Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2019

Kina raste brže od prognoza, ali prije ozbiljnijeg oporavka mora riješiti još jedan ozbiljan problem

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Kina raste brže od prognoza, ali prije ozbiljnijeg oporavka mora riješiti još jedan ozbiljan problem

Kineska ekonomija ugodno je iznenadila u prvom tromjesečju ostvarivši rast nešto viši od očekivanja. Prema objavljenim brojkama, najveće je azijsko gospodarstvo u prva tri mjeseca raslo po stopi od 6,4 posto, što je nešto bolje od očekivanih 6,3 posto. Glavne razloge za dobre brojke treba tražiti u skoku industrijske proizvodnje i oporavku domaće potražnje.

Kineska privreda lani je zabilježila najnižu godišnju stopu rasta još od 1990. godine, od 6,6 posto, i na tragu padajućeg trenda koji traje već nekoliko godina za ovu se godinu očekuje dodatno usporavanje. Optimistični rezultati iz prvog kvartala još uvijek ne daju čvrstu osnovicu za promjenu očekivanja iako su dobrodošla vijest. Analitičari koje je anketirao Reuters očekuju da će kineski rast usporiti na 6,2 posto ove godine, dok tamošnja vlast planira rast između šest i 6,5 posto.

Grade sve što plovi, zapošljavaju 300.000 ljudi: Tko su Kinezi koji se spominju kao spasitelji Uljanika
Među razlozima za kinesko usporavanje proteklih godina nalazi se strateški zaokret iz ekonomije koja raste najviše temeljem izvoza u onu kojoj glavni poticaj dolazi s domaćeg tržišta. Sve bogatija srednja klasa u Kini trebala bi donijeti poticaj tamošnjoj privredi, no do te promjene ne dolazi u kratkom roku.

U međuvremenu na ekonomiju utječe i neizvjesnost oko budućnosti kineske vanjske trgovine, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon uvođenja niza carina koje je inicirao američki predsjednik Donald Trump, zbog čega je Kina uzvratila protumjerama. Kineski i američki predstavnici već mjesecima pokušavaju pregovore o budućoj trgovini pomaknuti s mrtve točke, no zasad nema informacija o bitnijim pomacima.

Dobra vijest za kinesku ekonomiju u prvom tromjesečju je i rast investicija, što bi mogla biti posljedica fiskalnih poticaja na koje se odlučila kineska vlada. Lokalnim vlastima je centralna vlast u Pekingu dozvolila izdavanje obveznica u protuvrijednosti višoj od 320 milijardi američkih dolara za financiranje infrastrukturnih projekata ove godine, što je za gotovo 60 posto više novca nego lani. Na optimistične brojke reagirale su i burze dionica, na kojima su porasle cijene te vrijednosti indeksa.

Dio analitičara ne prognozira neki snažniji oporavak kineskog ekonomskog rasta, kao što je to bilo u prethodnim sličnim slučajevima. Državni poticaji su ovog puta općenito nešto suzdržaniji, a na očekivanja utječe i dalje visoka korporativna zaduženost u Kini. Dijelu poticajnih mjera će trebati i nešto više vremena da daju efekte, a ostaje i vidjeti kojom će se brzinom oporavljati dobit kineskih kompanija i hoće li one moći malo smanjiti dugove koje vuku iz proteklih godina snažnog širenja poslovanja.

Među faktorima koji su doprinijeli rastu u prvom tromjesečju bila je industrijska proizvodnja koja je u ožujku skočila za čak 8,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U kineskom državnom zavodu za statistiku objasnili su da je porasla proizvodnja građevinskih materijala poput čelika i cementa, ali i proizvodnja strojeva. Kina je iskusila i nešto veći skok izvoza u ožujku, no analitičari upozoravaju da bi taj rast mogao biti posljedica sezonalnosti jer se zbog praznika u veljači dio proizvodnje preselio u ožujak.

Ohrabrujuće povjerenje kineskih potrošača vidjelo se u porastu maloprodaje u ožujku, u kojem je promet stvarala prodaja kućanskih aparata, namještaja i građevinskog materijala, što sugerira i oporavak na tržištu rezidencijalnih nekretnina. No optimizam je ipak ograničen s obzirom na situaciju na nekim drugim tržištima, poput prodaje automobila koja je u padu.

Ovisno o tome gleda li se Europsku uniju kao jedinstveno tržište, Kina je ili druga ili treća ekonomija svijeta s lanjskim BDP-om koji premašuje 13,4 bilijuna američkih dolara, odnosno predstavlja više od 15 posto svjetske ekonomije. U protekla tri desetljeća prošla je impresivan put tijekom kojeg je postala jedna od najvećih ekonomskih sila svijeta i danas o situaciji u kineskom gospodarstvu ovisi i bilo svjetske ekonomije.

Kineska politička vrhuška proteklih nekoliko tjedana bila je u svojevrsnoj ekonomsko-promotivnoj ofanzivi u Europi. Prvo je predsjednik Xi Jinping s talijanskim vlastima potpisao memorandum o pristupanju Italije inicijativi Jedan pojas, jedan put, kojom Kina želi na svojevrstan način obnoviti legendarni Put svile. Nakon toga je u posjetu Francuskoj Xi s Airbusom potpisao narudžbu 300 novih aviona, vrijednih nekoliko desetaka milijardi eura.

Kineski premijer Li Keqiang je pak prošlog tjedna posjetio Bruxelles te su Kina i EU održali sastanak na vrhu, da bi nakon toga stigao u posjet Hrvatskoj jer je u Dubrovniku održan poslovni forum kojem je prisustvovalo više od tisuću delegata iz šesnaest srednje i istočnoeuropskih država te Kine.

Dobre vijesti o ekonomskom trendu u Kini možda bi mogle obradovati i neke domaće poduzetnike. Kina se nalazi među naših dvadesetak najvažnijih izvoznih tržišta i tamošnji solidan gospodarski rast znači i da ne bi trebalo doći do oštrijeg pada potražnje. Hrvatski izvoz u Kinu raste konstantno od 2014. godine, kad smo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvezli robe u vrijednosti od 50,9 milijuna eura. Prije dvije godine ta je brojka premašila granicu od sto milijuna eura, da bi lani dosegnula 133,4 milijuna, što Kinu, među preostalim našim vanjskotrgovinskim partnerima, stavlja na razinu Sjeverne Makedonije (128,1 milijun eura).


Komentari članka

Vezani članci

U Japanu se testira putnički vlak brzine do 400 km/h

16.05.2019.

Alfa-X bit će najbrži putnički vlak na svijetu jednom kada, oko 2030. godine, počne redovno prometovati Japanom. Sada je tek u testnoj fazi

Od srijede znatno niže cijene međunarodnih poziva u fiksnoj i mobilnoj telefoniji

14.05.2019.

Ograničenja cijena međunarodnih poziva i SMS poruka unutar EU-a, koja stupaju na snagu 15. svibnja, znatno će smanjiti račune za korištenje mobitela i za fiksnu telefoniju, kao što je bio slučaju i s ukidanjem naknada za roaming

Kineski investitori kupuju Crvenu luku

14.05.2019.

Da su Zadar i okolica posebno zanimljivi kineskim ulagačima, znalo se i prije nedavnog boravka visoke kineske delegacije u Hrvatskoj, točnije, još od najave preuzimanja Luke Zadar.

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1523 članka imaju tag financije
  4. 1217 članka imaju tag izvoz
  5. 829 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 923 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 875 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 760 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 492 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija