Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Kol 2019

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

Jedan čitatelj se doista potrudio te nam je detaljno pojasnio kako funkcionira lanac prijevara kod jednog ugostitelja na splitskoj rivi. Razne ponude i narudžbe koje glume račune uglavnom daju stranim turistima, koji i ne slute prijevaru, ali i kako bi se zavarali inspektori u civilu.

'Ako inspektor i vidi ponude u sustavu, to nije ništa sporno jer se plaćanje ponude može odgoditi za 15 do 30 dana izdavanja. No to nije sve. Rade se i kopije računa, jer neki programi to dopuštaju, a to se koristi kod ponavljajućih narudžbi', kaže čitatelj. Drugim riječima, pet turista se 'zarunda', na kraju dobiju pet računa i sve izgleda korektno, osim što su platili jedan račun i četiri kopije, a novac od te četiri kopije vlasnik (ili konobar) sprema u džep.

Ne treba se sve niti kopirati. Recimo račun za kavu s mlijekom, primjerice, nakon odlaska gosta može se uzeti sa stola i podvaliti idućem gostu koji će piti kavu s mlijekom. Tada je podvalu još teže razotkriti jer je račun uredan, iznos odgovara stvarnom stanju jedino što može odati 'recikliranje' računa je provjera točnog vremena izdavanja računa.

Nadalje, upozorava čitatelj, inspektori u civilu vrlo su očiti, a kada ih konobar u jednom kafiću 'upeca', odmah upozori vlasnika koji zove vlasnike svih susjednih lokala. Dok tako nelojalna konkurencija brani svoje položaje inspektori i nemaju previše šansi za neki ozbiljniji 'ulov'.

Jasno, osim s računima, mulja se i sa zalihama i to paralelno. Čitatelj objašnjava: naručim sok u kafiću i umjesto boce dobijem sok u čaši. Za one koji ne znaju kako se cijedi mušterija i država, procedura izgleda ovako. Ugostitelj kupi sok, ili žestoka pića u trgovini i nikad ih ne uvede u zalihe kafića već ih ispod šanka toči iz boce. Potom izdaje račun ili 'ponudu' i naplaćuje. Slična je praksa, napominje nam čitatelj i u restoranima, gdje se priprema riba i meso iz privatnih zaliha, nabavljena bez računa.

Roba koja u restoran i kafić uđe na crno, legalizira se vrlo lako - storniranjem računa. 'Storniranje računa je posve legalno, ali se koristi tako da ugostitelj primjerice stornira račun za skupu riblju večeru na kojoj je poslužio ribu koju ju kupio tko zna gdje. Tako stanje robe uvijek ostaje ispravno, a nikome ništa nije previše sporno jer je i pravo kupca da se račun stornira. Zamislite samo da se dnevno stornira pet narudžbi od stotinu kuna i tako su stotinama lokala diljem naše obale', kaže nam IT stručnjak za fiskalizaciju koji je želio ostati anoniman.

A kako ne bi morali razbijati glavu s time što je zaista naplaćeno, što je otišlo sa zalihe, a što ispod šanka, neki ugostitelji pronašli su elegantno rješenje. Paralelne blagajne - jedna za državu i inspektore, druga za osobne potrebe, koja izdaje račune bez fiskalizacije i kodova za provjeru ispravnosti.

Oni sofisticiraniji prevaranti, zajedno s informatičarima koji su im uveli ili održavaju opremu ili softver za fiskalizaciju, odlaze toliko daleko da im upravljački program blagajne umjesto jedinstvenog identifikatora računa na lažnom računu ispisuje nasumične brojke i slova kako bi se odavao dojam da je na računu pravi identifikator kojim se može provjeriti je li račun fiskaliziran. 'Te brojeve nitko nikada ne provjerava, pa je rizik mali', kaže naš sugovornik.

'Bravo Columbo, otkrio si toplu vodu', ruga nam se čitatelj i poručuje kako se sve ove muljaže odvijaju već godinama. I potpuno je u pravu. Valja samo podsjetiti da se prošle godine, za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, kada je za vrijeme utakmica hrvatske nogometne reprezentacije bilo nemoguće pronaći slobodno mjesto u kafićima, izdalo tri posto manje (?!) računa nego prethodne godine u isto vrijeme. Osim ugostitelja, račune nisu izdavali niti prodavači suvenira, što je razbjesnilo ministra financija koji je na teren poslao inspektore.

Rezultat je bio odmah vidljiv, u vikendu u kojem su na teren izišli inspektori Porezne, broj izdanih računa porastao je za jedan posto. Marin Medak, iz Koordinacije ugostitelja Hrvatske prošli nam je tjedan poručio kako kukolj treba maknuti iz žita tj. kako sve one koji rade nelojalnu konkurenciju ugostiteljima treba maknuti s tržišta ili ih prisiliti da poštuju zakone.


Komentari članka

Vezani članci

Dalmatinski hosteli pred zatvaranjem: ‘Nitko ne ulazi, a režije dolaze. Još malo pa ključ u bravu‘

01.06.2020.

Ako virus ostane, budućnost za hostele neće biti bajna. Dijele se sobe, kupaonice... Nestat će takva kultura življenja, možda zauvijek bude gotovo s hostelima.

EK planira digitalnim porezom financirati oporavak EU od korona krize

31.05.2020.

Fond za oporavak koji je Europska komisija predložila uključuje 500 milijardi eura ponuđenih državama članicama putem bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura povoljnih zajmova, uz sedmogodišnji proračun EU-a ili višegodišnji financijski okvir od 1,1 b

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

28.05.2020.

Iako se ogroman dio proizvoda za potrebe industrije i dalje uvozi, turizam ima izrazito veliki značaj za domaću proizvodnju, pogotovo hrane i pića koje se plasira kroz hotele, restorane te ostale ugostiteljske objekte.

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 357 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 304 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija