Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Tra 2018

Kako je Slovačka postala ekonomska sila za Hrvatsku

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

Kako je Slovačka postala ekonomska sila za Hrvatsku

Hrvatska će na 12 polovnih borbenih zrakoplova F-16 Barak potrošiti tri milijarde kuna i neće ih baš lako otplatiti. Slovačka kupuje nove zrakoplove F-16. Njih 14 platit će gotovo tri milijarde dolara.
Do 2030. namjerava potrošiti oko osam milijardi dolara za modernizaciju oružanih snaga, a Hrvatska je zatražila poček otplate od dvije godine te će cijelo desetljeće plaćati godišnju ratu od najviše 50 milijuna dolara. Novi bi zrakoplovi koštali kao svetog Petra kajgana. Primjerice, ponuda švedskog Gripena bila je 8,5 milijardi kuna, što su, kako je objašnjeno iz Vlade, dva pelješka mosta.
Deprimirajuće brojke
Dok kritičari trošenje novca za kupnju zrakoplova u Hrvatskoj povezuju s činjenicom da novca za liječenje bolesne djece nema, premda bilježimo gospodarski rast i kakav-takav napredak, činjenica je da je Slovačka prešišala Hrvatsku rastom, a uz to je industrijski snažna zemlja. No, taj je napredak plaćen i niskim plaćama radnika, koji su štrajkovima odlučili izboriti veće osobne dohotke, a sada već bivši slovački premijer Robert Fico odradio je krajem prošle godine osmosatnu noćnu smjenu na pokretnoj traci u tvornici sjeverno od Bratislave, solidarizirajući se s radnicima. Bio je to učinio nakon što su njemački investitori i domaći poslodavci prosvjedovali zbog njegova prijedloga zakona o povećanju dodatka za rad noću i nedjeljom.
Danas se sve više u Hrvatskoj zapitkuje i propitkuje kako i zašto su nas prestigle zemlje koje su nekad bile iza nas. Slovačka je jedna od njih. Ranih devedesetih godina prošlog stoljeća prošla je razvod s Češkom. Prve godine nakon toga, gospodarstvo, koje je bilo ovisno o Češkoj, palo je za trećinu. Industrija u Slovačkoj nije spala na dva slova, danas stvara više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i oko 80 posto izvoza zemlje. Ta je zemlja među velesilama u proizvodnji automobila, s tvornicama Volkswagena u Bratislavi, PSA Peugeot Citroena u Trnavi i KIA-e u Žilini, a do kraja ove godine u Slovačkoj će tvornicu izgraditi Jaguar Land Rover. Gotovo 100.000 slovačkih radnika, ali i veliki broj kooperanata, proizvode dijelove za automobilsku industriju.
Danas je Bratislava među deset regija s najvećim standardom u EU-u po BDP-u – na šestom je mjestu, odmah nakon Hamburga, Prag je sedmi, dok je Stockholm deseti. Bratislava ima 53.700 eura po stanovniku, što je više za 84 posto od europskog prosjeka. Prag ima 53.100 eura BDP-a, što je iznad europskog prosjeka za 82 posto.
Kompletni BDP Bratislave, prema podacima Eurostata, preklani je bio 22,8 milijardi eura, a cijele Slovačke, koja ima 5,4 milijuna stanovnika, 81 milijardu eura. Prag je imao BDP od 44 milijarde eura, dok je iste godine cijela Hrvatska stvorila 46 milijardi eura BDP-a. Hrvatska bi, da nije Rumunjske i Bugarske, po BDP-u od 17.500 eura po stanovniku bila na dnu. No, Bukurešt je daleko ispred svih hrvatskih regija. Glavni rumunjski grad ima 40.400 eura po stanovniku, što je 39 posto bolje od europskog prosjeka.

U očekivanju zaokreta

Domaći ekonomisti ponavljaju da smo u usporedbi sa Slovačkom, Poljskom, Češkom, Mađarskom... pri začelju po stopi zaposlenosti i ostalim pokazateljima, da imamo glomaznu upravu, bujnu mrežu gradova i općina, jednako kao i administraciju koja se ne može pohvaliti efikasnošću. Nekadašnje tranzicijske zemlje rastu brže od nas i dalje rade na reformama i konkurentnosti, pa je pitanje hoćemo li ikad uhvatiti zemlje koje su bile iza nas prije 15 godina, ako ne napravimo zaokret.
Česi i Slovaci provodili su porezne reforme, micali administrativne barijere, privatizirali i privlačili strane ulagače, a Hrvati su radili suprotno: imali visoke poreze, komplicirali i poskupljivali poslovanje birokratizacijom, dizali javni dug, produbljivali deficit...
Analitičari će naglasiti da je Slovačka od početka tranzicije do prošle godine povećala svoj BDP za sedam puta, Hrvatska je samo 3,5 puta povećala BDP u realnim iznosima.
U veljači je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije, lijepo objasnio da bi Hrvatskoj, u slučaju usporavanja gospodarstva prema 1,3 posto rasta, što je blizu njegove potencijalne stope, trebalo 21 godina da uhvati sadašnju razinu dohotka po stanovniku u Slovačkoj ili 58 godina s Austrijom. Ako bi Hrvatska uspjela zadržati rast od tri posto, onda bi stigla Slovačku za devet, a Austriju za 26 godina.


Komentari članka

Vezani članci

U dva mjeseca zaradili 250 milijuna kuna prodajom proizvoda koji je svima trebao

04.07.2020.

S vremenom su uspjeli sklopiti ugovore s klijentima i proširiti se na tržište. Određena dezinfekcijska sredstva donirali su medicinskom osoblju diljem zemlje.

Amazon dostigao novu rekordnu vrijednost, Bezos se obogatio tijekom krize

03.07.2020.

Većina milijardera s recentno najvećim dobicima također je dio tehnološkog miljea. Među njima su izvršni direktor kompanije Tesla Elon Musk, koji je svom bogatstvu od 1. siječnja ove godine dodao 25,8 milijardi dolara, te osnivač tvrtke Zoom Video Communi

Tesla sada vrijedi više nego Toyota, Disney i Coca-Cola

03.07.2020.

U prvom tromjesečju ove godine tvrtka Elona Muska je, unatoč pandemiji novog koronavirusa, kupcima isporučila 88.400 električnih vozila. Od toga, većina - 76.200 - bili su Model 3 i Model Y. Prodano je i 12.200 automobila Model S i Model X.

Rekordan pad nezaposlenosti u SAD-u u lipnju

03.07.2020.

Ekonomisti skok broja zaposlenih pripisuju vladinom programu za zaštitu radnih mjesta (PPP). Riječ je o zajmovima tvrtkama koji bi mogli djelomično biti oprošteni budu li iskorišteni za isplatu plaća. No, ta su sredstva gotovo iscrpljena, primjećuje Reute

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici