Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2018

Kako objasniti aktualni burzovni potop?

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Velimir Šonje  

Kako objasniti aktualni burzovni potop?

Nakon što se najvažniji američki burzovni indeks S&P500 vratio s maksimalnih 2937 bodova na 2738 jučer (gotovo -7%), stvari izgledaju dramatično. Međutim, kao i uvijek, stvari treba sagledati u dugoročnoj perspektivi i u sprezi s kretanjima cijena drugih klasa imovina i kamatnih stopa.

Prvo, pogled godinu dana unatrag otkrit će signal gotovo 11%-tne korekcije još krajem siječnja i početkom veljače ove godine. Na kraju te korekcije na Labu je objavljen tekst pod naslovom „Jučer su se skršile američke burze, pa što onda“ u kojem se nalazi i ključna rečenica: ne treba paničariti, jer statistike realnog sektora ukazuju na nastavak rasta.

Rast se doista nastavio. Korekcija krajem siječnja i početkom veljače 2018. bila je tek ispuhavanje isprovocirano promjenom na čelu FED-a (Powell umjesto Yellen) i očekivanjem daljnjeg rasta kamatnih stopa. Stvari su se do lipnja konsolidirale, a onda je uslijedio novi rast do vrhunaca krajem rujna, a tek nakon toga – ova najnovija korekcija.

Na gornjoj i donjoj slici gledamo događaje pri kraju najduljeg bikovskog tržišta u modernoj povijesti. Denis Alajbeg je nedavno napisao krasan tekst o tome. Već sama činjenica da cijene imovina i većina najvažnijih gospodarstava uz manje prekide (poput grčke krize) rastu još od proljeća 2009. poziva na oprez. U tako dugim razdobljima rasta i akumulacije imovina često se akumuliraju skriveni problemi. Sve prema onom principu da se smeće vidi tek kad se voda povuče, tj. da se ne vidi dok je plima.

Znači li to da se bikovsko tržište bliži neumitnome kraju? Jedno je sigurno: kraju bikovskog tržišta danas smo bliži nego jučer. Ali, ako razmislite o toj rečenici, shvatit ćete da je ona informacijski bezvrijedna. Nešto poput onih najava katastrofe koje, ako se dovoljno uporno ponavljaju, jednom možda daju točnu prognozu.

Puko gledanje slika ne može dati odgovor na pitanje je li ovo kraj bikovskog tržišta. Ne mogu ni mnogo sofisticiraniji alati.

Na primjer, Shillerov CAPE (cyclicaly adjusted price earnings – omjer cijena i zarada kompanija prilagođen za poslovni ciklus) i nedavno izračunati TRCAPE (total return cyclically adjusted price earnings – omjer cijena i zarada kompanija prilagođen za poslovni ciklus i ukupan povrat na dionice koji osim dividendi uzima u obzir i benefite uslijed otkupa dionica od strane kompanija) nedvojbeno ukazuju na visoke valuacije: dionice vrijede 33-36 jedinica zarade po dionici. Valuacije su bile veće samo 1929. i 2000., a u oba slučaja slijedila su razdoblja višegodišnje stagnacije dioničkih tržišta.

Međutim, takve analogije nisu odveć korisne za donošenje zaključaka (analogije su inače vrlo loša metoda donošenja zaključaka). Promatranje gornjih slika može navesti i na druge vrste zaključaka:

Korekcije se događaju i na bikovskim tržištima. Uočite da je S&P500 stagnirao gotovo cijelu 2015. i prvu polovicu 2016. I u dugim ciklusima rasta događaju se korekcije i razmjerno dugoročne stagnacije. Jedna od najjačih korekcija na bikovskom tržištu desila se 1998. i nakon toga je tržište raslo još gotovo dvije godine.

Kamatne stope vode igru. Gledati Shillerove valuacije izvan konteksta razine kamatnih stopa nema smisla. Korelacija dugoročnih kamatnih stopa i indikatora poput P/E, CAPE i TRCAPE je visoka i od 1953. do danas korelacija s CAPE iznosi -0,53% na mjesečnim podacima. Općenito, više kamatne stope znače niže valuacije, i obratno, ceteris paribus (ako se druge stvari ne mijenjaju).

Rukovođen rezultatom (2), Donald Trump je svu odgovornost za korekciju svalio na FED označivši njihovu politiku dizanja kamatnih stopa „suludom“, a instituciju posve „izvan kontrole“. Takva je uglavnom bila i reakcija američkih poslovnih medija koji su prizivali oprez bivše guvernerke Janet Yellen i širili tvrdnje da gospodarstvo nije u tako dobrom stanju kao što se govori i da neće moći podnijeti rast FED-ove kamatne stope. FED je u malo više od dvije i po godine došao od 0,25% do aktualnih 2,25%.

No, još do jučer nitko se nije bunio zbog FED-ovog podizanja kamatnih stopa. Sa stopom nezaposlenosti koja je najniža u povijesti i stopom inflacije koja ozbiljno probija 2% logičnim se čini korigirati kamatne stope prema gore. Ali, kad dionička tržišta reagiraju, onda se ex post čini da se pretjeralo s kamatama.

Dakle, sada barem imamo dovoljno informacija da možemo postaviti pravo pitanje: je li započela (a) kratkoročna i omanja korekcija poput one s kraja siječnja i početka veljače ove godine, (b) značajna korekcija koja može ići i do 20-ak posto, nalik velikim korekcijama na bikovskim tržištima poput one iz 1998., ili (c) svjedočimo kraju najduljeg bikovskog tržišta u povijesti?

Za potonje trebamo globalnu recesiju. Iako se o njoj sve više priča, prognoze za sada ne ukazuju na taj scenarij. O tome smo pisali neki dan. Nedavno smo objavili i poučan Deskar-Škrbićev tekst o tome zašto nagib krivulje prinosa, dok je još uvijek pozitivno položen, ne ukazuje na recesiju.

Zbog još uvijek pozitivnog nagiba krivulje prinosa ne brine toliko što su na dan najjače tržišne korekcije (srijeda) cijene obveznica snažno pale pa je prinos na američku desetogodišnju obveznicu dotaknuo 3,25%. To je još uvijek cijeli postotni bod iznad FED-ove stope i 3-mjesečnog trezorskog zapisa, što znači da je krivulja prinosa daleko od toga da bi padala u desnu stranu.

Zbog toga ne treba interpretirati kao negativno ako usporedo s padom cijena dionica padaju i cijene obveznica (što je dosta raritetna situacija), odnosno ako rastu prinosi; to znači da se i dalje očekuje inflacija i rast. Samim time, rast kamatnih stopa je manji problem, jer se realne kamatne stope, a one su najvažnije odrednice valuacija, jako malo mijenjaju. 10-godišnji prinos na državne obvenizce u SAD-u realno zapravo iznosi svega oko 1% (ilustracije radi, u Hrvatskoj je oko 0%) pa se može zaključiti da utjecaj takvih kamatnih stopa ne može trajnije srušiti tržište.

Zbog toga je krivulja prinosa, a ne novinski naslovi, jedan od važnijih indikatora koje treba pratiti ovih dana. Pored burzovnih indeksa, naravno.

http://arhivanalitika.hr/blog/sto-se-krije-iza-najnovijeg-pada-na-burzama/


Komentari članka

Vezani članci

Zagrebačka burza: HT i ACI dobitnici tjedna, indeksi rasli

18.02.2019.

Na Zagrebačkoj je burzi CROBEX prošloga tjedna porastao, prekinuvši dvotjedni negativni niz, a porasla je i likvidnost, dok je u fokusu ulagača bila dionica HT-a, nakon što je ta kompanija objavila financijske rezultate za prošlu godinu.

Zagrebačka burza: Podravka skočila na najvišu razinu od ožujka 2017.

16.01.2019.

CROBEX je ojačao 0,8 posto, na 1.747,60 bodova dok je CROBEX10 podignut 0,6 posto, na 1.012,56 bodova. Ukupno je ostvareno 4,8 milijuna kuna prometa.

Europske burze oštro pale

02.01.2019.

NA EUROPSKIM su burzama danas, prvog dana trgovanja u 2019. godini, cijene dionica oštro pale, kao i na azijskim tržištima, jer su ulagače zabrinuli slabi pokazatelji iz kineskog gospodarstva.

Europske burze prate rast Wall Streeta

28.12.2018.

Analitičari kažu da ne postoji samo jedan razlog za taj uspon, osim što je izvješće Mastercarda pokazalo da je blagdanska potrošnja u SAD-u skočila za 5,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše u šest godina, na 850 milijardi dolara.

Azijske burze prate rast Wall Streeta, dolar oslabio

28.12.2018.

NA AZIJSKIM su burzama danas cijene dionica porasle, odmaknuvši se od najnižih razina u osam tjedana, jer je ulagače ohrabrio snažan skok burzovnih indeksa na Wall Streetu nakon četiri dana oštrih gubitaka.

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija