Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2024

Koje sve potpore poslodavci mogu dobiti od države?

Izvor: www.savjeti.hr · Autor: Sanja Bubalo  

Koje sve potpore poslodavci mogu dobiti od države?

Kao poslodavac ste svjesni da imate puno davanja i obveza, no sigurno ste čuli da možete ostvariti pravo i na neke državne potpore te mjere za poticanje zapošljavanja kada vam, pod određenim uvjetima, država sufinancira neke troškove. Koje troškove i kakve uvjete trebate ispuniti, donosimo vam u nastavku.

Pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu

Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme za razdoblje do pet godina, dužan je obračunavati samo doprinos iz osnovice. Mladom osobom smatra se fizička osoba koja ima manje od 30 godina života i s kojom poslodavac sklapa ugovor o radu na neodređeno te je prijavljuje na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Također, to ne može biti osoba koja je već zaposlena kod poslodavca, mora se raditi o novom radniku.

Ove odredbe Zakona o doprinosima primjenjuju se i na osiguranike po osnovi radnog odnosa i na osiguranike po osnovi radnog odnosa - izaslane radnike.

Loša vijest je da će se ova pogodnost najvjerojatnije ukinuti s novom, 2025. godinom.

Oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu

Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme za razdoblje do pet godina dužan je, kao što smo već napisali, obračunavati samo doprinose iz osnovice i to:

doprinos za mirovinsko osiguranje - po stopi od 20 posto, odnosno po stopi od 15 posto za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) - po stopi od pet posto.
U navedenom razdoblju do pet godina neće postojati obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 posto.

Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, kao i osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju mogu ostvariti niz poticaja koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Poticaji se odnose na:

subvenciju plaće
sufinanciranje troškova obrazovanja
sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta
sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada
subvenciju u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje
financiranje troškova stručne podrške
potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom
sufinanciranje troškova prijevoza osoba s invaliditetom
sufinanciranje troškova rada stručnih radnika i radnih instruktora u integrativnim i zaštitnim radionicama.
Jeste li znali za informaciju da poslodavac čak ima obvezu zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom, kvotu koju mora ispuniti? Naime, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obveznici su kvote, odnosno zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom. Broj osoba s invaliditetom koje je poslodavac dužan zaposliti izračunava se po stopi od tri posto od ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem osoba s invaliditetom niti na zamjenski način, u obvezi su plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada iznosi 20 posto minimalne plaće, mjesečno, za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti.

Poticaji za zapošljavanje liječenih ovisnika

Poslodavci mogu dobiti i potpore ako zaposle bivše, odnosno liječene ovisnike. Naime, u sklopu projekta resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu te ovisnika koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja potiče se školovanje i zapošljavanje liječenih ovisnika te njihov povratak u društvo.

U sklopu Projekta provode se i mjere aktivne politike zapošljavanja namijenjene liječenim ovisnicima obuhvaćene Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za koje je zadužen Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Poticajne mjere

Neke od mjera koje možete kao poslodavac iskoristiti su:

1. sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a te onih koji se nalaze u otkaznom roku
2. financiranje obrazovanja posebnih skupina prema potrebama tržišta rada
3. sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina u programima javnih radova
4. informiranje nevladinih organizacija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o mjeri javnih radova, načinu izrade programa i ostvarivanju partnerstva u provedbi mjere javnih radova
5. informiranje o mogućnostima sufinanciranja zapošljavanja rehabilitiranih ovisnika putem Mjera aktivne politike zapošljavanja.

Potpore za pripravništvo

Cilj mjere je osposobiti osobe bez radnog iskustva za samostalan rad poticanjem zapošljavanja i sufinanciranjem troška njihovog bruto I iznosa plaće i drugih troškova koji su propisani poslodavcima ovom mjerom.

Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, u skladu s razinom obrazovanja pripravnika i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni.

Iznos potpore kreće se od 460 do 580 eura s poreznom olakšicom, ovisno o obrazovanju pripravnika. Odnosno, ovisno o tome ima li osoba srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje.

Ovom mjerom se pripravnik ne može sufinancirati u trajanju dužem od 24 mjeseca.

Potpore za zapošljavanje osoba uključenih u program POSAO+

Radi se o poticanju zapošljavanja osoba u izrazito nepovoljnom položaju tako da se poslodavcu financiraju troškovi bruto I iznosa plaće. Trajanje mjere je od jedne do dvije godine za osobe koje su uz rad prethodno uključene u program stjecanja srednjoškolske kvalifikacije.

Skupine ciljane ovim programom su:

1. Osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod:

koje nisu bile zaposlene duže od 12 mjeseci i prijavljene su u evidenciju bez prekida unazad 12 mjeseci od podnošenja zahtjeva
koje nemaju srednjoškolsku kvalifikaciju
koje su korisnici zajamčene minimalne naknade prema propisu o socijalnoj skrbi.
Visina potpore ovisi o odrađenim radnim satima, kao i odrađenoj stručnoj spremi. Tako je mjesečna potpora za radnika s osnovnom školom prijavljenog na puno radno vrijeme 840 eura, a na pola radnog vremena 430 eura s uračunatom poreznom olakšicom. Potpora za visokoobrazovanu osobu za puno radno vrijeme iznosi pak 1170 eura s poreznom olakšicom ili 585 eura ako je ta osoba zaposlena na pola radnog vremena.


Komentari članka

Vezani članci

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

17.04.2025.

Prosječni troškovi rada po satu pokazuju značajne razlike između zemalja EU-a, pri čemu su najniži troškovi zabilježeni u Bugarskoj (10,6 eura), Rumunjskoj (12,5) i Mađarskoj (14,1), dok su najviši u Luksemburgu (55,2), Danskoj (50,1) i Belgiji (48,2 eura

Inflacija u Hrvatskoj u ožujku 3,2 posto, među najvišima u eurozoni

16.04.2025.

Međugodišnja stopa inflacije u mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je iznosila 3,2 posto, dok su u odnosu na veljaču cijene u prosjeku bile više za 0,4 posto, potvrdili su drugi podaci koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku.

Hrvatski izvoznici: Agonija se produžava, a budućnost poslovanja tvrtki je neizvjesna

14.04.2025.

Iako je američki predsjednik Donald Trump najavio odgodu uvođenja carina, čelnici Vlade RH susreli su se u četvrtak s najvažnijim hrvatskim izvoznicima. Glavna poruka je da je Carinska uprava osigurala dežurni tim za pomoć izvoznicima, no oni nisu nimalo

Što nakon poticaja? O opstanku i razvoju poljoprivrede na konferenciji "Biznis je na selu"

14.04.2025.

U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija poručuje kako je vrijeme za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima, ističu organizatori

Novi podaci o minimalnoj plaći u EU zemljama: kako stoji Hrvatska

11.04.2025.

Od 1. siječnja ove godine ukupno 22 od 27 zemalja EU-a imaju nacionalne minimalne plaće, a iznimke su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Tag cloud

  1. 2715 članka imaju tag turizam
  2. 2585 članka imaju tag hrvatska
  3. 1697 članka imaju tag svijet
  4. 1393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1931 članka imaju tag financije
  6. 1614 članka imaju tag izvoz
  7. 1494 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1294 članka imaju tag trgovina
  9. 1352 članka imaju tag ict
  10. 1192 članka imaju tag investicije
  11. 1259 članka imaju tag industrija
  12. 1057 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1031 članka imaju tag menadžment
  14. 855 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1157 članka imaju tag EU
  16. 633 članka imaju tag opg
  17. 774 članka imaju tag maloprodaja
  18. 527 članka imaju tag poticaji
  19. 650 članka imaju tag tehnologija
  20. 692 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 509 članka imaju tag eu fondovi
  25. 487 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 515 članka imaju tag porezi
  27. 476 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 426 članka imaju tag osijek
  30. 514 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 425 članka imaju tag start up
  33. 495 članka imaju tag dzs
  34. 439 članka imaju tag energetika
  35. 458 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 337 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor