Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2009

Kako krenuti u vlastiti posao?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: NT  

Kako krenuti u vlastiti posao?

Osim što ima razlika u samoj proceduri otvaranja, ova odluka može uvelike utjecati i na samu zaradu, jer nije svejedno na koji ćete način plaćati poreze. Različiti učinci koji proizlaze iz odabira okvira poslovanja mogu se pokazati presudnima u izboru.

Svakom je poduzetniku cilj na legalan način smanjiti porezna opterećenja kojima je izložen, ostvariti sve potencijalne porezne uštede koje mu sustav dopušta kako bi u konačnici poslovao što profitabilnije. Stoga treba istaći razlike između poreznih obveza koje imaju trgovačka društva nasuprot obrta.

Prema Zakonu o porezu na dobit, trgovačka su društva (d.o.o. kao najrašireniji oblik) obveznici poreza na dobit koji vode dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu, dok su obrtnici obveznici poreza na dohodak, prema Zakonu o porezu na dohodak, i trebaju voditi jednostavno knjigovodstvo. Odabirom ustrojstva bira se i oblik neposrednog poreza.

No, ne treba smetnuti s uma da porezni teret po osnovi dohotka uvijek pada na pleća investitora, tj. fizičke osobe bez obzira radi li se o osnivaču trgovačkog društva ili obrtniku. Naime, dobit trgovačkog društva, tj. razlika prihoda i rashoda, određuje se temeljem nastanka poslovnog događaja (npr. izvršenja usluge i ispostave računa), dok se u slučaju obrtnika utvrđuje načelom blagajne, tj. na novčanoj osnovi.

Kako različito priznavanje poreznih osnovica za iste stvari u poreznim razdobljima može dovesti do velikih razlika u obavezama, potrebno je dobro razmisliti koji organizacijski oblik osnovati. Ne manje važne su i različite porezne stope koje se primjenjuju na priznate porezne osnovice.

U slučaju poreza na dobit nominalna je porezna stopa od 20 posto na poreznu osnovicu (računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit). Od 1. siječnja 2005. isplaćena neto-dobit članovima d.o.o.-a (fizičkim osobama) ostvarena za 2005. i nadalje (nakon oporezivanja dobiti sa stopom od 20 posto) više se ne smatra dohotkom pa se i ne oporezuje. Do kraja 2004. isplaćena neto-dobit dooporezivala se porezom na dohodak od kapitala (po stopi od 15 posto i mogućim prirezom). Primjerice, ako je neto-dobit isplaćena fizičkoj osobi - članu društva koji ima prebivalište u Zagrebu (prirez od 18 posto) - tada je ukupno porezno opterećenje iznosilo 34,16 posto ukupne bruto-dobiti (20-postotni porez na dobit, 15-postotni porez na dohodak na isplaćenu dobit i 18-postotni prirez porezu na dohodak).

U oporezivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) primjenjuju se progresivne porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice (to je dohodak kao razlika između primitaka i izdataka koji se umanjuje za poticaje, preneseni gubitak i osobni odbitak), koja se utvrđuje rješenjem porezne uprave koje se donosi na temelju obvezno podnesene godišnje porezne prijave obrtnika.

Prema Zakonu o porezu na dobit, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (npr. obrtnik) ostvari u prethodnom razdoblju dohodak veći od 400.000 kn, onda on po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, što ne znači da u prvoj godini obavljanja djelatnosti poduzetnik (koji planira ostvariti dohodak veći od 400.000 kn) mora osnovati d.o.o. nego može biti obrtnik. Osnivanjem d.o.o.-a poduzetnik može besporezno isplaćivati predujam dobiti (vodeći računa da isplaćeni predujmovi ne budu veći od ostvarene neto-dobiti), čime se u dobroj mjeri eliminira temeljni razlog zbog čega su se dosad poduzetnici češće opredjeljivali za obrt i oporezivanje porezom na dohodak jer tada mogu tijekom poslovne godine slobodno i besporezno raspolagati gotovim novcem, odnosno dohotkom.

Zaključak bi bio da se, gledano prema poreznoj stopi, više isplati osnovati trgovačko društvo u slučaju da je porezna osnovica viša od 100 tisuća kuna, ali treba uzeti u obzir i ostale važne faktore poput učinaka PDV-a, mogućnosti raspolaganja gotovinom, odgovornost prema trećim osobama osobnom imovinom (u slučaju osnivanja obrta) i slično, te tek tada donijeti odluku o organizacijskom obliku novog poslovnog subjekta.


Komentari članka

Vezani članci

Od beskućnika do milijunaša: Izbjeglica iz Albanije ostvario američki san

21.08.2017.

Armir Harris, njegova majka i sestra, u SAD su iz Albanije prebjegli ’90-ih. Zbog građanskog rata koji je buknuo u njegovoj zemlji, zatražili su i dobili politički azil. Nisu imali ništa, osim kofera i oko 2 tisuće dolara u džepu.

Najveći rast dobiti kod poduzetnika iz Varaždinske županije

27.07.2017.

Prema obrađenim podacima u 2016. godini poduzetnici Varaždinske županije povećali su ukupan prihod za 3,7 %, ukupne rashode za 3,8 %, a najveći rast ostvaren je u iznosu netodobiti (280,5 %), uvozu (24 %) i dobiti razdoblja (17 %)

Dobit poduzetnika 'ZG prstena' skočila za 150 posto

26.07.2017.

Za poduzetnike se gospodarska klima u Zagrebačkoj županiji pokazuje poticajnom, na što upućuju i rezultati poslovanja koje je, na osnovu prispjelih godišnjih financijskih izvješća za 2016., prikupila i analizirala Fina.

Kao klinci u MIOC-u napravili su sajt za druženje, nešto kao skromni Facebook; sad, s 30, imaju jednu od vodećih agencija

25.07.2017.

Vlasnici Degordiana, Tomislav Grubišić i Daniel Ackermann, osnovali su firmu kao studenti FER-a, u Danielovom malom stanu u kojem bi redovito tulumarili i onda ga u tri ujutro pospremali da ljudi imaju gdje doći raditi

POČELI SMO U GARAŽI, A SADA RADIMO ZA DISNEY I MICROSOFT

03.07.2017.

Nevjerojatan uspjeh hrvatske firme za miješanu stvarnost. Njihov tip posla još je u povojima u Hrvatskoj, ali Škarica objašnjava kako je on u svijetu postao dio obavezne opreme

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja