Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Svi 2018

Kilogram puževa kontroliranog podrijetla plaća se do 4,5 eura

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar ŽARKOVIĆ  

Kilogram puževa kontroliranog podrijetla plaća se do 4,5 eura

O pužarstvu, ili organiziranom uzgoju puževa, malo se govori i malo zna, ali riječ je o doista unosnom poslu za sve koji ispunjavaju određene uvjete i koji mogu čekati tri godine do prve berbe i povrata investicije. Možda se čini da je to dugo, ali riječ je o ciklusu u rangu s dugoročnom poljoprivrednom proizvodnjom: kad se posadi vinograd, mora se raditi iako se prvih godina od njega ništa ne dobije. Ali kad se, naravno uz rad, dođe do prve berbe, kotač se pokrene i dalje se stalno vrti. Tako je i s uzgojem puževa.
Kontrole

Pojedinosti o pužarstvu doznali smo od Alme Cvjetković, vlasnice tvrtke Helicikultura iz Matulja, nedaleko od Rijeke, koja se bavi uzgojem, organizacijom proizvodnje, otkupom i preradom puževa. Ona se prva u Hrvatskoj počela baviti uzgojem gastronomskih puževa u kompletnom biološkom ciklusu još devedesetih godina. Od 2003. godine pokreće nove uzgajivače u Hrvatskoj, opskrbljuje ih potrebnim repromaterijalom i otkupljuje njihovu proizvodnju, a od 2004. počinje i preradu.

U Upisniku farmi puževa pronašli smo 93 evidentirana uzgajivača puževa i svi su kooperanti tvrtke Helicikultura, koja jedina u Hrvatskoj ima pogon za preradu puževa kontroliranog podrijetla. Ona plasira svoje proizvode u Hrvatskoj i inozemstvu, pa puževi koje otkupljuje podliježu kontroli otkupljene količine, vrste i starosti životinja.

– Stroga kontrola mora se provoditi jer ipak je riječ o hrani životinjskog podrijetla - kazala nam je Alma Cvjetković.

Budući da je Alma Cvjetković nositelj titule Međunarodni zlatni puž 2003. i Međunarodni dijamantni puž 2007. s pravom glasa na burzi puževa već 19 godina, ona poštuje burzovnu cijenu, koja za trogodišnje žive i čiste puževe promjera 32 milimetra u sezoni 2018. iznosi 4,5 eura. Prema njezinim riječima, proizvođači mogu ostvariti i poticaje iz proračuna jedinice lokalne samouprave.

– Mi u Općini Matulji imamo stavku 'pužarstvo' pa, recimo, svakih tisuću kvadrata farme puževa nosi jedan bod. Koliko će u određenoj godini taj bod vrijediti, ovisi o proračunu. Prošle godine jedan bod za tisuću kvadrata puževa iznosio je 3712 kuna. Riječ je o poticajima koji se daju svake godine za zaštitna sredstva, sjemenje i druge troškove, dok se državne potpore dobivaju jednokratno.
Slavonija odustala?

Europska unija propisala je kako mora izgledati farma puževa, kako se u njoj životinje moraju zaštititi od predatora, od insekata, kako da se ustroje polja gdje će se puževi pariti, gdje će se toviti da prije postignu komercijalnu veličinu i slično. Takva farma mora imati vanjsku ogradu od lima da se spriječi ulazak predatora, jer žičana mreža ne sprječava ulazak miševa, žaba, zmija, mora biti ograđena helitex mrežom, imati leglo, mora se znati koja se vrsta uzgaja s poznatim podrijetlom. Puž je noćna životinja, pa mora imati biljke koje mu tijekom dana omogućavaju skrivanje i zaštitu od ptica, i posebno mora imati prehrambeno bilje. Zbog svega toga na površini manjoj od 2000 četvornih metara uopće se ne isplati početi uzgoj. S prvom berbom, obično nakon tri godine, očekuje se povrat 80 posto investicije.

Europa potiče proizvodnju puževa, njoj je taj proizvod zanimljiv i veliki je potrošač, ali sve mora biti kontrolirano.

– Slavonija je izuzetno povoljna za uzgoj puževa i meni je žao što nemam više kooperanata u Slavoniji. Farme puževa u Pakracu, Daruvaru, Grubišnom Polju, Bjelovaru napravljene su prema svim standardima i vrlo uspješno rade.

U Slatini pužarnik ima jedino Mato Munitić. On je puževe počeo uzgajati za osobne potrebe, a zamijetio je da oni dobro uspijevaju, pa je mali pužarnik u nekoliko navrata povećavao, da bi poslije stupio u kontakt s vlasnicom Helicikulture. Zaključio je da bi bilo isplativo baviti se tim poslom, ali će svoju improviziranu farmu morati preurediti i uskladiti s EU standardima.

Naime, Munitić je u svoj pužarnik veličine 500 četvornih metara uložio oko 50.000 kuna i još nije siguran hoće li moći financijski podnijeti dodatna ulaganja, ali vjerojatno će ustrajati jer o tome ovisi njegova proizvodnja, a i sklapanje kooperantskog ugovora koji osigurava tržište.

Munitićevo matično jato bili su puževi iz prirode prikupljeni na temelju odobrenja Ministarstva zaštite okoliša, ali to su puževi bez kontroliranog podrijetla i veterinarske svjedodžbe, pa se ne smatraju gastronomskim puževima. Da bi se bavio financijski isplativom proizvodnjom, morat će doslovce krenuti od početka. Iz EU podmjere 6.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava do sada je s nepovratnih 15.000 eura pokrenuto već 13 farmi puževa, i to je jedna od izvrsnih mogućnosti za sve zainteresirane za tu proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Alma Cvjetković prepoznala je priliku: godinama se uspješno bavi uzgojem gastronomskih puževa

08.11.2018.

Vrijeme je da se prestanemo čuditi i podsmjehivati susjedu koji uzgaja puževe te da se riješimo gastronomske skepse prema ovom cijenjenom mekušcu. Neki su na vrijeme uvidjeli priliku u uzgoju i dobroj zaradi. Alma Cvjetković, vlasnica Helicikulture iz Mat

Hana Medin sklopila ugovor o izvozu u Kinu puževa, glista i humusa

07.08.2009.

Zadarska poduzetnica Hana Medin, vlasnica tvrtke "Telluris-Medin" sklopila je ugovor vrijedan 230.000 eura s kineskom firmom Jinweiaoxiang International ...

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

28.05.2009.

Unatoč velikoj potražnji, većina proizvođača odustaje od »pužarstva«. Većina dalmatinskih proizvođača odustala je od proizvodnje ...

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

15.04.2009.

Hrvatska u Europi ima najuredniji sustav registracije farmi za uzgoj puževa. Očekuje se da će u ovoj godini stotinjak hrvatskih uzgajivača proizvesti 40 tona puževa ...

Kalić: Zemlja je blago koje treba iskoristiti

17.04.2019.

NA OPG-U NAJBOLJEG MLADOG POLJOPRIVREDNIKA OPG Kalić diči se paletom od 30 proizvoda i 30 hektara zasijanih ekološkom konopljom

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija