Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2009

Kako krenuti u vlastiti posao?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: NT  

Kako krenuti u vlastiti posao?

Osim što ima razlika u samoj proceduri otvaranja, ova odluka može uvelike utjecati i na samu zaradu, jer nije svejedno na koji ćete način plaćati poreze. Različiti učinci koji proizlaze iz odabira okvira poslovanja mogu se pokazati presudnima u izboru.

Svakom je poduzetniku cilj na legalan način smanjiti porezna opterećenja kojima je izložen, ostvariti sve potencijalne porezne uštede koje mu sustav dopušta kako bi u konačnici poslovao što profitabilnije. Stoga treba istaći razlike između poreznih obveza koje imaju trgovačka društva nasuprot obrta.

Prema Zakonu o porezu na dobit, trgovačka su društva (d.o.o. kao najrašireniji oblik) obveznici poreza na dobit koji vode dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu, dok su obrtnici obveznici poreza na dohodak, prema Zakonu o porezu na dohodak, i trebaju voditi jednostavno knjigovodstvo. Odabirom ustrojstva bira se i oblik neposrednog poreza.

No, ne treba smetnuti s uma da porezni teret po osnovi dohotka uvijek pada na pleća investitora, tj. fizičke osobe bez obzira radi li se o osnivaču trgovačkog društva ili obrtniku. Naime, dobit trgovačkog društva, tj. razlika prihoda i rashoda, određuje se temeljem nastanka poslovnog događaja (npr. izvršenja usluge i ispostave računa), dok se u slučaju obrtnika utvrđuje načelom blagajne, tj. na novčanoj osnovi.

Kako različito priznavanje poreznih osnovica za iste stvari u poreznim razdobljima može dovesti do velikih razlika u obavezama, potrebno je dobro razmisliti koji organizacijski oblik osnovati. Ne manje važne su i različite porezne stope koje se primjenjuju na priznate porezne osnovice.

U slučaju poreza na dobit nominalna je porezna stopa od 20 posto na poreznu osnovicu (računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit). Od 1. siječnja 2005. isplaćena neto-dobit članovima d.o.o.-a (fizičkim osobama) ostvarena za 2005. i nadalje (nakon oporezivanja dobiti sa stopom od 20 posto) više se ne smatra dohotkom pa se i ne oporezuje. Do kraja 2004. isplaćena neto-dobit dooporezivala se porezom na dohodak od kapitala (po stopi od 15 posto i mogućim prirezom). Primjerice, ako je neto-dobit isplaćena fizičkoj osobi - članu društva koji ima prebivalište u Zagrebu (prirez od 18 posto) - tada je ukupno porezno opterećenje iznosilo 34,16 posto ukupne bruto-dobiti (20-postotni porez na dobit, 15-postotni porez na dohodak na isplaćenu dobit i 18-postotni prirez porezu na dohodak).

U oporezivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) primjenjuju se progresivne porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice (to je dohodak kao razlika između primitaka i izdataka koji se umanjuje za poticaje, preneseni gubitak i osobni odbitak), koja se utvrđuje rješenjem porezne uprave koje se donosi na temelju obvezno podnesene godišnje porezne prijave obrtnika.

Prema Zakonu o porezu na dobit, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (npr. obrtnik) ostvari u prethodnom razdoblju dohodak veći od 400.000 kn, onda on po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, što ne znači da u prvoj godini obavljanja djelatnosti poduzetnik (koji planira ostvariti dohodak veći od 400.000 kn) mora osnovati d.o.o. nego može biti obrtnik. Osnivanjem d.o.o.-a poduzetnik može besporezno isplaćivati predujam dobiti (vodeći računa da isplaćeni predujmovi ne budu veći od ostvarene neto-dobiti), čime se u dobroj mjeri eliminira temeljni razlog zbog čega su se dosad poduzetnici češće opredjeljivali za obrt i oporezivanje porezom na dohodak jer tada mogu tijekom poslovne godine slobodno i besporezno raspolagati gotovim novcem, odnosno dohotkom.

Zaključak bi bio da se, gledano prema poreznoj stopi, više isplati osnovati trgovačko društvo u slučaju da je porezna osnovica viša od 100 tisuća kuna, ali treba uzeti u obzir i ostale važne faktore poput učinaka PDV-a, mogućnosti raspolaganja gotovinom, odgovornost prema trećim osobama osobnom imovinom (u slučaju osnivanja obrta) i slično, te tek tada donijeti odluku o organizacijskom obliku novog poslovnog subjekta.


Komentari članka

Vezani članci

Branson o srži biznisa, definiciji poduzetnika, skorašnjem letu u svemir i temeljnom dohotku

12.10.2017.

Danas ga nazivaju kumom poduzetništva, na što on kaže da ta riječ nije postojala kada je on započinjao svoje prve poslovne pothvate i u dobi od 16 godina osnovao Student Magazine.

Pronalazim posao za Hrvate. Ovo je minimalna plaća koja se nudi

02.10.2017.

Njegov mladi tim odlučio se povezati s kineskim tvrtkama kako bi im pomogao pronaći radnu snagu. U tu su svrhu na Facebooku osnovali stranicu pod nazivom “Pronađi posao u Kini”

Odlučio sam svojoj obitelji osigurati budućnost u Osijeku

20.09.2017.

U bivšem poduzeću bio sam voditelj proizvodnje plastifikacije metala i taj posao volim i znam raditi. Razmišljao sam da bi bilo bolje otvoriti svoju proizvodnju i ostati u Osijeku, nego odseliti se u Njemačku

Vinkovci prvi grad u Hrvatskoj koji investitorima nudi komunalni doprinos od jedne kune

13.09.2017.

Želja nam je na ovaj način potaknuti veća ulaganja u Vinkovcima i olakšati poslovanje poduzetnicima. Koliko mi je poznato, prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo komunalni doprinos na razini jedne kune

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja