Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2018

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

Da i Hrvatska može biti zemlja koja obećava potvrđuje primjer Daria Colnara (27) mladog magistra agronomije, (smjer voćarstvo) iz Liča općina Fužine, koji je svoju egzistenciju odlučio ostvariti u Domovini. Nije jedan od onih, kaže koji namjerava spakirati kofere i krenuti put Irske. Na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake, koje se bavi stočarstvom i u programu je očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, zaživio je zahvaljujući njemu ponajprije uzgoj aronije i sibirske borovnice, bobičastog voća koje u tom kraju ima svoju tradiciju.

Doduše, nisu to potonje vrste poput divljih malina i kupina, ali i njima, kaže naš sugovornik, odgovara klima Gorskog Kotara. Na OPG-u Starčević koje njeguje i hortikulturnu djelatnost zaživjelo je 2012. godine oko 700 sadnica aronije, a prije četiri ljeta 450 sadnica sibirske borovnice poznate i kao haskap.

Na imanju rastu ogrozd, maline, kupine, ribizl ali i mini sibirski kivi

Odlučila se obitelj mladog agronoma primarno na uzgoj bobičastog voća, pa ne čudi da kod njih još rastu i ogrozd, maline, kupine, mongolske odnosno američke borovnice, crni i crveni ribizl ali i mini sibirski kivi (Actinidia arguta) sorte ISSAI. Potonje je voće, kaže Dario, ponajprije za njihovu upotrebu, jer im je registrirani uzgoj na gospodarstvu prvenstveno aronija i sibirska borovnica. Kako voli istraživati i baviti se novim voćnim vrstama, odlučio se mladi agronom i na mini sibirski kivi, jer je prilagođen razvoju u oštrijem klimatskom podneblju, gdje se zimi osjete i tragovi bure.

Riječ je o biljci koja podnosi temperature i do minus 30, plodovi su mu veličine bobica grožđa zelenkaste boje, (okus podsjeća na borovnicu), bez dlačica su i jedu se bez guljenja. Ima ih više vrsta o čemu ovisi i slatkoća. Sibirski kivi rodi u pravilu tri do četiri godine nakon sadnje, a može po biljci dati više od dvadeset kilograma ploda. Kako im je gospodarstvo na svojevrsnoj mikro lokaciji sve im bobičasto voće srećom dobro uspijeva odnosno ono je koje opstaje u kontinentalnoj klimi, poput tamošnjih po goranskim šumama divljih malina, kupina, jagoda...

Gospodarstvo im je registrirano 2003. godine a u poslu na imanju sudjeluje cijela obitelj, utoliko više jer pored uzgoja aronije i sibirske borovnice namjeravaju, kaže naš sugovornik, ustrojiti još i turističku djelatnost. Zatvorili bi tako krug ponude poljoprivrede, prodaje i turizma. Gospodarstvo, podsjećamo, sudjeluje i u programu očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, a s obzirom da se nalaze u gorsko-planinskom području sa značajnim prirodnim ograničenjima, korisnici su IAKS mjere 13 odnosno podmjera 13.1. i 13.2. Programa ruralnog razvoja.

Uzgajaju buše

“Što god da nam se daje, bolje je i lakše nam je, jer svaka je pomoć dobrodošla”, kaže mr. Colnar čije je gospodarstvo u Programu očuvanja ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja odnosno ostvaruju plaćanje potpora u gorsko – planinskim područjima i onima sa značajnim prirodnim ograničenjima. Za uzgoj zaštićene im pasmine buše, kojih imaju 12, po odraslom grlu bik, krava dobivaju 2.500 kuna a za ovce riječ je o sedamdesetak kuna po jedinki. Za zaštićene pasmine ovaca poput krčke i creske ovce odnosno dalmatinske pramenke i drugih, potpora je uzgajivačima doznajemo i par stotina kuna. Kada se uđe u program očuvanja zaštićenih pasmina u njemu minimum valja biti pet godina odnosno sudionici programa prolaze sustavne izobrazbe za što je zadužena Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba. Učeći se, sudionici se među ostalim upoznaju o (novonastalim) klimatološkim uvjetima, korištenju pesticida, mjerama ruralnog razvoja i dr.

Naš sugovornik smatra da potpore dobro dođu jer da njih nije smanjio bi se broj uzgoja zaštićenih pasmina životinja. "Naš je OPG u gorsko – planinskom području gdje doista jesu otežani uvjeti uzgoja stoke, počevši od konfiguracije terena do specifičnih klimatskih uvjeta odnosno oštre zime", kaže Goranin. Dodaje da je, kada zapadne snijeg, problem doći i do štale. Za tamošnje izvorne krave buše obitelj mu se odlučila jer je to izdržljiva životinja, skromnijih zahtjeva, nije boležljiva, dostatna joj je i skromnija prehrana odnosno ne traži ekstra dodatke prehrani poput određenih silaža i smjesa a i sa tamošnjeg je područja.

Prijavili se na podmjeru 6.2 i 6.4

Prijavili su se i na podmjeru 6.2 odnosno 6.4 Programa ruralnog razvoja za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Podmjera 6.2 osigurala bi im 50.000 eura a 6.4 za sve planirano, s obzirom da su potpore do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između 3.500 i 200.000 eura. Sve je još na začetku jer valja im ishoditi "papire", vidjeti što to sve trebaju zadovoljiti kako bi krenuli u realizaciju daljnjih planova. To više jer moraju osigurati i platiti konzultante, pribaviti (možda) građevinske dozvole, podmiriti trošak geodeta i sl.

Na OPG-u drže 12 grla autohtonih buša te su uključeni u IAKS mjeru 13

Na imanju koje se prostire na oko tridesetak hektara zemlje imaju i 15-ak jelena lopatara te fazana, paunova, ukrasnih kokoši, konja pasmine Haflinger odnosno ovaca suffolki i solčavsko – jezerskih, te krava izvorne i zaštićene pasmine buša.

Sve biljno i životinjsko blago posjetiteljima imanja zasad je dostupno ”na otvorenom”, ali planiraju dio gospodarstva “staviti pod krov”. U budućnosti bi kod Starčevića zaživjela i kušaonica gdje bi prodavali sok i čaj od aronije, pekmeze i druge delicije od voća. Na Danima bobičastog voća Gorskog Kotara, kaže naš sugovornik, posjetitelji su imali priliku obići njihova polja s nasadima aronije i sibirske borovnice, kušati plodove tog i drugog voća odnosno uživati u smoothijima koji su im se nudili. Posjet bi bio edukativnog karaktera jer bi se posjetitelji poučili o uzgoju i plodovima aronije, sibirske borovnice i drugih voćnih vrsta. A njih magistar Colnar ima kako na otvorenom tako i u stakleniku gdje doista uzgaja “egzotiku”.

Goranska egzotika: peruanske jagode, mini guava, planinska papaja, gorka dinja

Ima tu mongolske trešnje, peruanskih jagoda, mini guave, karelo gorke dinje, babako planinske papaje, mrežastog Sikkim krastavca i drugih za Gorski Kotar nesvakidašnjih plodova. Za one za koje su registrirani, dobili su i priznanja pa je njihov matični sok od aronije ove godine u Sloveniji na 16. Manifestaciji ocjenjivanja alkoholnih pića i voćnih sokova proglašen najboljim u konkurenciji 14 uzoraka voćnih sokova od jabuke, grožđa, breskve, mješavine jabuke i aronije i drugih. Litra tog zdravog soka košta im 80 kuna, a vrijedi ponajprije zbog nutritivne kvalitete i antioksidanata kojima jača imunološki sustav.

Prevencija je i kardiovaskularnim bolestima, štiti od virusa i urinarnih tegoba, poboljšava rad probave, potpomaže reguliranju tlaka i izbacivanju toksina iz organizma. Proizvode obitelj Starčević predstavlja i na svojoj fb stranici Bobičasto voće OPG Starčević ali to još uvijek nije onaj pravi marketing kojim se valja pozabaviti. Podrazumijeva to plasman robe odnosno udruživanje tamošnjih malih proizvođača posebice jer je uzgoj bobičastog voća u Gorskom Kotaru tradicija. Kada je o aroniji riječ, ona nije zahtjevna biljka, uspjeva u gotovo svim tipovima tla, sadnice joj se mogu naći već za par kuna no, kod nas je ističe Colnar najveći problem “hrvatska pomama”. Odnosi se to i na aroniju čiji je uzgoj preplavio Hrvatsku kao nekada uzgoj smilja kojem je popularnost jenjala.

Za kvalitetu je potrebno znanje

"Danas je malo onih koji u svom vrtu nemaju aroniju i ne rade sok od nje, ali “nije svaki uzgoj onaj pravi” jer za sve, a ponajprije kvalitetu potrebno je znanje", kaže mladi agronom. Dodaje i da treba puno raditi jer bez toga – ništa! Mladi voćar za sada ne živi od rada na OPG-u, to mu je tek dobar hobi, ali učinit će sve da mu postane stalnim poslom i izvorom egzistencije. To više jer u spoj poljoprivrede i turizma želi utkati i svoje znanje. Još uvijek bilježi više izdataka, ali svjestan je Goranin da se ulagati mora. No vjeruje - ostvarit će ciljeve.

Mnogi se bave aronijom i proizvode sok, ali znanje je presudno za kvalitetu

Trebali bi im lokalne i državne vlasti više pomoći, ali zahvalno je već i to da su ih tamošnje općinske vlasti uvrstile u turističku ponudu. Još bi bolje bilo da se mali proizvođači Gorskog Kotara udruže (sirari, medari, vinari, voćari, stočari) i tako u gospodarskom smislu potpomognu jedni druge. Posebice, jer je fužinski kraj trasirao turistički put, ljudi nemalo iznajmljuju apartmane kojima već neko vrijeme žele združiti i dodatnu ponudu. Ona bi, smatra naš sugovornik, mogla oživjeti posjetom obiteljskim gospodarstvima, lovnim turizmom, pohodima u gljive i drugim sličnim sadržajima.


Komentari članka

Vezani članci

Domaći sir i vrhnje, jogurt, kefir - sve to stiže s OPG-a Konjušić i od mlijeka njihovih kravica pasmine Jersey

19.11.2018.

OPG Konjušić iz Gornjeg Stupnika kraj Zagreba krenuo je s malo krava 90-ih godina prošog stoljeća. Sada cijela obitelj živi isključivo od mljekarstva, a njihove sireve kupuju i restorani. Nude i voće koje sami uzgajaju

Dva života u jednom: Bio je pravnik u Sloveniji, a sad u Istri radi vrhunski sir

11.11.2018.

Živimo ovdje oko deset godina. Par godina prije preseljenja smo pripremali, uređivali i nakon toga se konačno preselili. Ovo je super kraj, super su uvjeti za koze. Istra je stvorena za to. Koze više vole brstiti grmlje nego jesti travu, a Istra je puna g

Turisti plaćaju 100 eura da bi brali masline i vozili se traktorom!

08.11.2018.

Dugo vremena smo razmišljali kako stvoriti dodatni sadržaj koji neće zahtijevati previše investiranja, a koji će naši gosti rado prihvatiti. Posjećujući turističke sajmove, razne konferencije, seminare i slušajući struku odlučili smo ponuditi prije tri go

Mirko Kovačević pčelari tri godine, predao na natjecanje prvi med i osvojio - zlato!

08.11.2018.

Pčele ne poznaju riječ odgoda ili kasnije. U datom trenutku točno se moraju odraditi određene aktivnosti, nema čekanja ni kašnjenja. Svaka odgoda za sobom nosi i posljedice. Samo discipliniran rad nosi i rezultate, to je jedini i pravi put do uspjeha u pč

Umjesto pšenice i kukuruza obitelj Ćutuk odlučila se za plantažu šipka, imaju i svoj čaj Šipko

02.11.2018.

Supružnici Ante i Ivana Ćutuk iz Svete Nedjelje ušteđevinom su kupili zemlju u Slavoniji i posadili kultivirani šipak na svojem OPG-u. Startali su s prodajom čaja od domaćeg šipka, a planiraju ubuduće raditi sokove i pekmez jer tržište im traži i te proiz

Tag cloud

  1. 1823 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1186 članka imaju tag izvoz
  5. 785 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 965 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 659 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag EU
  11. 861 članka imaju tag svijet
  12. 837 članka imaju tag industrija
  13. 839 članka imaju tag ict
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 525 članka imaju tag marketing
  18. 444 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 333 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 320 članka imaju tag agrokor
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP