Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Tra 2010

Kanaan i u kriznim vremenima snažno povećava proizvodnju

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivan KOROV  

Kanaan i u kriznim vremenima snažno povećava proizvodnju

Potpisivanjem ugovora s Konzumom i proizvodnjom za robnu marku Rial, donjomiholjački proizvođač čipsa Kanaan zauzet će 45 posto domaćeg tržišta snack proizvoda. Nedavno je potpisan i ugovor s Univer Exportom iz Srbije, za koji će se proizvoditi čips i flips. Uz Konzum, Kanaan je u Hrvatskoj prisutan i na policama trgovačkih centara kao što su Kaufland, Metro, CBA i Getro, Presoflex, NTL, Ultragros, a nedavnim otvaranjem tvornice u Makedoniji, uz tržište te zemlje, proširio je prodaju i na Slovačku, Bugarsku, Kosovo, Rumunjsku, Grčku i Albaniju, gdje je vodeća marka u prodaji čipsa. Novi poslovi za domaće i strane kupce uvjetuju stalno povećanje proizvodnje, koja je samo u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na proteklu narasla 28 posto, što u ovim kriznim vremenima, bar za hrvatske prilike, zvuči kao znanstvena fantastika. Tome treba dodati ukupan prošlogodišnji prihod od gotovo 37 milijuna kuna i dobit od 735.000 kuna.

Prema riječima direktora i vlasnika tvrtke Zvonka Popovića, Kanaan bi ove godine trebao proizvesti oko 3.500 tona različitih snack proizvoda, prvenstveno čipsa i flipsa, čime bi se dodatno trebala povećati njegova financijska bilanca. Uspjeh na domaćem tržištu i tržištima jugostočne europske regije nije slučajan budući da je Kanaan uspio postići najpovoljniji omjer cijene i kvalitete na području gdje vlada oštra konkurencija velikih imena kao što su Chio, Lays i Lonerz. Njihov čips košta otprilike 100 kuna za kilogram, dok Kanaan uspijeva kilogram proizvesti po 45 kuna. To je i glavni razlog zbog čega Kanaan na hrvatskom tržištu prodaje više čipsa nego svi svjetski brandovi zajedno. Upravo takva poslovna strategija donjomiholjačkog proizvođača čipsa potaknula je dva najjača europska proizvođača grickalica, Intersnack (Chio) i Lorenz Snack World, na pregovore o kupnji Kanaana, koji je za njih postao preozbiljan igrač na jugoistočnom tržištu. Pregovori su se vodili tijekom 2007. i 2008. godine, no Popović je obje ponude odbio. Vlasnik Kanaana svjestan je da konkurencija, bez obzira na njegovu trenutno dobru tržišnu poziciju, ne miruje, tako da je u suradnji sa švedskim i njemačkim stručnjacima krenuo u proizvodnju 200 hektara krumpira, čime će dodatno pojeftiniti proizvodnju, ali i osigurati kvalitetnu sirovinu. Izgrađeno je i skladište koje može primiti 7.000 tona krumpira. Uz kvalitetan ljudski potencijal koji osigurava visoku produktivnost, u Kanaanu posebnu pozornost poklanjaju ulaganju u strojeve i tehnologiju.

Najnovija Kanaanova investicija je pakirnica koja puni 130 vrećica u minuti i predstavlja top-proizvod u području strojeva za prehrambenu industriju. Također se planira nabava nove linije za proizvodnju čipsa većeg kapaciteta. Međutim, uz sve nabrojene poslovne uspjehe i dobre tržišne prognoze, Zvonka Popovića muči problem nedostatka prostora i osiguranje zdravih kreditnih sredstava. Prije šest godina u donjomiholjačkoj Industrijskoj zoni Janjevci kupio je prostor od 10.000 čletvornih metara, od kojih je pedeset posto izgrađeno. - Mogućnosti za proširenje nema budući da su zemljišta oko Kanaana zauzeta pa mi je nemoguće realizirati planiranu izgradnju tvornice pire-krumpira u prahu. Opravdanost izgradnje takvog pogona potvrđuje i podatak da samo Kanaan godišnje baca oko 1.000 tona krumpira koji bi se mogao preraditi, a otprilike isto toliko baca i Franck. Još je važnije da takve proizvodnje na području Balkana nema - rekao je Zvonko Popović, dodavši da kočnicu tom projektu predstavljaju i banke, koje jednostavno ne prepoznaju dobru poduzetničku ideju. Strane banke, nažalost, odlučuju o sudbini hrvatskog gospodarstva, a o tome koliko ih ono zanima govori podatak da, na primjer, kredit za kupnju automobila možete dobiti za nekoliko sati, dok se na ionako skup novac za kreditiranje gospodarskih projekata čeka mjesecima.

Popoviću također smeta odnos države prema gospodarstvu i visoka javna potrošnja, koju slabo gospodarstvo ne može financirati. - Umjesto stvaranja kulta rada i privređivanja, u Hrvatskoj se vodi briga samo o privilegiranom sloju koji troši, a ne stvara novu vrijednost. Ukinimo četiri stotine nepotrebnih općina i otvorimo četiri stotine tvornica za mlade ljude, koji nam zbog posla odlaze u Europu - predlaže miholjački poduzetnik, te dodaje da se novac, umjesto za financiranje skupe državne birokracije, treba vratiti tamo gdje je stvoren - u gospodarstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Usprkos slomu Uljanika, svi ekonomski pokazatelji istarskog gospodarstva u 2019. su rasli

04.02.2020.

Od općina prvi je Medulin s 499 poduzetnika i 923 zaposlena, Žminj sa 106 poduzetnika i 807 zaposlenih te Kršan s 98 poduzetnika i 613 zaposlenika.

Zabilježili najveću dobit u pet godina

04.02.2020.

Najveće ukupne prihode u 2018. godini ostvarilo je društvo Žito d.o.o. iz Osijeka. Harburg-Freudenberger Belišće ostvario je najveći prihod od izvoza. Najveću dobit u Osječko-baranjskoj županiji ostvarilo je društvo Nexe grupa d.d. iz Našica

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Miholjački Kanaan povećao je proizvodnju za 16 posto

07.01.2020.

U 30 godina poslovanja Kanaan se razvio u respektabilnu tvrtku sa 130 zaposlenih

Solin je meka za poduzetnike: po broju otvorenih poduzeća drugi je grad u državi, po dobiti i broju zaposlenih odmah iza Splita...

19.12.2019.

U svrhu poticanja suradnje javnog i privatnog sektora, a radi postizanja što većega gospodarskog napretka na području grada Solina, danas se u hotelu “Salona Palace” održala druga po redu panel-diskusija “Poduzetnička sinergija”.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija