Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Tra 2018

Kako je Slovačka postala ekonomska sila za Hrvatsku

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

Kako je Slovačka postala ekonomska sila za Hrvatsku

Hrvatska će na 12 polovnih borbenih zrakoplova F-16 Barak potrošiti tri milijarde kuna i neće ih baš lako otplatiti. Slovačka kupuje nove zrakoplove F-16. Njih 14 platit će gotovo tri milijarde dolara.
Do 2030. namjerava potrošiti oko osam milijardi dolara za modernizaciju oružanih snaga, a Hrvatska je zatražila poček otplate od dvije godine te će cijelo desetljeće plaćati godišnju ratu od najviše 50 milijuna dolara. Novi bi zrakoplovi koštali kao svetog Petra kajgana. Primjerice, ponuda švedskog Gripena bila je 8,5 milijardi kuna, što su, kako je objašnjeno iz Vlade, dva pelješka mosta.
Deprimirajuće brojke
Dok kritičari trošenje novca za kupnju zrakoplova u Hrvatskoj povezuju s činjenicom da novca za liječenje bolesne djece nema, premda bilježimo gospodarski rast i kakav-takav napredak, činjenica je da je Slovačka prešišala Hrvatsku rastom, a uz to je industrijski snažna zemlja. No, taj je napredak plaćen i niskim plaćama radnika, koji su štrajkovima odlučili izboriti veće osobne dohotke, a sada već bivši slovački premijer Robert Fico odradio je krajem prošle godine osmosatnu noćnu smjenu na pokretnoj traci u tvornici sjeverno od Bratislave, solidarizirajući se s radnicima. Bio je to učinio nakon što su njemački investitori i domaći poslodavci prosvjedovali zbog njegova prijedloga zakona o povećanju dodatka za rad noću i nedjeljom.
Danas se sve više u Hrvatskoj zapitkuje i propitkuje kako i zašto su nas prestigle zemlje koje su nekad bile iza nas. Slovačka je jedna od njih. Ranih devedesetih godina prošlog stoljeća prošla je razvod s Češkom. Prve godine nakon toga, gospodarstvo, koje je bilo ovisno o Češkoj, palo je za trećinu. Industrija u Slovačkoj nije spala na dva slova, danas stvara više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i oko 80 posto izvoza zemlje. Ta je zemlja među velesilama u proizvodnji automobila, s tvornicama Volkswagena u Bratislavi, PSA Peugeot Citroena u Trnavi i KIA-e u Žilini, a do kraja ove godine u Slovačkoj će tvornicu izgraditi Jaguar Land Rover. Gotovo 100.000 slovačkih radnika, ali i veliki broj kooperanata, proizvode dijelove za automobilsku industriju.
Danas je Bratislava među deset regija s najvećim standardom u EU-u po BDP-u – na šestom je mjestu, odmah nakon Hamburga, Prag je sedmi, dok je Stockholm deseti. Bratislava ima 53.700 eura po stanovniku, što je više za 84 posto od europskog prosjeka. Prag ima 53.100 eura BDP-a, što je iznad europskog prosjeka za 82 posto.
Kompletni BDP Bratislave, prema podacima Eurostata, preklani je bio 22,8 milijardi eura, a cijele Slovačke, koja ima 5,4 milijuna stanovnika, 81 milijardu eura. Prag je imao BDP od 44 milijarde eura, dok je iste godine cijela Hrvatska stvorila 46 milijardi eura BDP-a. Hrvatska bi, da nije Rumunjske i Bugarske, po BDP-u od 17.500 eura po stanovniku bila na dnu. No, Bukurešt je daleko ispred svih hrvatskih regija. Glavni rumunjski grad ima 40.400 eura po stanovniku, što je 39 posto bolje od europskog prosjeka.

U očekivanju zaokreta

Domaći ekonomisti ponavljaju da smo u usporedbi sa Slovačkom, Poljskom, Češkom, Mađarskom... pri začelju po stopi zaposlenosti i ostalim pokazateljima, da imamo glomaznu upravu, bujnu mrežu gradova i općina, jednako kao i administraciju koja se ne može pohvaliti efikasnošću. Nekadašnje tranzicijske zemlje rastu brže od nas i dalje rade na reformama i konkurentnosti, pa je pitanje hoćemo li ikad uhvatiti zemlje koje su bile iza nas prije 15 godina, ako ne napravimo zaokret.
Česi i Slovaci provodili su porezne reforme, micali administrativne barijere, privatizirali i privlačili strane ulagače, a Hrvati su radili suprotno: imali visoke poreze, komplicirali i poskupljivali poslovanje birokratizacijom, dizali javni dug, produbljivali deficit...
Analitičari će naglasiti da je Slovačka od početka tranzicije do prošle godine povećala svoj BDP za sedam puta, Hrvatska je samo 3,5 puta povećala BDP u realnim iznosima.
U veljači je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije, lijepo objasnio da bi Hrvatskoj, u slučaju usporavanja gospodarstva prema 1,3 posto rasta, što je blizu njegove potencijalne stope, trebalo 21 godina da uhvati sadašnju razinu dohotka po stanovniku u Slovačkoj ili 58 godina s Austrijom. Ako bi Hrvatska uspjela zadržati rast od tri posto, onda bi stigla Slovačku za devet, a Austriju za 26 godina.


Komentari članka

Vezani članci

Kako su J. Koreja, Singapur i Tajvan, umjesto općim karantenama, koronu napale tehnologijom

06.04.2020.

Korištenje naprednih digitalnih alata za monitornog otvara niz pitanja o privatnosti

Berba im ovisi o migrantima - Italija traži najmanje 200.000 radnika

06.04.2020.

Italija svake godine kroz takozvani Decreto Flussi odabire određen broj migranata koji nisu stanovnici EU, a kojima je dopušten ulazak u zemlju kako bi radili u poljoprivredi.

H&M ima drastičan pad prodaje

03.04.2020.

H&M je zbog pandemije privremeno zatvorio većinu trgovina, najavio otpuštanje velikog broja radnika i ukinuo isplatu godišnje dividende, prvi put od uvrštenja u burzovnu kotaciju 1974. godine.

Nestaje prostora za skladištenje nafte. Zbog toga bi cijene mogle pasti ispod nule

02.04.2020.

Tržište počinje pokazivati kako ne samo da ne postoji potražnja za naftom, nego uskoro nećemo imati gdje s njom", rekao je Jeff Wyll, energetski analitičar u Neuberger Bermanu. Drugim riječima, skladišta, rafinerije, terminali, brodovi i cjevovodi na kraj

Skrivena korporativna prijetnja bogatih kompanija nakon pandemije

01.04.2020.

Dio poznatih velikih kompanija raspolaže desecima, pa i stotinama milijardi dolara na računima koje bi lako mogle iskoristiti za osvajanje tržišta ili preuzimanja u trenucima u kojima je njihova konkurencija prisiljena tražiti pomoć država zbog usporavanj

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1041 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1029 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 275 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija