Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Srp 2019

KOLAPS? TURISTI I DALJE STIŽU, ALI APARTMANI SU PRAZNI

Izvor: net.hr · Autor: Miroslav Filipović  

KOLAPS? TURISTI I DALJE STIŽU, ALI APARTMANI SU PRAZNI

‘Tri zemlje koje nam konkuriraju cijenom vratile su se na tržište, a mi smo nastavili s iznimno ekspanzivnom politikom izgradnje privatnog smještaja i niske regulacije prostornih politika. Kada sve to iskombinirate s lipnjem koji je bio kišovit i manjkom radne snage – to je to’, kaže stručnjakinja za turizam dr. Saša Poljanec-Borić

Informacije koje zadnjih dana i tjedana stižu s Jadrana pršte panikom. Nakon kišne predsezone i puno otkazanih bukinga, mnogi su sumnjičavi o tome kakva će biti ovogodišnja turistička sezona. Posebno su u panici privatni iznajmljivači koji se žale da su “prazni” i tvrde da ovako loš početak sezone ne pamte još od prošloga rata. Problem nije, kažu upućeni, u broju turista – njih je otprilike kao i lani u ovo vrijeme – nego u mahnitom rastu kapaciteta privatnog smještaja. Lanjski rezultati, ističu, bit će dosegnuti, ali neće biti dovoljni.

U prvoj polovici ove godine, naime, turistički kapaciteti veći su za stotinjak tisuća novih kreveta: 6400 u hotelima, 8000 u kampovima te čak 87.000 u privatnom smještaju (od čega je 45.000 novih kreveta u tzv. nekomercijalnom smještaju). O tom porastu govorio je i sam ministar Gari Capelli gostujući u ponedjeljak navečer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Doduše, ministar Capelli pohvalio se i dobrim rezultatima u prvom polugodištu.

‘Konkurentske zemlje bile su tri godine izvan pogona’

“Ne možemo više uspoređivati turizam kao što je nekad bio. U zadnje dvije-tri godine u obiteljskom smještaju je registrirano novih 127 tisuća ležajeva. Hotelski ima oko pet tisuća novoregistriranih. Mi u prvih šest mjeseci imamo dobre rezultate, upravo onakve kao što smo predviđali. 25 milijuna eura je veći prihod u prva tri mjeseca. Financijski pokazatelji su jako dobro, pokazuju dobar prolaz”, kazao je ministar turizma te iznio procjenu blagog porasta ovogodišnje turističke sezone “od dva, tri posto”.

Usprkos pozitivnim statističkim pokazateljima i ministrovim optimističnim procjenama, mnoštvo informacija koje pristižu s Jadrana govore da, dugoročnije gledajući, baš i nema puno razloga za pretjerani optimizam kada je u pitanju domaći turizam. Stručnjakinja za turizam, dr. Saša Poljanec-Borić, znanstvena suradnica na Institutu dr. Ivo Pilar u Zagrebu, upozorava da treba sagledati širi, politekonomski kontekst turističkog tržišta koji Hrvatskoj baš i ne ide u prilogu.

“Prijašnje sezone (od 2015. do 2018., nap.a.) bile su rekordne jer su Turska, Egipat i Maroko bile ‘izvan pogona’ zbog rata u Siriji i terorističkih prijetnji. Te tri velike destinacije, kojima možemo pridružiti i Grčku, a koje nam cjenovno konkuriraju bile su, dakle, izvan pogona i u tim uvjetima nama se prelio jedan višak potražnje. K tomu je sve bilo praćeno visokim temperaturama koje su trajale četiri-pet mjeseci. Sada su sve te zemlje vratile se na tržište i konkuriraju cijenom, naročito Turska. A mi smo u međuvremenu imali iznimno ekspanzivnu politiku izgradnje privatnog smještaja i nisku regulaciju prostornih politika. Znači, razljevanje naselja se ne zaustavlja, taj špekulantski dio i dalje je strašno prisutan, tako da sada imamo ovaj rezultat. Kada sve to iskombinirate s lipnjem koji je bio kišovit, a usto još nedostaje radne snage – to je to”, kazala nam je dr. Poljanec-Borić.

Sve to, ističe ona, strukturni su razlozi s kojima se treba nositi jer smo se odlučili za deregulirani model razvoja kada, kako kaže, nakon par sezona blagostanja nikoga nije bilo briga što će se dogoditi kasnije.

‘Jedna kiša utječe na sezonu, a sezona na čitavu ekonomiju’

Dok je u Turskoj, koja je Hrvatskoj najveći turistički konkurent na Mediteranu, privatni smještaj gotovo nepoznata turistička kategorija, ovdje je skoro dominantna. Tomu svjedoči podatak koji je iznio i sam ministar turizma, o povećanju kapaciteta privatnog smještaja za više od 120 tisuća ležajeva. Dr. Poljanec-Borić pitali smo je li bavljenje turizmom u kontekstu privatnog smještaja (p)ostala socijalna kategorija.

“Apsolutno je tako, to je jedna mjera socijalne politike i nastavak onoga što smo imali u socijalizmu. Onda je bavljenje privatnim smještajem bilo prihvaćeno kao oblik dualne ekonomije kojom su se kompenzirali deficiti privatnog vlasništva, a koji su već 1980-ih bili vidljivi. Taj oblik dualne ekonomije metastazirao je u tržišnim uvjetima. On i dalje ima socijalnu funkciju kao drugi prihod pa se tako i tretira. Ali to nije normalno! Poljoprivrednik koji proizvede žito mora platiti porez, a ovaj koji iznajmljuje apartmane ne mora. Oni su izvan poreznog sustava. Stoga mislim da to jest oblik socijalne politike. Imamo taj hibridni oblik ekonomije, a njegujemo ga jer se za to dobiva podrška glasača”, ističe dr. Poljanec-Borić.

U skladu s tim, mnogi iznajmljivači ne ulažu puno pa se kvaliteta narušava, a tržište zagušuje. Na vratima se, slikovito rečeno, mimoilaze studenti koje vlasnici tjeraju iz stana tijekom sezone i turisti koji ulaze unutra.

“Zbog svega toga sada smo u situaciji da kompromitiramo povijesni izgled mjesta na Jadranu koja su aktivna supstanca našeg brendiranja. Izgubit ćemo bitku, ako ne promijenimo taj trend jer ono čime smo se brendirali, to sada gubimo. Turizam je jako osjetljiva ekonomija u kojoj jedna kiša ili pojava nove konkurencije bilo gdje u svijetu automatski utječe na sezonu. A kod nas to smjesta utječe na čitavu ekonomiju. U Austriji, primjerice, ne utječe. Tamo je financijski prinos od turizma puno veći od hrvatskog, ali s druge strane čini samo šest posto tamošnjeg BDP-a. Kod nas je udio turizma u BDP-u oko 16 posto i to je problem strukturne naravi. Austrijancima se fućka ako im propadne jedna sezona, a mi strepimo”, kazala je dr. Poljanec-Borić.


Komentari članka

Vezani članci

Nekad su turisti hrlili u Hrvatsku zbog ovog tipa turizma, danas je na izdisaju

21.07.2019.

Hrvatska je do sredine osamdesetih imala 34 nudistička kampa i predvodila je u tom dijelu turizma uz Francusku i Njemačku. Danas ih je preostalo samo devet

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

19.07.2019.

Kao malo kad dosad, u Dubrovniku je uočljiva tzv. srpanjska turistička rupa. I dok se malo tko od Dubrovčana žali na, ipak samo povremene, manje gužve na Stradunu, nemoguće je ne uočiti kako su ugostiteljski objekti prazniji nego je to inače uobičajeno sr

Na Ultri zaradili više nego ikada: Partijaneri potrošili 15 milijuna kuna više nego lani

19.07.2019.

Ako se i nakon proteklog turističkog tjedna u Splitu i širem okruženju od Trogira do Omiša te na otocima još netko iz turizma, usluga, trgovine, prijevoza i drugog bude žalio na zaradu, onda nam stvarno nema pomoći.

Vlasnik paškog restorana koji je oduševio Bourdaina otkriva kako spasiti turizam

17.07.2019.

Znam i to da nam lažno tepanje tipa 'ko to more platit' ne pomaže, da nam šovinistički ispadi prema drugim nacionalnostima ne pomažu, znam da treba istini pogledati u oči i uhvatiti se posla. Država je prva na redu. Očekujem da početkom iduće godine spust

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija