Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2009

Kako krenuti u vlastiti posao?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: NT  

Kako krenuti u vlastiti posao?

Osim što ima razlika u samoj proceduri otvaranja, ova odluka može uvelike utjecati i na samu zaradu, jer nije svejedno na koji ćete način plaćati poreze. Različiti učinci koji proizlaze iz odabira okvira poslovanja mogu se pokazati presudnima u izboru.

Svakom je poduzetniku cilj na legalan način smanjiti porezna opterećenja kojima je izložen, ostvariti sve potencijalne porezne uštede koje mu sustav dopušta kako bi u konačnici poslovao što profitabilnije. Stoga treba istaći razlike između poreznih obveza koje imaju trgovačka društva nasuprot obrta.

Prema Zakonu o porezu na dobit, trgovačka su društva (d.o.o. kao najrašireniji oblik) obveznici poreza na dobit koji vode dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu, dok su obrtnici obveznici poreza na dohodak, prema Zakonu o porezu na dohodak, i trebaju voditi jednostavno knjigovodstvo. Odabirom ustrojstva bira se i oblik neposrednog poreza.

No, ne treba smetnuti s uma da porezni teret po osnovi dohotka uvijek pada na pleća investitora, tj. fizičke osobe bez obzira radi li se o osnivaču trgovačkog društva ili obrtniku. Naime, dobit trgovačkog društva, tj. razlika prihoda i rashoda, određuje se temeljem nastanka poslovnog događaja (npr. izvršenja usluge i ispostave računa), dok se u slučaju obrtnika utvrđuje načelom blagajne, tj. na novčanoj osnovi.

Kako različito priznavanje poreznih osnovica za iste stvari u poreznim razdobljima može dovesti do velikih razlika u obavezama, potrebno je dobro razmisliti koji organizacijski oblik osnovati. Ne manje važne su i različite porezne stope koje se primjenjuju na priznate porezne osnovice.

U slučaju poreza na dobit nominalna je porezna stopa od 20 posto na poreznu osnovicu (računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit). Od 1. siječnja 2005. isplaćena neto-dobit članovima d.o.o.-a (fizičkim osobama) ostvarena za 2005. i nadalje (nakon oporezivanja dobiti sa stopom od 20 posto) više se ne smatra dohotkom pa se i ne oporezuje. Do kraja 2004. isplaćena neto-dobit dooporezivala se porezom na dohodak od kapitala (po stopi od 15 posto i mogućim prirezom). Primjerice, ako je neto-dobit isplaćena fizičkoj osobi - članu društva koji ima prebivalište u Zagrebu (prirez od 18 posto) - tada je ukupno porezno opterećenje iznosilo 34,16 posto ukupne bruto-dobiti (20-postotni porez na dobit, 15-postotni porez na dohodak na isplaćenu dobit i 18-postotni prirez porezu na dohodak).

U oporezivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) primjenjuju se progresivne porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice (to je dohodak kao razlika između primitaka i izdataka koji se umanjuje za poticaje, preneseni gubitak i osobni odbitak), koja se utvrđuje rješenjem porezne uprave koje se donosi na temelju obvezno podnesene godišnje porezne prijave obrtnika.

Prema Zakonu o porezu na dobit, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (npr. obrtnik) ostvari u prethodnom razdoblju dohodak veći od 400.000 kn, onda on po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, što ne znači da u prvoj godini obavljanja djelatnosti poduzetnik (koji planira ostvariti dohodak veći od 400.000 kn) mora osnovati d.o.o. nego može biti obrtnik. Osnivanjem d.o.o.-a poduzetnik može besporezno isplaćivati predujam dobiti (vodeći računa da isplaćeni predujmovi ne budu veći od ostvarene neto-dobiti), čime se u dobroj mjeri eliminira temeljni razlog zbog čega su se dosad poduzetnici češće opredjeljivali za obrt i oporezivanje porezom na dohodak jer tada mogu tijekom poslovne godine slobodno i besporezno raspolagati gotovim novcem, odnosno dohotkom.

Zaključak bi bio da se, gledano prema poreznoj stopi, više isplati osnovati trgovačko društvo u slučaju da je porezna osnovica viša od 100 tisuća kuna, ali treba uzeti u obzir i ostale važne faktore poput učinaka PDV-a, mogućnosti raspolaganja gotovinom, odgovornost prema trećim osobama osobnom imovinom (u slučaju osnivanja obrta) i slično, te tek tada donijeti odluku o organizacijskom obliku novog poslovnog subjekta.


Komentari članka

Vezani članci

Kontinentalni poduzetnici 2017. ostvarili dobit od 31,3 milijarde, jadranski 10,1 milijardu

17.08.2018.

Fina je objavila poslovne rezultate poduzetnika na razini Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u 2017.

Grade tvornicu od 100 milijuna kn i zapošljavaju

31.07.2018.

Klimaoprema se planira širiti na rumunjsko i bugarsko tržište, a srednjoročni je plan i pokušaj proboja na zahtjevno njemačko tržište

U Lici niče turistički raj s bajkovitim kućicama na jezeru i drveću

31.07.2018.

Goran Štrok u impresivnu investiciju nedaleko Lovinca ulaže 14 milijuna eura Da Goran Štrok kreće u novi poslovni pothvat, javnost je prvi put mogla saznati iz intervjua hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija u travnju ove godine.

Poduzetnici ne očekuju ozbiljnije reforme ni poboljšanje poslovne klime – istraživanje

25.07.2018.

Od ukupnog broja tvrtki koje su sudjelovale u ispitivanju, njih 45 posto je izvoznika, koji velikom većinom očekuju da će prihodi na inozemnom tržištu u idućih šest mjeseci biti veći ili na istoj razini

Ne okružujte se ‘mini me’ ekipom i još osam savjeta kako postići osobni uspjeh

25.07.2018.

Kada je riječ o upravljanju, postoje sofisticirane strategije i izobilje dugoročnih vizija. Međutim, vrlo često su upravo neke druge stvari one koje čine razliku između uspjeha i neuspjeha, odnosno pretvaranja teorije u praksu

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP