Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Stu 2012

Kako će izgledati nova arhitektura mirovinskog osiguranja?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr/Hina  

Kako će izgledati nova arhitektura mirovinskog osiguranja?

Reforma mirovinskog sustava iz 2000. nije rezultirala razvojem sustava kako je bilo planirano i zbog toga je nužno provesti novu reformu kojom bi se budućim umirovljenicima omogućile mirovine dostatne za normalan život u iznosu koji bi odgovarao novcu koji su uložili u sustav, ali i osigurala održivost sustava, koji sada ovisi o transferima iz proračuna, rekao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Predstavljajući neke od budućih promjena u mirovinskom sustavu na okruglom stolu "Nova arhitektura mirovinskog osiguranja", u organizaciji magazina Banka, Mrsić je, uz ostalo, najavio izmjene zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i društvima, rekavši da je taj zakon iz 2000. donesen na brzinu i vrlo je loš.

Zakon treba bitno izmijeniti jer ne odgovara današnjem trenutku niti mogućnostima mirovinskih fondova, a u cilju razvoja drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja, rekao je Mrsić te najavio razdvajanje zakonske regulative za obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove.

Novina će, uz ostalo, biti uvođenje tzv. potportfelja A, B i C, pri čemu bi portfelj A, namijenjen mladim osobama, bio portfelj više rizičnosti (ulaganja u dionice i korporativne obveznice), portfelj B bio bi sličan današnjem prosječnom portfelju mirovinskog fonda, a portfelj C činila bi konzervativna ulaganja (kreditni depoziti, obveznice i sl.) i bio bi namijenjen osobama blizu mirovine.

Promjene će morati proći i prvi stup mirovinskog osiguranja (međugeneracijska solidarnost), kroz koji se već godinama prikuplja manje doprinosa nego što je potrebno za isplatu mirovina. Jedno od rješenje za to je veća naplata doprinosa, što je dokazano već ove godine, kada su usprkos manjoj zaposlenosti uplate doprinosa u proračun rasle zbog veće financijske discipline, a ići će se i na preustroj HZMO-a, kako bi Zavod postao efikasniji i jeftiniji. Dok se sustav ne promijeni mirovine će se ipak i dalje usklađivati transferima iz proračuna i uredno isplaćivati, istaknuo je Mrsić.

Dodao je da se razmišlja i o modalitetima promjena u ulagačkoj politici mirovinskih fondova, ponajprije u dijelu koji ograničava ulaganje fondova u jedno izdanje dionica na 10 posto portfelja, ali i povećanju stope izdvajanja doprinosa za drugi stup s trenutnih pet posto na postotak koji bi se utvrdio širom javnom raspravom, rekao je Mrsić.

Ograničavanje ulaganja, prema mišljenju predsjednika Uprave AZ fonda Dinka Novoseleca, jedan je od razloga izostanka učinaka mirovinske reforme iz 2000. na razvoj realnog sektora. Naime, fondovi trenutno raspolažu imovinom od gotovo 50 milijardi kuna, a zbog tog limita na malom hrvatskom tržištu gotovo da više nemaju u što ulagati. Ujedno, ograničava im se i mogućnost ozbiljnijeg sudjelovanja u budućim privatizacijama.

Predsjednik Uprave PBZ CO fonda Dubravko Štimac pritom je istaknuo da je stav industrije da taj limit treba podići na oko 20 posto portfelja, ali da se, koliko on zna, razgovara o povećanju na 15 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?

30.04.2019.

HUP: Ni jedan poslodavac neće osobe od 67 godina tjerati na težak fizički posao

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

25.04.2019.

Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

18.04.2019.

'Mirovinska reforma iz 2002. najveće je zlo koje je zahvatilo Hrvatsku'.

Marija Zuber: Koje su obveze poslodavca u slučaju rada u mirovini?

26.03.2019.

Poslodavac može zaposliti umirovljenika koji je kod njega bio u radnom odnosu prije ostvarivanja prava na mirovinu ili korisnika mirovine koji kod njega nije ranije radio. Može ga zaposliti na poslovima na kojima je radio prije umirovljenja ili na nekim d

Marija Zuber: Porezna će većinu podataka prikupljati iz obrasca JOPPD

29.01.2019.

Za isplaćene dohotke koji se smatraju konačnima, a od kojih je isplatitelj obustavljao porez na dohodak po odbitku, isplatitelji nisu obvezni poreznom obvezniku dostavljati potvrdu o dohotku isplaćenom na godišnjoj razini osim na izričit zahtjev.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija