Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Srp 2010

Kineski kapital stiže u Hrvatsku

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marijan Lipovac  

Kineski kapital stiže u Hrvatsku

Strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2009. iznosila su 23,7 milijardi eura, a među ulagačima iz brojnih zemalja Europe i svijeta nedostaju oni iz Kine, najmnogoljudnije i jedne od gospodarski najmoćnijih država svijeta. No, nakon nedavnih posjeta visokih hrvatskih dužnosnika Kini i kineskih Hrvatskoj, mogu se očekivati prve kineske investicije u Hrvatsku, prije svega u prometne resurse.

Procjenjuje se da bi Kina ove godine u gospodarstva drugih zemalja mogla uložiti 60 milijardi dolara direktnih investicija, a u idućim godinama može se očekivati i dalji rast po stopi od 15 do 39 posto, zahvaljujući aktivnoj državnoj podršci kineskom gospodarstvu. Kineski podaci govore da je u 2008. u inozemstvu ulagalo 117 od 136 vodećih državnih kineskih kompanija, a 80 posto stranih ulaganja donijelo je profit. Dio tog golemog investicijskog kolača Hrvatska očekuje ponajprije zahvaljujući svom zemljopisnom položaju zbog kojeg su Kinezima zanimljive luke Rijeka i Ploče kao mogući tranzitni centri za ulazak kineske robe u Europu, kao i brza nizinska pruga od Rijeke do Zagreba. Kineska strana zainteresirana je i za dobivanje koncesije od 25 godina za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb. Taj projekt je vrijedan 220 milijuna eura i za njegovu realizaciju postoji interes kineskog investicijskog konzorcija CACC - China Airport Construction Group Corporation.

O svim navedenim projektima govorilo se za ovogodišnjih posjeta Kini predsjednika Republike Ive Josipovića i ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovića, a tema kineskih ulaganja u Hrvatsku aktualizirana je ovog tjedna kad je u Hrvatskoj boravilo visoko izaslanstvo koje je predvodio Wang Jiarui, direktor Odjela za međunarodne odnose Centralnog komiteta Komunističke partije Kine. Osim sastanka s predsjednikom Josipovićem i predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, izaslanstvo je posjetilo Lučku upravu Rijeka i tom je prigodom još jednom potvrđeno da u Kini postoji interes za ulaganje u projekte u riječkoj luci zbog važnosti riječkog prometnog pravca. Lučka uprava Rijeka, Luka Rijeka i tvrtka Jadranska vrata u lipnju su se predstavili na međunarodnom sajmu transporta i logistike u Šangaju, a Rijeka je odnedavno povezana s kineskim lukama nakon što je redovnu tjednu brodsku liniju uveo jedan od najvećih azijskih brodara i kontejnerskih operatera Hyundai Merchant Marine.

»Rijeka ne mora biti samo hrvatska nego svjetska luka s najkraćim putem od Azije do Europe, luka u kojoj bi i kineske kompanije mogle naći interes za investiranjem«, rekao je Wang Jiarui koji je sa zanimanjem saslušao predstavljene razvojne planove, posebno one usmjerene na povećanje lučkih kapaciteta u sklopu projekta Rijeka Gateway. Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Bojana Hlače, interes za ulaganje u riječku luku pokazao je najveći kineski brodar Cosco i to za Zagrebačku obalu gdje se planira gradnja 600 metara nove obale s novim višenamjenskim teretnim terminalom. Nagađa se, međutim, da je Cosco zainteresiran i za preuzimanje višegodišnje koncesije za upravljanje Lukom Rijeka, što bi Hrvatskoj moglo donijeti više milijardi eura profita, dok bi Luka dobila strateškog partnera za realizaciju projekta Gateway 2.

Paralelno s ulaganjima u riječku luku, kineski kapital mogao bi se uključiti i u projekt izgradnje brze nizinske pruge između Rijeke i Zagreba koja bi stajala oko 15 milijardi kuna. Upitno je doduše na koji način, jer je država kao vlasnik željeznice sklonija modernizirati željeznicu uz pomoć fondova EU-a kako bi ona i dalje ostala u državnom vlasništvu, dok bi prepuštanje dijela vlasništva nad željezničkom infrastrukturom bilo kojem koncesionaru, pa i kineskom, bilo osjetljivo političko pitanje. U svakom slučaju, izgradnjom nove pruge na jednom od najvažnijih prometnih koridora u jugoistočnoj Europi koristi bi imalo cijelo hrvatsko gospodarstvo, a interes u tome vidi i Kina zbog osiguranja još većeg plasmana svoje robe u Europu, posebno ako dođe do investiranja u riječku luku.

Kineska ulaganja moguća su i u Luci Ploče gdje bi krajem kolovoza trebao biti raspisan natječaj za opremu novog kontejnerskog terminala, što je posao vrijedan između 70 i 80 milijuna eura. Za projekt su zainteresirane tvrtke ZPMC iz Šangaja i CNBM international engineering iz Pekinga. Kineske tvrtke smatraju se favoritima natječaja jer su iskusne i kvalitetne u poslovima opreme za rasute terete, a u prednosti su pred europskim tvrtkama kad je u pitanju osiguranje financijskih sredstava jer imaju potporu Kineske razvojne banke koja im daje jeftine kredite.

Dođe li do realizacije mogućih kineskih ulaganja u hrvatske luke i prometnu infrastrukturu, to bi otvorilo vrata investicijama i u drugim sektorima kao što su industrija i banke. Pojačani kineski interes za ulaganja u Hrvatsku obrazlaže se uz ostalo i odlukom hrvatske vlade da u vrijeme turističke sezone ukine vize za dolazak kineskih turista. To je bila važna politička gesta koja je kod kineskih dužnosnika izazvala iznimno povoljan dojam, a njen praktični efekt na povećanje broja posjetitelja iz Kine vidjet će se u idućim mjesecima. Lani je Hrvatsku posjetilo 7585 kineskih turista, što je bilo za 19 posto više nego u 2008., a da prostora za povećanje ima govori podatak da godišnje izvan Kine putuje oko 50 milijuna Kineza, od čega tek 2,5 milijuna posjeti Europu. Te brojke iz godine u godinu rastu pa je hrvatski cilj u iduće tri godine u Hrvatsku privući oko 100.000 kineskih turista. U tom bi slučaju realno bilo očekivati i kineski interes za ulaganje u hrvatski turizam.

U Hrvatskoj djeluju tri kineske tvrtke
Prema podacima Agencije za promicanje izvoza i ulaganja i Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj trenutno djeluju predstavništva tri kineske kompanije. Riječ je o tvrtki Lenovo, koja je najveći proizvođač osobnih računala u Aziji i treći u svijetu, a 2005. je preuzela IBM-ov odjel za proizvodnju osobnih računala. Predstavništvo ima i tvrtka Huawei, kineski proizvođač telekomunikacijske opreme, koja uspješno surađuje s telekomunikacijskim operaterima HT-om, Optima Telekomom i VIPnetom. Trenutno je glavno predstavništvo tvrtke za cijelu Europu u Budimpešti, ali zbog skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU i njenog geopolitičkog položaja Huawei ga želi prebaciti u Zagreb. U Zagrebu djeluje i telekomunikacijska tvrtka ZTE Hrvatska, a uz brojne trgovine s kineskom robom, u Zagrebu od 2006. postoji kineski veleprodajni centar Kineski zid, u kojem su 72 prodavaonice. Uskoro se očekuje otvaranje još dva takva veleprodajna centra.


Komentari članka

Vezani članci

Dva jednostavna načina na koja Warren Buffett odlučuje u što uložiti

01.07.2019.

Čini se kao da se svaki tjedan pojavljuje novi startup u Silicijskoj dolini koji najavljuje svoju javnu ponudu dionica (IPO) i mami na ulaganje.

Posjetili smo TCL-ovu tvornicu televizora u Shenzhenu i saznali daju li prednost QLED-u ili OLED-u

16.06.2019.

Početkom lipnja posjetili smo pogone za proizvodnju LCD panela i sastavljanje televizora kineske kompanije TCL, drugog najvećeg proizvođača televizora u svijetu koji i u Europi u posljednje vrijeme bilježi značajan rast

Od danas iz Rijeke za Marseille već od 9 eura: Na Krk sletio prvi zrakoplov Voloteae

07.06.2019.

Volotea je španjolska niskrotarifna aviokompanija koja povezuje preko 83 grada diljem Europe, srednje i manje veličine, pridajući posebnu važnost kvaliteti i sigurnosti putnika. Fokus Volotea-e je na destinacijama europske strane mediteranske obale, kao i

Prvi zrakoplov Ryanaira sletio u dubrovačku zračnu luku

03.06.2019.

Zrakoplov Boeing 737-800 irskoga niskobudžetnog avioprijevoznika Ryanaira sa 186 putnika sletio je u nedjelju popodne u Zračnu luku Dubrovnik i na novoj redovitoj liniji će od lipnja do kraja listopada četiri puta tjedno povezivati Dublin i Dubrovnik

Prvi ibis Styles hotel otvara se u Rijeci

28.05.2019.

Accor u Hrvatsku dovodi jedan od najpoznatijih hotelskih lanaca

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija