Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2015

Kako osigurati konkurentnu proizvodnju hrane?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Zvjezdana Blažić  

Kako osigurati konkurentnu proizvodnju hrane?

Rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode se u tri glavna smjera: podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, te podupiranje manjih farmera, te malih i srednjih poduzetnika.

U kratkom vremenskom razmaku imala sam prilike prisustvovati dvjema konferencijama s problematikom sektora hrane.

Bilo je interesantno usporediti koje su teme središte interesa i koji se odgovori traže za ovaj sektor pun izazova i stalnih promjena. U organizaciji Poslovnog dnevnika održana je konferencija "Snaga hrvatske hrane" sa stručnim programom, kompetentnim sudionicma i panelistima koji su pokušali odgovoriti što treba učiniti da se hrvatska proizvodnja hrane izvuče iz dugogodišnjeg začaranog kruga sve lošijih rezultata, te kako iskoristiti prilike koje se ovom sektoru pružaju u okviru Europske unije.

Analizirani su uzroci izrazito loših trendova. Evidentno je da hrvatska proizvodnja hrane, naročito primarna poljoprivreda, pokazuje nekonkurentnost na zajedničkom EU tržištu. Sektor je neučinkovit s produktivnoću nižom i do 30% u odnosu na članice EU. Godinama se na političkim principima uvjetovalo povećanje poticaja i dodjela poljoprivrednog zemljišta, a nisu rješavani temeljni problemi.

Ipak, očito je došlo vrijeme za otvaranje značajnih pitanja. Znanje? Nedostaje li nam znanja u poljoprivredi? Udruživanje? Kako u Hrvatskoj udružiti poljoprivredne proizvođače, što je temelj konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u EU. Tržište i tijekovi roba, te možemo li zaštiti domaću proizvodnju? To su krucijalna pitanja i na njih su odgovori poznati, samo treba konačno zasukati rukave i sve posložiti u suvisli sustav. Kada? Jučer. Tko? Svi koji imaju odgovornost u ovom sektoru, resurse i mogućnosti djelovanja.

Bez jasne vizije
Osim pitanja kojima se konferencija bavila moramo postaviti još neka:
- Kako riješiti ogromnu depopulaciju ruralnih sredina, jer lokalno stanovništvo treba biti resurs za pokretanje poljoprivredne proizvodnje?
- Pitanje poljoprivredne infrastrukture, navodnjavanja, logističkih i skladišnih kapaciteta
- Kako financirati neophodna ulaganja u suvremene tehnologije?
- Kako povezati gotovo potpuno prekinute vrijednosne lance između poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije i maloprodaje?
- Kako osnažiti administraciju na svim razinama da postane učinkovita potpora proizvođačima?
- Koji su glavni favoriti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, s kojim proizvodima možemo biti konkurentni?

Vjerujem da smo postali svjesni kako su to pitanja na koja moramo naći odgovore. Rješenja nisu jednostavna. U poljoprivredi rezultati nisu odmah vidljivi, ali navedenim pitanjima treba se ozbiljno i stručno posvetiti. Mnogi sudionici konferencije, a i ja osobno već godinama se zalažem, da je neophodno donijeti Strategiju proizvodnje hrane jer Hrvatska nema jasnu viziju što želi od poljoprivredne proizvodnje, niti koja je budućnost proizvodnje hrane. Svatko i dalje vuče u svom smjeru. Svi putevi su dobri jer ne znamo do kojeg cilja želimo doći.

Sigurnost u opskrbi hranom
Prošlog tjedan bila sam i na konferenciji "Private Sector Forum on Food Security in Southern and Eastern Mediterranean region" u organizaciji FAO (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu), EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) i UfM (Unija za Mediteran - međuvladina organizacija koja okuplja svih 28 članica EU, devet arapskih mediteranskih zemalja, Izrael, Tursku i zemlje Balkana) koja je održana u Barceloni. Glavna tema, Food security u širem smislu obuhvaća osiguranje kvalitetne, ispravne i hrane dostupne za sve. Na konferenciji u Barceloni razmatrana su četiri važna područja. Prva tema bila je trgovina poljoprivrednim proizvodima i sigurnost u opskrbi hranom na Mediteranu.

U panelu je istraživano sudjeluju li sadašnja trgovačka infrastuktura i politike u smanjivanju ranjivosti u sektoru hrane. Raspravljalo se kako mobilizirati javni i privatni sektor za unapređenje učinovitosti trgovine prehrambeno-poljoprivrednim proizvodima. Kroz rast izvoza, posebno proizvoda s visokom dodanom vrijednošću te trgovinskim integracijama može se utjecati na ublažavanje ranjivosti sektora proizvodnje hrane i ublažiti poremećaje i promjene cijena u lancu vrijednosti. Razgovaralo se i kako više proizvoditi uz manju potrošnju resursa. Posebno su naglašeni važnost vode u poljoprivredi, smanjenje otpada te korištenje otpada u poljoprivredi. Globalno proizvodnja hrane troši više od 30% raspoložive energije i odgovorna je za 22 % emisija štetnih plinova.

S obzirom na očekivani rast populacije, time i potrošnje hrane, korištenje vode i energije te upravljanje otpadom iz poljoprivrede jedno je od glavnih pitanja današnjice. Treća tema bila je dijalog između javnog i privatnog sektora, suradnja između zadruga, proizvođačkih organizacija, profesionalnih udruženja, malih i srednjih poduzeća, obiteljskih farmi te velikih poduzeća u proizvodnji hrane. Naglašena je uloga velikih poduzeća koja donose malim i srednjim poduzećima, zadrugama i farmerima te tijelima javne uprave pozitivne primjere i mjere te uvode poslovne modele upravljanjem poljoprivrednim sektorom. Četvrta u nizu bila je tema o investiranju u bolju hranu, jačanje standarda kvalitete za lokalne potrošače te unapređenje izvoznih mogućnosti. Oznake kvalitete, poput "organic labels", "fairtrade lebels" ili hrana s oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla prepoznata je kao mogućnost unapređenja izvoza uz više cijene.

Zajednički problemi
Može se stoga zaključiti da se rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode u tri glavna smjera: podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, te podupiranje manjih farmera te malih i srednjih poduzetnika za snažnije uključivanje u lanac vrijednosti u proizvodnji hrane. Kada se usporede teme ove dvije konferencije zaključak je da su se obje bavile izazovom kako osigurati konkurentnu proizvodnju. Kako unaprijediti ovaj sektor kroz rješavanje specifičnih pitanja. U raspravama se pojavlju isti izazovi na koje i Hrvatska i ostale zemlje Meditarana moraju pronaći odgovore.


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivrednici pozvani da plate porezne dugove

13.09.2019.

Poziv Porezne uprave stigao svima čiji primitci godišnje prelaze 80.500 kn

Juta spiza razvoj poslovanja temelji na jačanju suradnje s OPG-ovima

05.09.2019.

Nakon otvaranja kušaone i trgovine, kaštelanski brend na tržište izbacuje nove proizvode, ali ne misli se širiti na nove sorte

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

28.08.2019.

Šampion ovogodišnjeg 6. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu je tvrtka Smjeli iz Dugopolja. To je već četvrti put da je taj proizvođač dalmatinskog pršuta iz Dugopolja trijumfirao u Drnišu, gradu poznatom upravo po proizvodnji nadaleko poznatog drniškog

Entuzijasti osmislili sustav za vrtlarenje mikrozelenja

16.08.2019.

Trojica entuzijasta razvili su tehnologiju tzv. vertikalne poljoprivrede uz koju se mikropovrće i jestivo bilje može uzgajati u zatvorenom. Nakon što se uzgoje, biljke se mogu ili jesti ili presaditi u polje.

Egzotika u Istri: Prijatelji iz djetinjstva uzgajaju goji bobice

14.08.2019.

U posljednjih nekoliko godina egzotično voće goji bobice osvojile su europsko tržište. U Hrvatskoj je samo nekoliko proizvođača tog voća i to uglavnom u kontinentalnom dijelu. Jedini nasad u Istri nalazi se u dolini rijeke Raše, podignula su ga dva prijat

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija