Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2020

Koliko smo zapravo siromašni? Toliko da će nam trebati godine da stignemo Rumunje

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Koliko smo zapravo siromašni? Toliko da će nam trebati godine da stignemo Rumunje

STVARNA kupovna moć prosječnog Rumunja za petinu je veća od kupovne moći prosječnog Hrvata, zaključak je koji proizlazi iz novih podataka eurostatističara o stvarnoj potrošnji pojedinaca u europskim zemljama.

Prema podacima Eurostata, kupovna moć hrvatskih građana lani je iznosila samo 66 posto prosjeka na razini Unije. Drugim riječima, bila je za trećinu manja od kupovne moći prosječnog stanovnika EU. Kada se po razini potrošnje uspoređujemo s, primjerice, Njemačkom, proizlazi da prosječan Nijemac ima gotovo dvostruko veću kupovnu moć od prosječnog Hrvata. U usporedbi s potrošnjom prosječnog građanina Luksemburga, najbogatije članice EU, Hrvati imaju upola manju kupovnu moć.

Prestigle su nas sve nove članice osim Bugarske

No usporedba s razvijenim zapadnim zemljama ovdje je manje bitna, s obzirom na to da je jasno da nas od stupnja njihova razvoja dijele svjetlosne godine. Za Hrvatsku bi, upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, puno veći problem trebao biti taj što su nas po razini potrošnje po stanovniku prestigle sve nove, tranzicijske članice EU, osim Bugarske, koja je i po kriteriju stvarne osobne potrošnje na posljednjem mjestu u EU.

Glavni problem Hrvatske i dalje su velika davanja državi

"Podaci Eurostata pokazuju jako zaostajanje Hrvatske za drugim novim članicama EU. Hrvatska jednostavno ima nisku proizvodnost rada, nedostaje nam industrija i tehnologija, kao i strana ulaganja. Sveli smo se na rentu koju eksploatiramo tri mjeseca u godini, a tu nekog napretka nema", objašnjava Lovrinčević za Index.

Upozorava i da su druge istočnoeuropske članice EU proteklih godina puno više od Hrvatske povećavale plaće, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, a sve s ciljem zaustavljanja odljeva stanovništva u razvijenije članice EU. Hrvatski problem ostaju i velika davanja državi, posebno u segmentu doprinosa i potrošnih poreza - PDV-a i trošarina, a naročito u području parafiskalnih nameta.

Lovrinčević: Cilj nove vlade morat će biti da sustignemo Rumunjsku

"S ovakvom strukturom gospodarstva ne možemo napraviti iskorak. Sljedeća vlada morat će kao cilj postaviti da sustigne Rumunjsku. To možda zvuči bogohulno, ali to je sada naša realnost", poručuje Lovrinčević.

Što nam pokazuju novi podaci?

Podaci koje su objavili eurostatističari, doduše, pokazuju da je i Hrvatska u prošloj godini nešto napredovala na EU ljestvici u pogledu standarda građana. Primjerice, u 2018. godini stvarna kupovna moć naših građana iznosila je 63 posto prosječne kupovne moći stanovnika EU. Ipak, ovdje valja uzeti u obzir dva bitna faktora.

Prvi je da su se druge zemlje na istoku Unije razvijale brže od Hrvatske, a drugi, ne manje bitan, jest taj da je u prosjek EU u 2018. ulazila i bogata Velika Britanija, koju podaci Eurostata za prošlu godinu više ne uključuju, već govore o EU od 27 članica. Brexit je tako umanjio i prosjek EU, što je i Hrvatskoj i ostalim državama omogućilo da, barem statistički, ubrzaju rast standarda svoga stanovništva.

Unatoč tome, Hrvatska i po pokazatelju kupovne moći stanovništva ostaje na samom začelju ljestvice EU, otprilike rame uz rame s Mađarskom, dok iza nas ostaje jedino Bugarska. Kupovna moć prosječnog Slovenca, primjerice, otprilike je za četvrtinu veća od kupovne moći prosječnog Hrvata, dok je kupovna moć prosječnog Slovaka desetak posto veća od kupovne moći prosječnog hrvatskog građanina. Pritom, naravno, valja imati na umu razlike u cijenama i plaćama među članicama EU, koje statistika Eurostata uklanja izražavajući podatke u paritetu kupovne moći.

Hrvatima za utjehu ostaje podatak da je njihova kupovna moć još uvijek veća od kupovne moći njihovih jugoistočnih susjeda. Tako prosječna stvarna potrošnja po stanovniku u Srbiji još nije dostigla ni polovicu prosjeka EU, što zapravo znači da je kupovna moć u Hrvatskoj otprilike za trećinu veća od one u Srbiji.

Bosna i Hercegovina kotira još slabije: prosječna potrošnja po stanovniku u njoj je samo 42 posto Unijina prosjeka, što tu zemlju čini jednom od najsiromašnijih na Starom kontinentu, a kupovnu moć njenih građana znatno manjom od kupovne moći hrvatskih građana. No značajan skok na ljestvici zato ima Crna Gora, u kojoj je kupovna moć po stanovniku lani dosegla 60 posto prosjeka EU, što znači da Crnogorci po razini životnog standarda više ne zaostaju puno za Hrvatima.

Hrvatsku bi trebalo zabrinuti i to što nas je po razini životnog standarda pretekla i Turska. Kupovna moć prosječnog građanina Turske lani je iznosila 68 posto prosjeka EU, što je više od prosječne kupovne moći hrvatskog građanina.

Novotny: Hrvatska ima jaku sivu ekonomiju, a nju službena statistika ne bilježi

Ipak, dio ekonomista upozorava da podaci Eurostata ne odražavaju stvarnu sliku potrošnje hrvatskih građana. Ti se podaci, ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar, temelje na službenim statističkim podacima koji, međutim, ne obuhvaćaju u Hrvatskoj tradicionalno jaku sivu ekonomiju. Podaci o razmjerima sive ekonomije u Hrvatskoj variraju, a neka ranija istraživanja pokazivala su da se i trećina ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj odvija izvan dosega poreznih škara.

"Hrvatska ima jaku sivu ekonomiju, možda i trećina svih transakcija se odvija u sivoj zoni. Mi zato i ne znamo koliko stvarno trošimo jer statistika ne registrira sivu ekonomiju", napominje Novotny za Index.


Komentari članka

Vezani članci

Lani je domaći uvoz i izvoz porastao za pet posto u odnosu na 2018. godinu

12.06.2020.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza prošle godine iznosila je 112,9 milijardi kuna, što je 5 posto ili 5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2018., dok je uvoz dosegnuo 185,2 milijardi kuna, također 5 posto ili 9 milijardi kuna više nego godinu pri

Lockdown bacio na koljena hrvatske trgovine: Kupujemo samo kruh, mlijeko i lijekove

08.06.2020.

ZAKLJUČAVANJE gospodarstva zbog pandemije koronavirusa hrvatsku je ekonomiju pogodilo teže nego većinu drugih u EU. Kako pokazuju novi podaci Eurostata, Hrvatska je u travnju spadala među članice EU s najvećim padom prometa u maloprodaji.

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

Uskrsna potrošnja pala za 14 posto

15.04.2020.

Prema podacima Porezne uprave, u promatranom razdoblju (od velikog četvrtka do uskrsnog ponedjeljka), ukupno je u trgovini fiskalizirano 976 milijuna kuna, a u trgovini na malo 838,2 milijuna kuna.

Za Uskrs manja potrošnja nego lani, ali i veća potražnja za domaćim proizvodima

09.04.2020.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) predviđa da će ovogodišnja potrošnja građana tijekom uskrsnih blagdana biti manja od lanjske, kada je potrošeno više od 1,4 milijarde kuna, ali pozitivnim ocjenjuje što su se hrvatski kupci više okrenuli proizvodima domać

Tag cloud

  1. 2016 članka imaju tag hrvatska
  2. 2072 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1071 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1015 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1002 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 610 članka imaju tag maloprodaja
  18. 571 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 234 članka imaju tag koronavirus
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici