Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Kol 2017

Konkurencija iz inozemstva nastavlja uništavati hrvatsku poljoprivredu

Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr · Autor: Stanislav SOLDO  

Konkurencija iz inozemstva nastavlja uništavati hrvatsku poljoprivredu

Iako se početkom srpnja činilo da će ova godina za proizvođače lubenica i pipuna (dinja) u Neretvi biti dobra, na hrvatskim tržnicama i u trgovačkim centrima vrlo brzo su se pojavile uvozne lubenice iz Grčke po znatno nižim cijenama, što je uništilo domaću proizvodnju.

A nisu samo uvezene lubenice, loše je stanje i s rajčicom, paprikom, krastavcima, koji se također uvoze. Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, liberaliziran je uvoz voća i povrća, koje je lošije kvalitete, ali i s nižim cijenama, često ispod proizvodnih cijena neretvanskih poljoprivrednika, pa se domaći neretvanski poljoprivrednici ne mogu nositi s takvom nelojalnom konkurencijom.

Svi poljoprivrednici s kojima smo razgovarali slažu se da je ova godina naopaka za Neretvane. Za loše stanje okrivljuju intenzivan uvoz lubenica i drugih poljoprivrednih proizvoda, zbog čega je zadnjih nekoliko godina proizvodnja voća u dolini Neretve pala za više od 30 posto.

Dok neretvanski seljaci svoje lubenice i dinje ne mogu prodati, kilogram uvoznih u trgovačkim lancima košta tri-četiri kune. Tako dolazimo do hrvatskog apsurda. Domaće propada, a uvozno se prodaje. Poljoprivrednici teško mogu sami voziti bostan po hrvatskim gradovima i tržnicama jer za to jednostavno nema vremena.

Zapravo otkup je jedini način za prodaju u ovim uvjetima jer većina njih "svaštari", obrađuje još i plastenik ili imaju plantažu mandarina. Stoga su orijentirani na otkupljivačka poduzeća koja su posrednici između seljaka i trgovaca, što očito u našem slučaju ne funkcionira.

Kako se nekome isplati uvoziti lubenice iz Grčke i prodavati ih u Hrvatskoj? – pitaju se neretvanski seljaci s kojima smo porazgovarali o ovoj gorućoj problematici. Proizvođači se slažu da bi otkupna cijena domaćih lubenica i dinja trebala biti veća od dvije kune. Tako bi poljoprivrednici mogli pokriti uloženi trošak te imati i neku zaradu. Sve ispod toga je čisti gubitak i propast neretvanskog seljaka, koji svoje trude daje u bescjenje.

Upućeniji u ovu problematiku kažu da se, primjerice, u Grčkoj lubenica proizvodi na drukčiji način, sa znatno nižim troškovima proizvodnje.

Riječ je o proizvođačima koji lubenice sade na nekoliko stotina hektara površine, jeftiniji je repromaterijal, zaštitna sredstva i radna snaga, pa im se isplati lubenicu proizvoditi za jednu kunu. Toliko, primjerice, uvoznik plaća lubenicu u Grčkoj, koju zatim transportira u Hrvatsku i prodaje je po tri-četiri kune, dok domaća proizvodnja propada jer je tako niska cijena za hrvatske prilike nerentabilna.

Željko Bartulović smatra da je potrebno carinskim prelevmanima zaštititi domaću proizvodnju.

– Više ne postoje carinski prelevmani koji su štitili domaću lubenicu od 1. srpnja. Tako domaća proizvodnja nije zaštićena od uvoza iz Grčke i Albanije, gdje lubenice nešto ranije dospijevaju od naših. Glavnina lubenica koje se uvoze su s jugoistoka Europe. Glavni konkurent je grčka lubenica koja se proizvodi na različitom principu od naše, tamo proizvođači proizvode velike količine po nižim cijenama – kaže Bartulović.

Bi li se domaći proizvođači mogli udružiti i tako postići veću cijenu, pitamo našeg sugovornika. Istina, možda će netko kazati da su poljoprivredne zadruge svojevrsni relikt socijalizma (iako udruživanje proizvođača nije nepoznanica ni u nekim zemljama EU-a), no logički se nameće zaključak da se mora poraditi na udruživanja voćara i povrtlara kako bi mogli bolje konkurirati uvozu. No, čini se da zbog sitnih, parcijalnih interesa - na terenu ne postoji interes za udruživanje!?

- Jedva se mogu udružiti proizvođači voćnih kultura tipa mandarina, koje su trajni nasadi i ujedno i trajno opredjeljenje poljoprivrednika, a kamoli proizvođači lubenica koji jedne godine sade pa druge ne sade lubenice i pipune. Kod nas u Neretvi ljudi se ne udružuju kada imaju stabla mandarina na istoj površini pa nije za očekivati ni udruživanja kod sezonske proizvodnje, pojasnio nam je Bartulović.

Strahimir Filipović, direktor otkupljivačkog poduzeća "Mandarinko", drži da se, unatoč velikim problemima, tržište poljoprivrednih proizvoda ipak oporavlja.

– Djelovali su apeli proizvođača pa su se cijene lubenica podigle za tridesetak posto. Očekujemo da se taj trend i nastavi. Do zastoja u prodaji dolazi zbog nesinkroniziranosti proizvođača, posrednika i trgovaca jer se ne zna kad tko što sadi i koliko tko ima robe za tržište. Često ni sami proizvođači ne žele otkriti što i kada namjeravaju saditi, u strahu da će ih trgovci ucjenjivati akcijama. Kod nas se akcijske promotivne prodaje provode ne da se progura veća količina poljoprivrednih proizvoda, nego da se privuku potrošači u trgovačke lance. Tu je isključivo profitni interes trgovaca – smatra Filipović, koji naglašava da ne postoji komunikacija između proizvođača, posrednika otkupljivača i trgovaca na malo.

– Uvoz uništava domaću proizvodnju, u ovom slučaju lubenicu, pa bi administrativnim mjerama trebalo otežati ulazak strane robe u Hrvatsku – drži Filipović.

Slično razmišlja i agronom Željko Bjeliš, koji smatra da je domaće poljoprivrednike uništio uvoz.

To je već viđeni scenarij loše organizacije i neuređenosti tržišta domaćeg voća i povrća s ciljem uništavanja i iseljavanja ljudi iz ruralnih područja Republike Hrvatske, rezolutan je Bjeliš.

– Neretvanska lubenica, koja je ove godine vrhunske kvalitete, došla je na tržište zasićeno uvoznim lubenicama iz Grčke, Italije, a posebno trećih zemalja, loše kvalitete. Naravno da u takvim uvjetima nije mogla postići zadovoljavajuću cijenu za proizvođače. Cijene na otkupu su se kretale od 1,8 kuna u samom početku, tj. prvih nekoliko dana, da bi vrlo brzo pale na 1,2 do 1,4 kune, te potom na kunu pa i niže – kaže Bjeliš.

– Pitam se što resorno Ministarstvo poljoprivrede radi po pitanju zaštite domaće proizvodnje. Postoji li strategija rada, odjel koji se bavi analizom domaće proizvodnje ili je sve prepušteno stihiji? Pitam se što rade saborski zastupnici iz doline Neretve. Znaju li oni da je u srcu turističke sezone lubenica jednu kunu, dinja se ne može prodati, rajčica tri kune, krastavac, paprika, ništa nema cijenu, a potrošnja ogromna. Istodobno u trgovinama je lubenica 3,5-4 kune, a dinja 5-6 kuna... Uvoz nas je uništio – rezolutan je Bjeliš.

– Upravu nad "Agrokorom", pa tako i "Konzumom", preuzela je država, a u "Konzumovoj" maloprodaji je do prije nekoliko dana bila uvozna lubenica iz trećih zemalja upitne kvalitete. Od pompozno najavljivanih zakona koji će zaštititi domaću proizvodnju ništa, sve je stalo na obećanjima. Hrvatskoj hitno treba Zakon koji će zaštititi domaću proizvodnju. Rumunji i Mađari su svoju proizvodnju zaštitili zakonom koji propisuje da minimalno 51 posto domaćih poljoprivrednih proizvoda mora biti u trgovačkim lancima. Kada bi RH donijela sličan zakon (barem u vrijeme turističke sezone), s minimalno 33 posto domaćih proizvoda, siguran sam da bi cijene za proizvođača bile barem dvostruko veće nego sada – kazat će Bjeliš.

Poljoprivreda je "intrada". "Ako intra, intra" – tako su govorili naši stari, a ta mudrost i danas je aktualna. Ako je suditi po lošoj prodaji voća i povrća u dolini Neretve, ovdašnji seljaci su doslovno ovoga ljeta "obrali bostan". Većina njih dogodine neće saditi lubenice jer su se ove godine "opekli", a neki će potpuno odustati od poljoprivrede i krenuti za Irsku.

Stoga Republika Hrvatska i resorno Ministarstvo poljoprivrede ozbiljno trebaju shvatiti apele s terena i zaštititi domaću poljoprivrednu proizvodnju, koja je nakon ulaska Hrvatske u EU dovedena na rub opstanka.


Komentari članka

Vezani članci

Od 400 eko sadnica kupina do vlastite vinarije

16.08.2017.

Odlučili su se na sadnju zahvaljujući baki koja se dičila s desetak sadnica, zbog čega su se osjećali dužnim očuvati tradiciju te tako, shvaćajući potrebe tržišta, krenuti u preradu

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Uvozimo pet puta više voća i povrća nego što ga izvozimo

11.08.2017.

Voća i povrća uvezeno je u vrijednosti 288 milijuna eura, što je 11 % ukupnog uvoza. Oko 12 % uvezenog povrća i oko 5 % uvezenog voća dolazi iz zemalja regije. Ostatak, uz iznimku tropskog voća, dolazi mahom iz EU-a.

Cijena opet 90 kuna, ali po vrsti proizvoda, a ne po kamionu

11.08.2017.

Svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u Hrvatsku mora i dalje biti u skladu s općim tržišnim standardima

Tolušić nije pogriješio, ali je pretjerao. Evo koliko kontrole hrane koštaju u EU

10.08.2017.

Eskalirao je trgovinski rat između Hrvatske s jedne strane te Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore. Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Tomislavom Tolušićem podiglo je cijenu inspekcijskog pregleda

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1678 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 690 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 683 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 287 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja