Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2015

Kako osigurati konkurentnu proizvodnju hrane?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Zvjezdana Blažić  

Kako osigurati konkurentnu proizvodnju hrane?

Rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode se u tri glavna smjera: podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, te podupiranje manjih farmera, te malih i srednjih poduzetnika.

U kratkom vremenskom razmaku imala sam prilike prisustvovati dvjema konferencijama s problematikom sektora hrane.

Bilo je interesantno usporediti koje su teme središte interesa i koji se odgovori traže za ovaj sektor pun izazova i stalnih promjena. U organizaciji Poslovnog dnevnika održana je konferencija "Snaga hrvatske hrane" sa stručnim programom, kompetentnim sudionicma i panelistima koji su pokušali odgovoriti što treba učiniti da se hrvatska proizvodnja hrane izvuče iz dugogodišnjeg začaranog kruga sve lošijih rezultata, te kako iskoristiti prilike koje se ovom sektoru pružaju u okviru Europske unije.

Analizirani su uzroci izrazito loših trendova. Evidentno je da hrvatska proizvodnja hrane, naročito primarna poljoprivreda, pokazuje nekonkurentnost na zajedničkom EU tržištu. Sektor je neučinkovit s produktivnoću nižom i do 30% u odnosu na članice EU. Godinama se na političkim principima uvjetovalo povećanje poticaja i dodjela poljoprivrednog zemljišta, a nisu rješavani temeljni problemi.

Ipak, očito je došlo vrijeme za otvaranje značajnih pitanja. Znanje? Nedostaje li nam znanja u poljoprivredi? Udruživanje? Kako u Hrvatskoj udružiti poljoprivredne proizvođače, što je temelj konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u EU. Tržište i tijekovi roba, te možemo li zaštiti domaću proizvodnju? To su krucijalna pitanja i na njih su odgovori poznati, samo treba konačno zasukati rukave i sve posložiti u suvisli sustav. Kada? Jučer. Tko? Svi koji imaju odgovornost u ovom sektoru, resurse i mogućnosti djelovanja.

Bez jasne vizije
Osim pitanja kojima se konferencija bavila moramo postaviti još neka:
- Kako riješiti ogromnu depopulaciju ruralnih sredina, jer lokalno stanovništvo treba biti resurs za pokretanje poljoprivredne proizvodnje?
- Pitanje poljoprivredne infrastrukture, navodnjavanja, logističkih i skladišnih kapaciteta
- Kako financirati neophodna ulaganja u suvremene tehnologije?
- Kako povezati gotovo potpuno prekinute vrijednosne lance između poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije i maloprodaje?
- Kako osnažiti administraciju na svim razinama da postane učinkovita potpora proizvođačima?
- Koji su glavni favoriti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, s kojim proizvodima možemo biti konkurentni?

Vjerujem da smo postali svjesni kako su to pitanja na koja moramo naći odgovore. Rješenja nisu jednostavna. U poljoprivredi rezultati nisu odmah vidljivi, ali navedenim pitanjima treba se ozbiljno i stručno posvetiti. Mnogi sudionici konferencije, a i ja osobno već godinama se zalažem, da je neophodno donijeti Strategiju proizvodnje hrane jer Hrvatska nema jasnu viziju što želi od poljoprivredne proizvodnje, niti koja je budućnost proizvodnje hrane. Svatko i dalje vuče u svom smjeru. Svi putevi su dobri jer ne znamo do kojeg cilja želimo doći.

Sigurnost u opskrbi hranom
Prošlog tjedan bila sam i na konferenciji "Private Sector Forum on Food Security in Southern and Eastern Mediterranean region" u organizaciji FAO (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu), EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) i UfM (Unija za Mediteran - međuvladina organizacija koja okuplja svih 28 članica EU, devet arapskih mediteranskih zemalja, Izrael, Tursku i zemlje Balkana) koja je održana u Barceloni. Glavna tema, Food security u širem smislu obuhvaća osiguranje kvalitetne, ispravne i hrane dostupne za sve. Na konferenciji u Barceloni razmatrana su četiri važna područja. Prva tema bila je trgovina poljoprivrednim proizvodima i sigurnost u opskrbi hranom na Mediteranu.

U panelu je istraživano sudjeluju li sadašnja trgovačka infrastuktura i politike u smanjivanju ranjivosti u sektoru hrane. Raspravljalo se kako mobilizirati javni i privatni sektor za unapređenje učinovitosti trgovine prehrambeno-poljoprivrednim proizvodima. Kroz rast izvoza, posebno proizvoda s visokom dodanom vrijednošću te trgovinskim integracijama može se utjecati na ublažavanje ranjivosti sektora proizvodnje hrane i ublažiti poremećaje i promjene cijena u lancu vrijednosti. Razgovaralo se i kako više proizvoditi uz manju potrošnju resursa. Posebno su naglašeni važnost vode u poljoprivredi, smanjenje otpada te korištenje otpada u poljoprivredi. Globalno proizvodnja hrane troši više od 30% raspoložive energije i odgovorna je za 22 % emisija štetnih plinova.

S obzirom na očekivani rast populacije, time i potrošnje hrane, korištenje vode i energije te upravljanje otpadom iz poljoprivrede jedno je od glavnih pitanja današnjice. Treća tema bila je dijalog između javnog i privatnog sektora, suradnja između zadruga, proizvođačkih organizacija, profesionalnih udruženja, malih i srednjih poduzeća, obiteljskih farmi te velikih poduzeća u proizvodnji hrane. Naglašena je uloga velikih poduzeća koja donose malim i srednjim poduzećima, zadrugama i farmerima te tijelima javne uprave pozitivne primjere i mjere te uvode poslovne modele upravljanjem poljoprivrednim sektorom. Četvrta u nizu bila je tema o investiranju u bolju hranu, jačanje standarda kvalitete za lokalne potrošače te unapređenje izvoznih mogućnosti. Oznake kvalitete, poput "organic labels", "fairtrade lebels" ili hrana s oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla prepoznata je kao mogućnost unapređenja izvoza uz više cijene.

Zajednički problemi
Može se stoga zaključiti da se rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode u tri glavna smjera: podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, te podupiranje manjih farmera te malih i srednjih poduzetnika za snažnije uključivanje u lanac vrijednosti u proizvodnji hrane. Kada se usporede teme ove dvije konferencije zaključak je da su se obje bavile izazovom kako osigurati konkurentnu proizvodnju. Kako unaprijediti ovaj sektor kroz rješavanje specifičnih pitanja. U raspravama se pojavlju isti izazovi na koje i Hrvatska i ostale zemlje Meditarana moraju pronaći odgovore.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodnja hrane u doba pandemije

11.08.2020.

- Sve više ljudi se okreće lokalnoj hrani, sve više upita smo imali gdje to nabaviti domaće, znači ne gledamo sve toliko crno kroz COVID, nego gledamo to kao novu, dobru priliku za naše proizvođače, smatra Marta Puntar iz Udruge za ruralni razvoj Ravni Ko

Poljoprivrednicima novih 208 ugovora iz PRR-a

16.07.2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na adrese poljoprivrednika diljem Hrvatske poslala je 208 novih ugovora za nekoliko mjera iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. (PRR), vrijednosti potpore od gotovo 26 milijuna kun

U rekordnoj godini sele u novi pogon: Od kada smo počeli s njihovom proizvodnjom bilježimo stalni rast na stranom i domaćem tržištu

09.07.2020.

Samoborska tvrtka Fortuna Food u kojoj se proizvode Frelimo čvarci i mast najesen seli u novi, moderniji pogon.

Austrija nova adresa izvoznog ‘menija’ domaće svježe tjestenine

09.07.2020.

Poslovno i prihodovno kontinuirano rastemo od osnutka, godišnje otkupljuju tisuće tona pšenice, no na mljevenje je vode u Austriju.

Poljoprivrednicima poslano novih 130 ugovora

07.07.2020.

Najviše je ugovora - 71, ukupne vrijednosti 7,9 milijuna kuna, poslano za operaciju 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, a svakom poljoprivredniku odobreno je 15.000 eura. Sredstva su namijenjena za kupnju domaćih životinja, bilja

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2100 članka imaju tag turizam
  3. 1579 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1008 članka imaju tag EU
  13. 699 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici