Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lip 2018

Kako su uspjeli: Njemačka - Iz ruševina Drugog svjetskog rata do globalne ekonomske sile

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Kako su uspjeli: Njemačka - Iz ruševina Drugog svjetskog rata do globalne ekonomske sile

NJEMAČKA je danas ekonomska velesila, motor Europe, kako je neki nazivaju, a krajem Drugog svjetskog rata ta je zemlja bila u ruševinama. Dobar dio infrastrukture bio je uništen u savezničkom bombardiranju.

Neki veliki gradovi teško su stradali. Dresden je bio uništen. Stanovništvo Kölna palo je sa 750 tisuća stanovnika na 32 tisuće. Stambeni fond smanjen je oko 20 posto. U odnosu na prijeratno razdoblje proizvodnja hrane je prepolovljena, dok je industrija smanjena za trećinu.

Hitler je tijekom rata uveo ograničenja potrošnje hrane za civilno stanovništvo koje je nastavljeno i nakon rata. Kontrola cijena dovela je do velikih nestašica i razvoja crnog tržišta. Njemačka valuta bila je potpuno obezvrijeđena pa su se ljudi prebacili na robnu razmjenu.

Zemlja je bila podijeljena na četiri okupacijske zone - američku, britansku, francusku i sovjetsku. Nakon toga dolazi do podjele na dva dijela. Američka, britanska i francuska zona postaju Zapadna Njemačka koja je transformirana u demokraciju, Istočni dio postaje socijalistička država, iza tzv. Željezne zavjese i pod utjecajem SSSR-a.

Nije samo američka poratna pomoć pomogla razvoju Njemačke

Zapadna Njemačka sljedećih desetljeća doživjela je veliku preobrazbu. U razdoblju od početka 50-ih do 70-ih godina njihova ekonomija imala je prosječne stope rasta oko 7 posto godišnje, otprilike kao sada Kina, i postali su jedno od najsnažnijih gospodarstava.

Iako se taj uspjeh u široj javnosti često pripisuje Marshallovu planu, odnosno američkoj financijskoj pomoći za obnovu Europe, čini se da nije to, ili samo to, bio presudan faktor za uspjeh Njemačke, s obzirom na to da je američka pomoć iznosila samo 5 posto nacionalnog dohotka te zemlje. Također, pomoć su dobile i ostale europske zemlje pa svejedno nisu mogle pratiti Njemačku.

Njemačka se našla na prekretnici. Nakon dugog razdoblja kontrole cijena i državne kontrolirane ekonomije, Njemačka je morala odlučiti u kojem smjeru želi ići - i odlučili su se za Soziale Marktwirtschaft, odnosno socijalno tržišno gospodarstvo.

Predvodnik te škole ekonomske misli bio je njemački makroekonomist Walter Eucken sa Sveučilišta u Freiburgu. On i njegovi sljedbenici zalagali su se za tržišnu ekonomiju s određenim utjecajem države kroz progresivno oporezivanje, smatrali su da središnja banka treba biti neovisna i svojom politikom održavati stabilnost cijena. Imali su otklon od nacističkog režima, a njihove ideje u praksu pretvorio je jedan od njih - Ludwig Erhard.

Zemlja je tada još uvijek bila pod okupacijom, a saveznici su u novim strukturama htjeli osobe koje nisu bile povezane s nacistima. Erhard je zbog svoje čiste prošlosti i otklona od nacista nakon rata prvo postao ministar financija Bavarske, a kasnije i direktor Ekonomskog vijeća. To je tijelo bilo privremeni organ vlasti u zemlji koju su još uvijek kontrolirale savezničke snage. Erhard je kao direktor Ekonomskog vijeća bio savjetnik Luciusa D. Claya, vojnog upravitelja zapadnih dijelova Njemačke.

No Erhard je s te pozicije mogao utjecati na procese i odlučio je krenuti u reforme koje su donijele ekonomski uspjeh.

Prvo je 1948. godine uvedena nova valuta koja je zamijenila onu iz nacističkog razdoblja. Uslijedilo je ukidanje kontrola cijena koje su trajale još od Hitlerova razdoblja. Ukidanje je naišlo na kritike sa svih strana, uključujući i savezničku upravu jer su smatrali da će taj potez pogoršati situaciju s obzirom na nestašice i da će cijene otići u nebo - no dogodilo se suprotno. Ubrzo su police u trgovinama ponovno bile popunjene, valuta je imala vrijednost, ljudi su dobili motivaciju za rad te se situacija drastično popravila.

Istočni dio zemlje još uvijek zaostaje

Preporodu Njemačke u određenoj mjeri doprinijela je i američka pomoć. Marshallov plan, odnosno Program za oporavak Europe koji je kreirao američki državni tajnik George Marshall, iznosio je 13 milijardi dolara (oko 135 milijardi prema današnjim cijenama) a dio toga, oko 2 milijarde dobila je Njemačka. I danas traju rasprave o tome koliko je ta pomoć utjecala na budući uspjeh Njemačke, s obzirom na to da je činila samo 5 posto nacionalnog dohotka u tom razdoblju,

No Njemačka je u samo jednom desetljeću, do 1958. godine učetverostručila industrijsku proizvodnju. Imala je vrlo snažne stope BDP-a sve do 70-ih godina, postala je vodeća ekonomska sila. Početkom 80-ih postigli su punu zaposlenost…

Dok je Zapadna Njemačka doživljavala procvat, istočni dio koji je ostao iza Željezne zavjese sve je više zaostajao. Nakon pada komunizma u istočnoj Europi i ponovnog ujedinjenja Njemačke, istočni dio bio je tek na 30 posto BDP-a zapadnog dijela zemlje. I danas, gotovo tri desetljeća kasnije, bivši istočni dio Njemačke još uvijek zaostaje za zapadnim dijelom države.


Komentari članka

Vezani članci

Nijemci su trebali do 2020. imati milijun električnih auta na cestama. Ali neće

20.09.2018.

U NPE-u napominju da postoji više razloga za to, uključujući i visoku cijenu električnih vozila u odnosu na automobile na klasični pogon i u prošlosti manji broj dostupnih modela.

Njemačkoj nedostaje 800.000 radnika, njemački konzulati zatrpani zahtjevima

03.09.2018.

Broj zahtjeva za vizama uvelike je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika gospodarstva, politike i civilnog društva

Njemačka obećala 340 milijuna eura potpore poljoprivrednicima; suša prijeti i Danskoj

23.08.2018.

Njemačka vlada najavila je u srijedu poseban program potpore poljoprivrednicima vrijedan 340 milijuna eura kako bi im pomogla prevladati posljedice ljetne suše koja je ugrozila i danske poljoprivrednike

Vjenčaju se da bi imali manji porez u Njemačkoj

21.08.2018.

Samci plaćaju najviši porez u Njemačkoj, pojašnjava majka mladića koji je s djevojkom, kako kaže, imao brzinsko vjenčanje u Đakovu

Rekordna potražnja za radnicima u Njemačkoj – najviše u ICT sektoru

01.08.2018.

Najveća potražnja za novim radnicima zabilježena je u sektoru informacijsko-komunikacijskom tehnologija. Sektori maloprodaje, industrijske proizvodnje i javne uprave također su zabilježili veliki godišnji porast slobodnih radnih mjesta.

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP