Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Srp 2009

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Novi list/tportal.hr  

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Rast kamata na depozite povlači onda i rast kamata na kredite, međutim, budući da se novi krediti jako slabo ili gotovo uopće ne odobravaju, pitanje do kada će bankari takvu situaciju održavati nauštrb profita. Profiti banaka su, naime, još uvijek vrlo visoki, ali se ipak pomalo stanjuju, a situacija u kojoj se građani suzdržavaju od podizanja kredita bankarima nikako ne odgovara, jer izostaje dio prihoda od kamata i naknada. Treba podsjetiti da je prije dvije godine rast kamata na štednju, pogotovo kunsku, pogurala i inflacija, koja se u jednoj fazi popela i do osam posto na godišnjoj razini, pa je bila i viša od kamata na kunsku štednju.

Međutim, inflacija je počela usporavati, dapače, trenutno je na 2,1 posto godišnje, pa analitičari upozoravaju da Hrvatskoj prijeti pad cijena ili deflacija, no kamatnjaci na depozite nastavljaju rasti.

Analitičar Damir Novotny ističe da su domaće banke stabilne i solventne, no prije su se najviše oslanjale na strane izvore sredstava kroz zaduživanje u inozemstvu, a kako ti inozemni fondovi sada više nisu tako izdašni, moraju se s izvorima snalaziti kod kuće. Posebno se to odnosi na dugoročne izvore sredstava. Što se tiče kunske štednje, trenutno prijeti pad cijena, odnosno deflacija, pa u tom smislu nema razloga za rast kamata. No, s jedne strane povećavanje kamata je pitanje konkurencije jer budući da se krediti slabo odobravaju, tržišne pozicije se nastoje sačuvati ili čak povećati kroz depozite.

Međutim, povećavanje kamata može ukazivati i povremenu ročnu i valutnu neusklađenost između aktive i pasive, ocjenjuje Novotny. Što se tiče valute depozita, najviše su na cijeni kunski, gdje se kamata kreće i do 6 ili 7 posto, zatim eurski, gdje se kamate, ovisno o duljini i iznosu oročenja, penju i do 6,3 posto, dok su ostale valute, poput švicarskog franka i dolara u bankama manje tražene i plaćene.

Najveća domaća banka, Zagrebačka, tako uz ostale štedne proizvode, do kraja rujna na obračunatu kamatu nudi premiju od 20 posto za štedne uloge oročene do godine dana, te premiju od 30 do 36 posto za dulja oročenja. PBZ ima i premium i kuna plus štednju, koje podrazumijevaju do 20 posto premije na kamatu za eure, te kamatu do 7,13 posto fiksno za kune.

Erste aktivna štednja nosi fiksnu kamatnu stopu do 7 posto za kune i 5,90 za eure, dok Volksbank do kraja rujna ima posebnu ponudu za kunsku štednju uz kamatu od čak 7,50 posto godišnje. Minimalan iznos je 5.000 kuna, a rok oročenja može biti i 6 mjeseci. U Splitskoj banci pak nude akcijski bonus na štednju od 33 posto, koji kamatu za kune diže do 7 posto, a na eure do 5,19 posto godišnje.


Komentari članka

Vezani članci

EIB i HBOR ugovorili 142,5 milijuna eura za povoljno kreditiranje malih i srednjih poduzeća

20.11.2020.

Sredstva u iznosu od 142,5 milijuna eura namijenjena su bržem oporavku hrvatskih malih i srednjih poduzeća od pandemije COVID-19. Koristit će se za povoljno kreditiranje održavanja likvidnosti, očuvanje radnih mjesta i ulaganja

Građani Hrvatske povećali štednju za 11 milijardi kuna

09.11.2020.

Pandemija donosi velike štete gospodarstvu. Država daje potpore za očuvanje radnih mjesta, ugostitelji prosvjeduju, prijevoznici traže hitne sastanke sa Vladom, poslodavci traže moratorije na kredite.

Kreditiranje likvidnosti - Banke novac više ne uplaćuju izravno, već na posebne račune za isplatu dobavljačima

30.10.2020.

Poduzetnik koji je htio ostati anoniman za Lider je rekao da mu je banka, iako s njom posluje više od dva desetljeća, tražila da kao instrument osiguranja kredita za likvidnost ponudi nekretninu u zalog, točnije stan u kojem živi, i to za kreditiranje obr

Računovodstvene politike - ‘Sakrijte‘ dio dobiti i stvorite rezervu za crne dane

14.10.2020.

Dobit nije moguće stvoriti računovodstvenim politikama, ali njima se može utjecati na visinu iskazane dobiti. Bit je u tome da se među više mogućih varijanti izabere ona najpovoljnija, i to ne samo s aspekta postojećeg obračunskog razdoblja nego i boljeg

Banke ukidaju mjere nastale zbog koronavirusa, nema više zamrzavanja dugova

16.09.2020.

Rok za otplatu dugovanja i visina dopuštenih prekoračenja ovisi o politici svake banke.

Tag cloud

  1. 2068 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 803 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 406 članka imaju tag poticaji
  20. 341 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 524 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 348 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 376 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici