Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2012

Kakva prava imaju nezaposleni u EU

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: EEF/S.B.  

Kakva prava imaju nezaposleni u EU

Europska strategija zapošljavanja, u skladu sa strategijom Europa 2020., ima tri osnovna cilja: povećati zapošljivost radne snage u dobi od 20 do 64 godine, smanjiti napuštanje srednjoškolskog obrazovanja do 10 % (to znači da se želi postići da 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine završi treći nivo obrazovanja) te smanjiti nivo siromaštva i socijalne isključenosti za barem 20 milijuna stanovnika EU.

U studenom 2011. godine u EU-27 stopa nezaposlenosti iznosila je 9,8% što je na istom nivou kao godinu ranije. Među zemljama članicama najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Austriji (4 %), Luksemburg i Nizozemska (obje 4,9 %), a najviša u Španjolskoj (22,9 %), Grčkoj (18,8 % u rujnu 2011.) i Litvi (15,3 % u trećem tromjesečju 2011). Kroz Agendu za nove vještine i radna mjesta razrađuju se posebne mjere za povećanje zapošljivosti u EU, i to za svaku od zemalja članica sukladno predloženim jednogodišnjim smjernicama Europske komisije.

Međutim, što ako ste ipak nezaposleni stanovnik/ca EU?!
Ako ne radite, moguće su dvije situacije. Prvo, možete primiti novčanu naknadu zbog svoje prethodne aktivnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba. U tom slučaju, ostvarujete naknadu sukladno propisima zemlje u kojoj ste bili osigurani dok ste bili radno aktivni. Druga je situacija da ne primate nikakvu socijalnu naknadu koja proizlazi iz sadašnjeg ili bivšeg odnosa i niste ekonomski aktivna osoba. U tom slučaju, kao neaktivna osoba, imate socijalna prava sukladno propisima zemlje u kojoj živite. U nekim zemljama, pravo na socijalno osiguranje temelji se na osnovi prebivališta dok u drugima, pravo na socijalno osiguranje imaju samo osobe koje ostvaruju poslovnu djelatnost (i članovi njihovih obitelji).

Svaka zemlja odlučuje tko ima pravo na naknade za nezaposlene, koliko će dobiti i koliko dugo. EU jamči da nezaposleni imaju pravo na naknadu za nezaposlene pod istim uvjetima kao državljani države koja plaća tu naknadu. Uobičajeno je to zemlja u kojoj ste zadnjoj radili. Dalje, institucije moraju uzeti u obzir razdoblja osiguranja ili zaposlenja koje ste popunili u drugim zemljama, ako je to potrebno za vaše pravo na pogodnosti i to sukladno zadnjem prihodu od nesamostalnog rada. Ako članovi vaše obitelji žive u drugoj zemlji EU, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj, a iznos novčane naknade povećava se prema broju članova obitelji, uzet će se u obzir kao da žive u zemlji koja plaća naknadu. U većini država članica, naknade za nezaposlene dodjeljuju se u slučaju ako ste završili potrebno kvalificirajuće razdoblje.

Zavod za zapošljavanje u većini zemalja EU pruža informacije o svim primanjima i aktivno pomaže nezaposlenima naći posao te nudi mogućnost usavršavanja ili prekvalifikacije. Odbijanje edukacija ili zaposlenja sukladno primjenjivim kvalifikacijama, povlači posljedicu – neisplatu novčane naknade i ispis iz registra nezaposlenih. Primjerice, u Austriji svi zaposlenici, vježbenici i sudionici profesionalne rehabilitacije sa zaradom iznad minimalnog praga od 366,33 eura mjesečno u 2010. godini pokriveni su osiguranjem od nezaposlenosti. Možete imati pravo na novčanu naknadu, ako ste bili pokriveni osiguranjem od nezaposlenosti za najmanje 52 tjedana tijekom posljednjih 24 mjeseci, ili 26 tjedana unutar posljednjih 12 mjeseci ako ste mlađi od 25 godina. Novčana pomoć za nezaposlene se izračunava na temelju prosječne zarade u posljednjoj kalendarskoj godini s definiranom granicom (3840 eura mjesečno u 2010. godini).

Trajanje davanja naknade za nezaposlenost ovisi o razdoblju osiguranja i dobi nezaposlene osobe. Ako u Njemačkoj ostanete bez posla, imate pravo na novčanu naknadu pod uvjetom da se registrirate kao nezaposlena osoba pri Zavoda za zapošljavanje i podnosite zahtjev za naknadu ako ste potpuno nezaposleni ili zaposleni manje od 15 sati tjedno, ako aktivno tražite posao ili imate kvalificirajuće razdoblje zaposlenja najmanje12 mjeseci u posljednje dvije godine. Nezaposlene osobe imaju pravo na tip II. novčane naknade ako su: sposobne za rad, bez sredstava, u dobi između 15 i 65 ili 67 i ako su državljani Savezne Republike Njemačke.

Osobe nesposobne za rad koji žive s osobom bez sredstava koja je u stanju raditi u "Zajednici ovisnosti" imaju pravo na socijalnu skrb. Naknade se razlikuju prema plaći iz radno aktivnog razdoblja, fiskalnoj kategoriji navedenoj na poreznoj kartici i prema tome imate li djecu ili ne. Za potrebe izračuna naknade, koristi se prosječna dnevna plaća s utvrđenom gornjom granicom od 5500 eura mjesečno u starim pokrajinama Njemačke i 4650 eura mjesečno u novim pokrajinama. Korisnici s djecom dobivaju 67 posto neto plaće, dok korisnici bez djece dobivaju 60 posto neto plaće.

Danska, kao izrazito socijalna država, pokriva do 90 % naknade za vrijeme nezaposlenosti, uzimajući u obzir zadnji ostvareni dohodak. Prosječno trajanje nezaposlenosti u Danskoj iznosi 6 mjeseci. Sredstva za razdoblje nezaposlenosti većim se dijelom isplaćuju iz Europskog socijalnog fonda, kombinirajući s nacionalnim proračunima zemalja članica EU.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrebu ‘fali’ 18.000, Rijeci 11.000, a Osječkoj županiji 9000 radnih mjesta

20.02.2020.

Od 2015. godine stanovništvo se iz godine u godinu osipa svuda osim u Zagrebu i Istarskoj županiji

Eurostat: Koliko je uobičajeno raditi od doma?

14.02.2020.

Usvajanje digitalnih tehnologija donosi sve učestaliji rad iz doma umjesto odlaska na posao u mnogim poslovima gdje fizička prisutnost nije od bitnog značenja, Prema Eurostatovim podacima za 2018. godinu Hrvatska je među najlošijim zemljama članicama Euro

U Hrvatskoj plaće realno niže nego prije deset godina

07.02.2020.

Hrvatska je među 6 država Europske Unije s plaćama prosječno nižim nego prije 10 godina, navodi se u objavi Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja prenosi podatke European Trade Union Instituta.

Povećane potpore za inovativna poduzeća

17.01.2020.

Europski investicijski fond (EIF) i UniCredit povećali su jamstva InnovFin, koja imaju za cilj poboljšati pristup financiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije u devet zemalja

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 383 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija