osjećaju pripadnosti i drugim stvarima, ali „ne o činjenicama“. Michael Tecklenburg govori o „svjetskoj medijskoj krizi". On je uvjeren da je korona izazvala poplavu pogrešnih informacija. Zbog toga je nužno odmah djelovati.

No, Osama Manzar zna da polovica čovječanstva nema pristup Internetu, u Indiji i manje. Ali, i oni bez pristupa Internetu su razvojem digitalizacije indirektno pogođeni, kaže on. Digitalni svijet pogađa „našu kulturu, našu tradiciju, obrazovanje, naš gospodarski život, sve! To pogađa svako društveno područje.“

U najvećem dijelu afričkih zemalja informacije u znatnoj mjeri kontrolira država, naglašava Koliwe Majama. Ali, nedostajali su često preduvjeti za široku digitalizaciju. Dobra Internet-infrastruktura ide ruku pod ruku s povoljnim makroekonomskim okruženjem. U njezinoj domovini Zimbabveu u pojedinim dijelovima ljudi još uvijek nemaju električnu struju, što je nužno da bi se uopće pristupilo Internetu. Ali, zbog ovih infrastrukturnih problema i zbog toga što je pristup Internetu i tamo gdje ga ima užasno skup, Majama se zalaže za tzv. Community networks, gdje bi jedna lokalna skupina dobila zajednički pristup Internetu.

Medijska kompetentnost i razvojni cilj

Državne i privatne razvojne organizacije prepoznale su važnost medija za održivi razvoj, kaže Tecklenburg. Tu pripada i pristup vjerodostojnim informacijama. Njemačko Ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvojnu pomoć potiče upravo to područje, pa i sredstvima DW Akademije. Upravo za suzbijanje COVID-a 19 Ministarstvo je pokrenulo dodatni program kojim pruža potporu prvenstveno lokalnim medijima. A cilj je i dalje da se postigne medijska kompetentnost. Pored Švedske, SAD i Velike Britanije, kada se radi o potpori razvoja medijske kompetentnosti, s 30 milijuna eura pomoći Njemačka je jedan od najvećih donatora.

Osama Manzar i sam radi na jednom lokalnom modelu Train-the-the-Trainer na indijskom potkontinentu, koji pokazuje kako se s malo može postići puno. Jedna osoba podučava druge u selu, a onda ovi dalje obrazuju. Manzar naglašava da medijska kompetentnost nije nikakav luksuz. S obzirom da svi, pa i zemlje u razvoju ovise o Internetu, razvoj medijske pismenosti mora biti na vrhu liste prioriteta.

Koliwe Majama iz svog iskustva u Zimbabveu dodaje da je raznolikost digitalne ponude vijesti vrlo važna kako bi se mogle praviti kritička usporedbe. Ali, često ne nedostaje samo raznolikosti: „Mi možemo koliko god hoćete još govoriti o Media and Information Literacy, ali pristup Internetu koji neće biti skup, ostaje najvažnije pitanje." Ovdje se još jasno pokazuje koliko je svijet različit. Problemi nedovoljne pouzdanosti informacija postoje svuda, ali ovdje nedostaje prije svega Internet.


Komentari članka

Vezani članci

Ovo su tri skupine radnika u kojima je najviše otkaza zbog koronakrize

20.11.2020.

Svijet rada se promijenio i bez korone: Sve je više poslova s labavim ugovorima "Svijet rada se jako promijenio. Već sada sve više ljudi radi na povremenim i privremenim poslovima, mnogi rade samo na određenim projektima. Toga će biti sve više, a poslova

Istra: Uz povoljnije cijene i gostima hotela omogućen "rad od kuće"

19.11.2020.

Kako bi u vrijeme pandemije privukle goste u Istru, turističke tvrtke dosjetile su se ponuditi nove sadržaje. Prvi put su zimi uz hotele otvorenima ostavile i velike kampove te nude dulji boravak po pristupačnijim cijenama. Pod šifrom -rad izvan doma.

Đikić: Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown? To je čista demagogija

16.11.2020.

Kaže i kako sve dok nemamo cjepivo jedino što možemo je mjerama izolirati i spriječiti širenje virusa i gubitke života. Mjere su poznate - maske, higijena, držanje distance, bez okupljanja. Osim toga, kaže Đikić, trebamo se i dobro organizirati kao društv

Analiza Bečkog instituta: Hrvatsku čeka rekordan pad, a iduća godina je posebno važna

16.11.2020.

Neizvjesnost prati i sljedeću godinu, posebno njen početak. Već sada su sve oči uprte u cjepivo protiv koronavirusa, no u ovom je trenutku još teško reći kojom dinamikom će se procjepljivati stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, međutim, ovisi i uspjeh

Svjetske burze snažno porasle nakon Pfizerove najave cjepiva

16.11.2020.

Pozitivno su na tržište utjecali i bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija za treće tromjesečje. Dosad je više od 90 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa izvijestilo o rezultatima, a njihove su zarade u prosjeku oko 8 posto manje ne

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1338 članka imaju tag izvoz
  5. 1120 članka imaju tag svijet
  6. 800 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1067 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 917 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 335 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 369 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici