Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2019

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

Izvor: lider.media · Autor: Željko Garača  

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

Kada je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prije oko dva mjeseca u govoru na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” poručila da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti 7.500 kuna bila je višestruko u pravu. To je naprosto odraz iskazanih potreba građana, ali su reakcije bile mlake ili čak omalovažavajuće u smislu da je to samo lijepa želja, neozbiljno, da se to ne može odrediti dekretom i sl.

Pogrešne interpretacije njene izjave u medijima da se radi o minimalnoj plaći brzo su ispravljene, ali je u međuvremenu ipak bilo neprimjerenih komentara. Čak ni premijer Andrej Plenković, koji je nazočio govoru Predsjednice, nije odolio iskušenju te je izjavio da se ne može dekretom odrediti minimalna plaća. Naravno da može, možda ne dekretom nego zakonom, što zapravo imamo. Drugo je pitanje o kojem se iznosu radi, pogotovo ako je tako velik. Sumnjam da je Predsjednica nešto tako i promislila. No, ne samo da bi prosječna plaća trebala biti 7.500 kuna da bi građani znatnije osjetili učinke gospodarskog rasta na svom standardu, ona je to mogla biti, ali i može vrlo brzo biti. Nije potreban dekret. Za plaću od 7.500 kuna potrebna je drugačija fiskalna politika, a to je u rukama premijera.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odlazi u drugi mirovinski stup te se za toliko povećava deficit prvog mirovinskog stupa, takozvani tranzicijski deficit. Država mora prikupiti više od 6,1 milijardu kuna dodatnih poreza, zbog obveza koje ima prema postojećim umirovljenicima. Drugi dio tranzicijskog troška odnosi se na financiranje tranzicijskog deficita. O tome se jako malo govori ili čak ne priznaje kao tranzicijski trošak, ali i za to je država morala prošle godine prikupiti više od tri milijarde kuna dodatnih poreza za plaćanje kamata na javni dug koji je ranije nastao zbog nemogućnosti države da prikupi dovoljno poreza za podmirenje tranzicijskog deficita. Od 2016. godine državni proračun je praktično u suficitu i država nema potrebu za novim zaduživanjem, ali trošak kamata za staro zaduženje i dalje ostaje, i ostat će još dugo. Treba ponoviti da se javni dug ne smanjuje već se smanjuje udio javnog duga u BDP-u. To je naravno dobro, ali nije dovoljno. Kamate ostaju. Konkretna manifestacija tog dijela tranzicijskog troška su kamate koje država plaća na državne obveznice koje drže OMF-ovi.
Možemo se složiti da država nedovoljno racionalno troši novac poreznih obveznika povećavajući razne rashode, ali svi ti rashodi ipak manje-više potiču neke gospodarske aktivnosti koje generiraju BDP. Porezni prihodi vraćaju se u gospodarstvo i imaju multiplikativni učinak sigurno veći od jedan. O veličini ovog multiplikatora postoje različita mišljenja pa se razlikuju i ona znanstvena. Dugo vremena vladao je stav da je vrijednost tih multiplikatora negativna, odnosno da povećanje proračunske potrošnje smanjuje BDP. Nisu naši makroekonomisti bili usamljeni u tome. To je bilo prevladavajuće mišljenje u svijetu potpomognuto i stavom samog MMF-a. Ali prije par godina, ekonomisti MMF-a su se javno ispričali kako su napravili veliku pogrešku i znatno podcijenili vrijednost fiskalnih multiplikatora. Sugerirali su da je ta vrijednost zapravo oko 1,5. Međutim, ovdje je situacija još gora. Porezi prikupljeni za servisiranje mirovinske reforme odlijevaju se iz gospodarstva zbog servisiranja tranzicijskog troška i zaista imaju negativni učinak na BDP, odnosno radi se o negativnom multiplikatoru. U najboljem slučaju, izostao je rast BDP-a koji je ekvivalentan rastu koji bi se desio da su ti porezni prihodi vraćeni u gospodarstvo na bilo koji način.

Nedavno sam pišući za Lider iznio jedan mogući scenarij što je moglo biti u 2018. godini da je tih devet milijardi kuna otišlo gospodarstvu kroz smanjenje poreznog opterećenja ukidanjem trećine parafiskalnih nameta, građanima kroz smanjenje poreza na dohodak i povećanje mirovina, a dio i kroz državnu potrošnju za povećanje plaća medicinskom osoblju, učiteljima, profesorima i sličnima. Sve to rezultiralo bi dodatnim rastom BDP-a od 3,7 posto što je u skladu s vrijednošću fiskalnog multiplikatora od 1,5. I tako svake godine. Ista priča je primjenjiva za 2016., 2017. i 2019. Slično vrijedi i za prethodne, ali i za naredne godine. No, ove četiri godine su za sada dovoljne. U tom četverogodišnjem razdoblju kumulativno je propušten rast BDP-a od oko 15 posto. Uz pretpostavku da bi plaće rasle kao i BDP, sadašnja prosječna neto plaća ne bi bila 6.369 kuna nego 15 posto veća, blizu 7.500 kuna. Da smo kojim slučajem ukinuli drugi mirovinski stup 2008. godine kao i većina tranzicijskih zemalja, kad smo ga već uveli, gdje bi nam bio kraj. Ne bismo im danas gledali u leđa, mnogi ne bi napustili zemlju, demografska slika bila bi mnogo bolja, gospodarstvo konkurentnije, javni dug znatno manji, plaće i mirovine veće pa i one buduće, zdravstvo bez dugova i još puno toga.

Kažu da za prolivenim mlijekom ne treba plakati pa se isti scenarij može primijeniti na naredne četiri godine i približili bi se istom cilju. No, tu priča ne staje i nastavlja se sljedećih godina. Za oko 30 godina prosječna plaća bi bila dvostruko veća nego ona koja će biti uz ovakav mirovinski sustav. Ako nekome ovo zvuči nevjerojatno, molim da me javno i argumentirano opovrgne. Do tada sam siguran.

Predsjednice, bili ste u pravu. Vlada to može riješiti.


Komentari članka

Vezani članci

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Sve više velikih svjetskih kompanija bira malu državu u srcu Europe kao svoju središnjicu

14.08.2019.

Budući da mnoge svjetske kompanije zbog nadolazećeg Brexita ostaju bez svoje europske središnjice, sićušna zemlja u srcu Europe pokazala se kao idealna destinacija koja će nadomjestiti tu poziciju. Zahvaljujući britanskom izlasku iz Europske unije, Luksem

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija