Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Tra 2020

Kako je nastao SofaScore, jedna od najpopularnijih aplikacija za praćenje sporta na svijetu

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Kako je nastao SofaScore, jedna od najpopularnijih aplikacija za praćenje sporta na svijetu

SOFAScore je danas jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu za praćenje sportova, Pokrivaju praktički cijeli svijet, imaju preko 20 milijuna aktivnih korisnika kojima omogućuju praćenje rezultata i statistika uživo za 22 sporta i preko 11.000 liga i turnira na više od 30 jezika.

Priča je krenula u ožujku 2010 godine kada su Ivan Bešlić i Zlatko Hrkać, koji su već do tada zajedno radili na nekim internetski projektima. potpisali su prvi ugovor za sportske podatke te krenuli raditi na projektu koji je uoči Eura 2012 preimenovan u SofaScore.

Koliki je uspjeh SofaScorea na međunarodnom tržištu možda najbolje pokazuje činjenica da Hrvatska nije niti u top 20 po broju aktivnih korisnika, te da je aplikacija prevedena na više od 30 jezika. Imaju korisnike iz gotovo svih zemalja svijeta, a dominiraju europske zemlje u kojima je popularan nogomet, kao što su Njemačka, Italija, Francuska i UK. Također jaki su i na južnoameričkom i afričkom tržištu. Za afričko tržište napravili su i posebnu verziju aplikacije koja je pogodno za korisnike s lošijim internetskim vezama.

Ivan i Zlatko, osim što su poslovni partneri, oni su i prijatelji skoro cijeli život. Zajedno su odrasli u Klinča selima, malom mjestu pored Zagreba, sjedili su zajedno u klupi u osnovnoj školi, a nakon toga pokretali i prve internetske projekte još u doba newsgrupa, blogova i foruma.

“To je bilo vrijeme kada su se počela masovnije pojavljivati prva računala, modemi za internet. Pratili smo kako se razvijao internet i kako se nešto pojavljivalo, mi smo to testirali. Nakon 2000. pojavili su se blogovi, forumi, prvi puta si mogao nešto napisati što i drugi korisnici vide. Pokretali smo razne blogove, forume na kojima smo pisali o važnim događajima i pratili koliki je interes publike. Tako smo ‘otkrili’ i sport. Shvatili smo da je to tema koja ljude jako zanima ”, kaže Ivan.

Njihov glavni projekt u početku bio je internetski forum Cesarica, na kojem su objavljivali razne teme, od kojih su one sportske bile među najčitanijima. Zato su nakon nekog vremena tamo počeli objavljivati live rezultate sportskih natjecanja.

“Naša priča je drugačija od nekog startupa koji je krenuo 2013. ili 2014. godine jer mi kada smo kretali nismo znali za riječ ‘startup’. Nismo imali neku posebnu ideju koju smo krenuli raditi, već smo testirali razne stvari. ‘Navukli’ smo se na broj posjeta i u početku nam je glavni cilj bio imati što veći broj posjeta na našem tadašnjem forumu. kako je sport bio najposjećeniji, shvatili smo da ljudima moramo omogućiti live praćenje rezultata. Tako smo 2010. otvorili potkategoriju foruma na kojem smo imali sportske rezultate, ali je sve to služilo samo za dizanje posjećenosti”, kaže Zlatko.

“Prije deset godina, upravo u ožujku 2010. počeli smo plaćati prvi feed za sportske rezultate, pa smo se iz jako puno ručnog rada počeli prebacivati na ‘automatiku’. Vrlo brzo smo otvorili i prvi ured, no još uvijek smo u to vrijeme studirali i nismo znali hoće li ovo zaista postati ozbiljan posao”, dodaje Ivan.

“Nakon toga Google je primijetio da imamo prilično dobru posjećenost te su nas pozvali u svoj ured u Dublin. Sjećam se da smo putovali od Zagreba do Zadra automobilom, pa tamo sjeli na neku najjeftiniju liniju za London. Cijelu noć smo proveli na aerodromu, da bi ujutro stigli u Dublin. Google je već tada bio svjestan da dolazi era smartphoneova, pa smo nakon toga odlučili napraviti aplikaciju”, kaže Zlatko.

Godinu dana kasnije, 2011., već imaju formiran ured, zaposlene programere i počeli su shvaćati da se cijela priča pretvara u ozbiljan posao.

“Kada smo krenuli raditi prvu aplikaciju, nismo bili ni svjesni koliko će to biti veliki projekt. Prvi developeri su nam govorili da će aplikacija biti gotova začas, a eto, mi i nakon 10 godina još uvijek na njoj radimo”, kaže kroz smijeh Ivan.

“2012. smo osjetili da moramo napraviti nekakav brend od toga i tada smo aplikaciju nazvali SofaScore. Dugo smo se mučili da nađemo pogodno ime, koje se jednako izgovara u cijelom svijetu, da dobro zvuči i da ima slobodnu domenu”, dodaje Zlatko.

Ono po čemu se SofaScore razlikuje od konkurencije su velike količine podataka, statistika i analiza kojima raspolažu. Na primjer, imaju sustav ocjenjivanja igrača koji čak može biti koristan trenerima i sportskim menadžerima.

"Prije šest godina smo se odlučili na ozbiljnu investiciju u sportske podatke i to je bio trenutak u kojem smo se počeli odvajati od konkurencije. Počeli smo primati veliku količinu statističkih podataka, na temelju toga smo napravili algoritam za ocjenu igrača i tu zapravo kreće naše odvajanje u odnosu na konkurenciju jer smo mi počeli nuditi nešto više. To je bio jedan od ključnih momenata, skretnica u odnosu na konkurenciju”, kaže Ivan.

“Po mnogim stvarima smo ispred konkurencije. Imamo 20 milijuna korisnika diljem svijeta od kojih su mnogi opsjednuti statistikama. Samo u nogometu tijekom vikenda uživo pokrivamo oko 2500 utakmica, a statističke ocjene igrača računamo za otprilike 250 utakmica; od treće brazilske lige, preko Kine do Njemačke, imamo pokriven skoro cijeli svijet. Na primjer, možemo primijetiti dobrog mladog igrača u četvrtoj engleskoj ligi kojeg nitko ne prati”, kaže Zlatko.

Što se tiče planova, ako nastave rasti ovakvim tempom kao do sada - a nema razloga da se rast ne nastavi - do Svjetskog prvenstva u Kataru imat će 100 milijuna korisnika. SofaScore inače danas zapošljava ukupno oko 80 ljudi.

“Do tada želimo kvalitetno pokriti sve vremenske zone, a želimo proširiti i podatke prema nižim ligama. U ovom poslu je teško planirati, no dosadašnji tempo rasta će nas dovesti do 100 milijuna aktivnih korisnika. No sve to zahtjeva dodatne reorganizacije. Svaki skok u veličini firme zahtjeva promjene.” zaključuje Ivan.


Komentari članka

Vezani članci

Mario Jurišić: Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i vina

22.05.2020.

Suočeni s globalnom pandemijom koja je brojne vinare dovela u nezavidan položaj, odlučili su pokušati ponuditi ljudima nešto drugačije. Tako su Kos - Jurišići krenuli prvi s piknikom u vinogradu.

Korona im ne može ništa: Dok drugi bilježe gubitke, njihovi prihodi prijeći će 400 mil. kn

18.05.2020.

Prihodi na hrvatskom tržištu videoigara ove bi godine, usprkos koronakrizi, mogli biti preko 400 milijuna kuna, čak 15 posto više u odnosu na godinu ranije

Nizozemac u Hrvatskoj otvorio tvrtke, želi usred krize zaposliti puno ljudi

18.05.2020.

"Evo zbog covida će se mnoge kompanije odlučiti da im zaposlenici i nakon epidemije rade od doma. Zašto onda ti ljudi recimo ne bi mogli raditi iz Hrvatske? Hrvatska bi mogla ponuditi neke beneficije strancima da dođu živjeti i raditi iz Hrvatske za stran

Do sada zaprimljeno ukupno 2237 zahtjeva za neki od tri oblika zajma tvrtkama pogođenima koronakrizom

07.05.2020.

Najviše zahtjeva zaprimljeno je za COVID zajam i za ESIF mikro, potom za mikrozajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

Njih se sjetimo tek kad nešto ‘zašteka’: Evo zašto je ova struka sada jedna od najvažnijih

06.05.2020.

Da nema IT-a, danas bi kao prvo, bilo puno više žrtava jer bi protok informacija bio spor ili nikakav. Isto tako, u slučaju izolacije ili karantene, gotovo nikakav udaljeni rad ne bi bio moguć, obrazovanje bi stalo, hitne službe ne bi mogle reagirati, kri

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija