Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2019

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

Nakon što se početkom ove godine prijetilo najavama krize ili usporavanja gospodarstva, što je bio glavni razlog reteriranja Europske središnje banke od prekida politike niskih kamatnih stopa, sad se najavljuje – kraj usporavanja, no unatoč tome, kamatna politika ostaje ista, piše Večernji list.

Sad smo već u dugom razdoblju niskih kamata koje će se, po svemu sudeći, nastaviti. Korisnici kredita na svojim ratama osjećaju to olakšanje, i banke već za sljedeće razdoblje najavljuju smanjenje kamatnih stopa pa je i HPB prije nekoliko dana objavio da od 1. siječnja 2020., zbog smanjenja nacionalne referentne kamate (NRS), snižava kamatne stope na sve postojeće kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom: za kune za 0,10 postotnih bodova te za eure za 0,09 postotnih bodova. Podaci HUB-a pokazuju da su prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj prvi put u povijesti u rujnu pale ispod tri posto: efektivna kamatna stopa za stambene kredite iznosi 2,8 posto, za potrošačke 5,8 posto, a za kredite tvrtkama 3,3 posto.

Prezaduženi i građani i tvrtke

No konvergencija, kamatno približavanje „benchmarku“ eurozone, kod nas ne može ići ispod dva posto jer je, prema odluci Ministarstva financija, to tržišna kamata: kreditira li ispod tog limita banka, bilo koja druga institucija ili tvrtka, na to mora platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi.

O tome je Večernjak već pisao, apelirajući na ministra financija da razmotri način izračuna limita. U nedavnom je obraćanju novinarima guverner HNB-a najavio da, u skladu s trendovima, u središnjoj banci očekuju niske kamatne stope i za poduzeća i za građane, ne samo u 2020. nego i u 2021. godini, te najavio mogućnost njihova daljnjeg smanjivanja. Za 2020. najavljuje rast plasmana poduzeća i smanjenje kredita građana, nakon što je krajem prošle godine HNB krenuo u kampanju zaustavljanja buma potrošačkih kredita i jačom regulativnom uspio zauzdati njihov rast negdje sredinom godine.

No, pitanje je je li im akcija bila pravovremena s obzirom na to da su do svibnja rasli po dvoznamenkastim stopama, čak 11,8 posto u odnosu na prošlu godinu, te dosegnuli iznos od 50,7 milijardi kuna i udio u ukupnim kreditima stanovništva od 39,3 posto. A da ne govorimo o općoj prezaduženosti, i stanovništva, i poduzeća, i države, koja je tek u ovoj godini uspjela smanjiti golem javni dug za 3,5 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Prezaduženost dvije trećine hrvatskih poduzeća jedan je od razloga zbog kojega, unatoč niskim kamatama, ne srljaju u dodatno zaduživanje, a ne opravdava ga ni slabašan gospodarski rast.

Preotimanje klijenata

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju. – Negativne kamate nikako nisu dobre. Ni za gospodarstvo ni za štediše. Niske su kamate, doduše, dobra okolnost za zadužene građane i za poduzeća kojima je dostupan jeftin novac – komentirao je na božićnom druženju s novinarima predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, koji smatra da visoko likvidan bankarski sektor može zadovoljiti sve potrebe za financiranjem građanstva i poduzeća.

Zagreb i Hrvatsku vidi kao potencijalno financijsko središte za cijelu regiju. Već se neko vrijeme u makroekonomskim krugovima spominje teza o nastupanju „ere niskih kamata“ koja bi se mogla dugoročno zadržati, u inat teorijama cikličkog izmjenjivanja razdoblja ekonomskog i kamatnog rasta i pada. Na štednju to očito nema prevelikog utjecaja jer i dalje raste; prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana u hrvatskim bankama iznose 0,7 posto, a na kratkoročne su pale ispod 0,5 posto – držanje novca u banci počelo se tretirati skoro kao trezor. Bankarski i općenito financijski sektor koji više ne uspijeva ostvariti veće prinose morat će se prilagoditi novim okolnostima. U njima će se veća borba odvijati na preotimanju postojećih, već zaduženih klijenata, koji i dalje otplaćuju stare skuplje kredite, ponudom povoljnijih uvjeta, nego na novim plasmanima.

Kamatna politika

2,8% prosječne kamate na stambene kredite u Hrvatskoj su prvi put u povijesti u rujnu pale ispod 3%, na 2,8%

3 posto rast će hrvatski BDP u ovoj i 2,7% u sljedećoj godini, prema MMF-u.

I EU očekuje kraj usporenog rasta

0,7 posto kamate na štednju

Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana iznimno su niske, no oni ipak rastu.


Komentari članka

Vezani članci

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

13.01.2020.

Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima - napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat pre

OBRTNICI: Ovo je pregled uvjeta za dobivanje kredita u bankama

09.01.2020.

Iako banke svakog obrtnika promatraju kao zasebni poslovni subjekt, postoje određeni minimalni uvjeti koje obrtnici moraju ispuniti kako bi dobili kredit u nekoj banci. Donosimo pregled UVJETA po bankama

Banke su počele spuštati kamate, evo što to znači za vaš kredit

02.01.2020.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Na bankomatima će se uskoro moći dizati euri

30.12.2019.

Umjesto kuna, na bankomatima ćemo eure najranije dizati 2023. godine. Postavlja se pitanje koliko će kuna biti jedan euro i kada ćemo na policama trgovina imati cijene i u kunama i u eurima, a mnoge zanima i što će se dogoditi s kunskim kreditima.

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg