Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lip 2018

Kako su uspjeli: Njemačka - Iz ruševina Drugog svjetskog rata do globalne ekonomske sile

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Kako su uspjeli: Njemačka - Iz ruševina Drugog svjetskog rata do globalne ekonomske sile

NJEMAČKA je danas ekonomska velesila, motor Europe, kako je neki nazivaju, a krajem Drugog svjetskog rata ta je zemlja bila u ruševinama. Dobar dio infrastrukture bio je uništen u savezničkom bombardiranju.

Neki veliki gradovi teško su stradali. Dresden je bio uništen. Stanovništvo Kölna palo je sa 750 tisuća stanovnika na 32 tisuće. Stambeni fond smanjen je oko 20 posto. U odnosu na prijeratno razdoblje proizvodnja hrane je prepolovljena, dok je industrija smanjena za trećinu.

Hitler je tijekom rata uveo ograničenja potrošnje hrane za civilno stanovništvo koje je nastavljeno i nakon rata. Kontrola cijena dovela je do velikih nestašica i razvoja crnog tržišta. Njemačka valuta bila je potpuno obezvrijeđena pa su se ljudi prebacili na robnu razmjenu.

Zemlja je bila podijeljena na četiri okupacijske zone - američku, britansku, francusku i sovjetsku. Nakon toga dolazi do podjele na dva dijela. Američka, britanska i francuska zona postaju Zapadna Njemačka koja je transformirana u demokraciju, Istočni dio postaje socijalistička država, iza tzv. Željezne zavjese i pod utjecajem SSSR-a.

Nije samo američka poratna pomoć pomogla razvoju Njemačke

Zapadna Njemačka sljedećih desetljeća doživjela je veliku preobrazbu. U razdoblju od početka 50-ih do 70-ih godina njihova ekonomija imala je prosječne stope rasta oko 7 posto godišnje, otprilike kao sada Kina, i postali su jedno od najsnažnijih gospodarstava.

Iako se taj uspjeh u široj javnosti često pripisuje Marshallovu planu, odnosno američkoj financijskoj pomoći za obnovu Europe, čini se da nije to, ili samo to, bio presudan faktor za uspjeh Njemačke, s obzirom na to da je američka pomoć iznosila samo 5 posto nacionalnog dohotka te zemlje. Također, pomoć su dobile i ostale europske zemlje pa svejedno nisu mogle pratiti Njemačku.

Njemačka se našla na prekretnici. Nakon dugog razdoblja kontrole cijena i državne kontrolirane ekonomije, Njemačka je morala odlučiti u kojem smjeru želi ići - i odlučili su se za Soziale Marktwirtschaft, odnosno socijalno tržišno gospodarstvo.

Predvodnik te škole ekonomske misli bio je njemački makroekonomist Walter Eucken sa Sveučilišta u Freiburgu. On i njegovi sljedbenici zalagali su se za tržišnu ekonomiju s određenim utjecajem države kroz progresivno oporezivanje, smatrali su da središnja banka treba biti neovisna i svojom politikom održavati stabilnost cijena. Imali su otklon od nacističkog režima, a njihove ideje u praksu pretvorio je jedan od njih - Ludwig Erhard.

Zemlja je tada još uvijek bila pod okupacijom, a saveznici su u novim strukturama htjeli osobe koje nisu bile povezane s nacistima. Erhard je zbog svoje čiste prošlosti i otklona od nacista nakon rata prvo postao ministar financija Bavarske, a kasnije i direktor Ekonomskog vijeća. To je tijelo bilo privremeni organ vlasti u zemlji koju su još uvijek kontrolirale savezničke snage. Erhard je kao direktor Ekonomskog vijeća bio savjetnik Luciusa D. Claya, vojnog upravitelja zapadnih dijelova Njemačke.

No Erhard je s te pozicije mogao utjecati na procese i odlučio je krenuti u reforme koje su donijele ekonomski uspjeh.

Prvo je 1948. godine uvedena nova valuta koja je zamijenila onu iz nacističkog razdoblja. Uslijedilo je ukidanje kontrola cijena koje su trajale još od Hitlerova razdoblja. Ukidanje je naišlo na kritike sa svih strana, uključujući i savezničku upravu jer su smatrali da će taj potez pogoršati situaciju s obzirom na nestašice i da će cijene otići u nebo - no dogodilo se suprotno. Ubrzo su police u trgovinama ponovno bile popunjene, valuta je imala vrijednost, ljudi su dobili motivaciju za rad te se situacija drastično popravila.

Istočni dio zemlje još uvijek zaostaje

Preporodu Njemačke u određenoj mjeri doprinijela je i američka pomoć. Marshallov plan, odnosno Program za oporavak Europe koji je kreirao američki državni tajnik George Marshall, iznosio je 13 milijardi dolara (oko 135 milijardi prema današnjim cijenama) a dio toga, oko 2 milijarde dobila je Njemačka. I danas traju rasprave o tome koliko je ta pomoć utjecala na budući uspjeh Njemačke, s obzirom na to da je činila samo 5 posto nacionalnog dohotka u tom razdoblju,

No Njemačka je u samo jednom desetljeću, do 1958. godine učetverostručila industrijsku proizvodnju. Imala je vrlo snažne stope BDP-a sve do 70-ih godina, postala je vodeća ekonomska sila. Početkom 80-ih postigli su punu zaposlenost…

Dok je Zapadna Njemačka doživljavala procvat, istočni dio koji je ostao iza Željezne zavjese sve je više zaostajao. Nakon pada komunizma u istočnoj Europi i ponovnog ujedinjenja Njemačke, istočni dio bio je tek na 30 posto BDP-a zapadnog dijela zemlje. I danas, gotovo tri desetljeća kasnije, bivši istočni dio Njemačke još uvijek zaostaje za zapadnim dijelom države.


Komentari članka

Vezani članci

Kad bi svi nezaposleni u Njemačkoj dobili posao, ostalo bi još 400 tisuća slobodnih radnih mjesta

18.04.2018.

Kompanijama ujedno ponestaje kvalificiranih radnika zbog neuobičajeno dugog razdoblja gospodarskog rasta, koji je ušao u devetu godinu, i nestašice radno sposobnog stanovništva.

Vlasnici 840.000 tvrtki traže nasljednike

27.03.2018.

Prema sudu glavnog ekonomiste KfW-a, to će iz temelja uzdrmati sektor malog i srednjeg poduzetništva koji je kralježnica najvećeg gospodarstva Europe.

U Njemačkoj više od milijun nepopunjenih radnih mjesta: Jedan sektor traži 100.000 radnika različitih profila

08.03.2018.

Broj nepopunjenih radnih mjesta u Njemačkoj dosegao je rekordnu vrijednost s gotovo 1,2 milijuna u posljednjem kvartalu prošle godine, priopćio je u utorak Institut za istraživanje tržište rada (IAB) u Nuernbergu.

Hrvati su najisplativiji strani radnici u najmoćnijoj državi Europe

07.03.2018.

Stopa nezaposlenosti među hrvatskim državljanima u Njemačkoj je 5,6 posto, što je na istom nivou kao i stopa nezaposlenosti Nijemaca (5,6 posto), ali mnogo niže u odnosu na useljenike iz drugih država, čija je prosječna stopa nezaposlenosti 14 posto.

Povijesna odluka: Njemačka dopušta zabranu dizelaša, na udaru 15 milijuna vozila

28.02.2018.

Presuda ne znači da će se zabrana provoditi niti je definiran način, već samo da ju pokrajine i gradovi imaju pravo uvesti u cilju sprječavanja zagađenja

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija