Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2013

Kako će nas država štititi od banaka

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z. K./Hina  

Kako će nas država štititi od banaka

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju predviđaju bolju zaštitu potrošača kroz mjere vezane uz jasnije definiranje i ograničavanje kamatnih stopa, marža i naknada, kao i ograničavanje visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu na razinu jednog redovnog mjesečnog priljeva.

Predviđa se to u radnoj verziji prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju o kojoj je Ministarstvo financija otvorilo javnu raspravu koja će trajati do kraja svibnja. Izmjene i dopune Zakona donose niz mjera za poboljšanje položaja građana/potrošača, koji su kao 'slabija' ugovorna strana suočeni s velikim brojem problema u kreditnim odnosima s vjerovnicima, a teret krivnje za ovakvo stanje, kažu u Ministarstvu financija, svakako snose i banke. Stoga je predviđen niz izmjena pa tako naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a uvođenje novih naknada nakon potpisivanja ugovora o kreditu je zabranjeno. Ministar financija pravilnikom će podrobnije definirati naknade. Uvodi se obveza sukladno kojoj vjerovnik mora pisanim putem upozoriti potrošača na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača. Egzaktno se definiraju parametri koji se mogu koristiti kod promjene ugovorene promjenjive kamatne stope, a marža mora biti fiksna cijelo vrijeme otplate kredita.

Uvodi se obveza definiranja parametara i fiksne marže i kod ugovora o kreditu sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga zakona, pri čemu kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću porastao za više od 20 posto tijekom otplatnog razdoblja, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih. Iz ove odredbe proizlazi da banke trebaju kamatne stope na kredite odobrene uz valutnu klauzulu u švicarskim francima vratiti na početnu razinu, što za većinu korisnika znači nižu kamatu odnosno smanjenje otplatne rate. Također, predlaže se ograničavanje kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti veća od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama u RH, uvećane za jedan postotni bod. Bitna izmjena je i ograničenje visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koje ne smije prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun tijekom posljednjih šest mjeseci. Građani i banke moraju prekoračenja veća od jednog redovnog mjesečnog priljeva svesti u dozvoljene okvire do 31. prosinca 2014. Pri tome banke moraju građanima ponuditi kredit za zatvaranje prekomjernog minusa na razdoblje ne kraće od 24 mjeseca. Predviđa se i ograničavanje efektivna kamatna stopa (EKS) na način da iznosi maksimalno jedan postotni bod manje od zakonske zatezne kamatne stope. Izmjene i dopune Zakona potrošačkom kreditiranju, napominju iz Ministarstva financija na svojim mrežnim stranicama, potaknute su teškim položajem građana u kreditnim odnosima s vjerovnicima, o čemu govori više od 300.000 blokiranih računa građana te sve veći postotak kredita koje građani ne mogu otplaćivati. Udio nenaplativih kredita u ukupnim stambenim kreditima je 12,5 posto, a u nekim kategorijama kredita, primjerice, kod stambenih kredita u švicarskim francima, jest i daleko veći.

Teret krivnje za ovakvo stanje, kažu u Ministarstvu financija, svakako snose i banke, koje su svojim neodgovornim ponašanjem i prekomjernom kreditnom ekspanzijom, često odobravale kredite bez kvalitetne dubinske analize klijenta i utvrđivanja njegove kreditne sposobnosti kao i vrednovanja svih rizika koji prate kreditni posao. Isto tako, banke su s potrošačima sklopile desetke tisuća ugovora o stambenom kreditu s promjenjivom kamatnom stopom, a da pri tome nisu ugovoreni parametri temeljem kojih će se kamatna stopa mijenjati. Takvi ugovori o kreditu dopuštaju samovolju banke kod promjene kamatne stope te su sukladno Zakonu o obveznim odnosima ništetni. Takvi su ugovori o kreditu suprotni i temeljnim načelima koje proklamira Ustav RH. Samovolja banaka, ističu, također je vidljiva i kod odobravanja, a posebice ukidanja prekoračenja po tekućim računima građana (tzv. minusa) jer odluke o smanjenju minusa banke donose jednostrano. U Ministarstvu financija smatraju kako se takvo ponašanje banaka ne razlikuje od ponašanja zakonom zabranjenih 'kreditnih ureda' koji su djelovali bez licence, a brojne sudske tužbe protiv banaka potvrda su opisanih loših postupaka banaka.

Također ističu da je intencija ovoga zakona primjena njegovih odredaba na sve ugovore o potrošačkom kreditu, neovisno o vremenu njihova nastanka pa tako i na ugovore o kreditu nastale prije donošenja prvog Zakona o potrošačkom kreditiranju u Republici Hrvatskoj 2009. godine.


Komentari članka

Vezani članci

Marže sve tanje: Ugostiteljima troškovi, pogotovo plaće, rastu brže od prometa

25.02.2026.

Ugostiteljskom sektoru promet raste, ali izazove u poslovanju predstavljaju brži rast rashoda od prihoda zbog pritiska rastućih troškova rada, energenata, sirovina i ostaloga, što im smanjuje profitne marže i bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu, p

Neoporezive naknade: Kako poslodavci mogu povećati primanja zaposlenika bez povišica

12.02.2025.

Više je od 40 različitih neoporezivih naknada, a ima i slučajeva u kojima neki radnici mjesečno primaju veće iznose neoporezivih primitaka nego što im je neto plaća

Raste naknada za majke tijekom drugog dijela porodiljnog. No, paušalistice dobivaju koliko i - nezaposlene žene

14.01.2025.

U 2025. godini, od 1. ožujka, povećat će se naknada za majke tijekom drugog dijela rodiljnog dopusta. Maksimalni iznos povećan s 995 na 3.000 eura, pa će majke do prvog rođendana djeteta dobivati punu plaću. Odnosi se to na zaposlene žene, no žene koje su

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

09.01.2025.

Velik dio potrošača danas kupuje pripremljenu hranu, spremnu za pečenje, kuhanje, roštiljanje, a sve to košta i podiže cijenu. Dobar primjer moderne potrošnje su paštete čija je prodaja tijekom pandemije porasla osam puta. Iako pašteta može koštati oko 1

Nove porezne izmjene izjednačavaju obrtnike i d.o.o. Bujas: S ovime ćemo na Ustavni sud

30.12.2024.

Za razliku od obrta gdje vlasnik odgovara svojom imovinom, u društvu s ograničenom odgovornošću vlasnici ne riskiraju vlastitu imovinu ako tvrtka zapadne u dugove, već uloženi temeljni kapital. No, prema novim pravilima, ta zaštita se gubi u slučaju da tv

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk