Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2018

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

Da i Hrvatska može biti zemlja koja obećava potvrđuje primjer Daria Colnara (27) mladog magistra agronomije, (smjer voćarstvo) iz Liča općina Fužine, koji je svoju egzistenciju odlučio ostvariti u Domovini. Nije jedan od onih, kaže koji namjerava spakirati kofere i krenuti put Irske. Na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake, koje se bavi stočarstvom i u programu je očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, zaživio je zahvaljujući njemu ponajprije uzgoj aronije i sibirske borovnice, bobičastog voća koje u tom kraju ima svoju tradiciju.

Doduše, nisu to potonje vrste poput divljih malina i kupina, ali i njima, kaže naš sugovornik, odgovara klima Gorskog Kotara. Na OPG-u Starčević koje njeguje i hortikulturnu djelatnost zaživjelo je 2012. godine oko 700 sadnica aronije, a prije četiri ljeta 450 sadnica sibirske borovnice poznate i kao haskap.

Na imanju rastu ogrozd, maline, kupine, ribizl ali i mini sibirski kivi

Odlučila se obitelj mladog agronoma primarno na uzgoj bobičastog voća, pa ne čudi da kod njih još rastu i ogrozd, maline, kupine, mongolske odnosno američke borovnice, crni i crveni ribizl ali i mini sibirski kivi (Actinidia arguta) sorte ISSAI. Potonje je voće, kaže Dario, ponajprije za njihovu upotrebu, jer im je registrirani uzgoj na gospodarstvu prvenstveno aronija i sibirska borovnica. Kako voli istraživati i baviti se novim voćnim vrstama, odlučio se mladi agronom i na mini sibirski kivi, jer je prilagođen razvoju u oštrijem klimatskom podneblju, gdje se zimi osjete i tragovi bure.

Riječ je o biljci koja podnosi temperature i do minus 30, plodovi su mu veličine bobica grožđa zelenkaste boje, (okus podsjeća na borovnicu), bez dlačica su i jedu se bez guljenja. Ima ih više vrsta o čemu ovisi i slatkoća. Sibirski kivi rodi u pravilu tri do četiri godine nakon sadnje, a može po biljci dati više od dvadeset kilograma ploda. Kako im je gospodarstvo na svojevrsnoj mikro lokaciji sve im bobičasto voće srećom dobro uspijeva odnosno ono je koje opstaje u kontinentalnoj klimi, poput tamošnjih po goranskim šumama divljih malina, kupina, jagoda...

Gospodarstvo im je registrirano 2003. godine a u poslu na imanju sudjeluje cijela obitelj, utoliko više jer pored uzgoja aronije i sibirske borovnice namjeravaju, kaže naš sugovornik, ustrojiti još i turističku djelatnost. Zatvorili bi tako krug ponude poljoprivrede, prodaje i turizma. Gospodarstvo, podsjećamo, sudjeluje i u programu očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, a s obzirom da se nalaze u gorsko-planinskom području sa značajnim prirodnim ograničenjima, korisnici su IAKS mjere 13 odnosno podmjera 13.1. i 13.2. Programa ruralnog razvoja.

Uzgajaju buše

“Što god da nam se daje, bolje je i lakše nam je, jer svaka je pomoć dobrodošla”, kaže mr. Colnar čije je gospodarstvo u Programu očuvanja ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja odnosno ostvaruju plaćanje potpora u gorsko – planinskim područjima i onima sa značajnim prirodnim ograničenjima. Za uzgoj zaštićene im pasmine buše, kojih imaju 12, po odraslom grlu bik, krava dobivaju 2.500 kuna a za ovce riječ je o sedamdesetak kuna po jedinki. Za zaštićene pasmine ovaca poput krčke i creske ovce odnosno dalmatinske pramenke i drugih, potpora je uzgajivačima doznajemo i par stotina kuna. Kada se uđe u program očuvanja zaštićenih pasmina u njemu minimum valja biti pet godina odnosno sudionici programa prolaze sustavne izobrazbe za što je zadužena Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba. Učeći se, sudionici se među ostalim upoznaju o (novonastalim) klimatološkim uvjetima, korištenju pesticida, mjerama ruralnog razvoja i dr.

Naš sugovornik smatra da potpore dobro dođu jer da njih nije smanjio bi se broj uzgoja zaštićenih pasmina životinja. "Naš je OPG u gorsko – planinskom području gdje doista jesu otežani uvjeti uzgoja stoke, počevši od konfiguracije terena do specifičnih klimatskih uvjeta odnosno oštre zime", kaže Goranin. Dodaje da je, kada zapadne snijeg, problem doći i do štale. Za tamošnje izvorne krave buše obitelj mu se odlučila jer je to izdržljiva životinja, skromnijih zahtjeva, nije boležljiva, dostatna joj je i skromnija prehrana odnosno ne traži ekstra dodatke prehrani poput određenih silaža i smjesa a i sa tamošnjeg je područja.

Prijavili se na podmjeru 6.2 i 6.4

Prijavili su se i na podmjeru 6.2 odnosno 6.4 Programa ruralnog razvoja za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Podmjera 6.2 osigurala bi im 50.000 eura a 6.4 za sve planirano, s obzirom da su potpore do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između 3.500 i 200.000 eura. Sve je još na začetku jer valja im ishoditi "papire", vidjeti što to sve trebaju zadovoljiti kako bi krenuli u realizaciju daljnjih planova. To više jer moraju osigurati i platiti konzultante, pribaviti (možda) građevinske dozvole, podmiriti trošak geodeta i sl.

Na OPG-u drže 12 grla autohtonih buša te su uključeni u IAKS mjeru 13

Na imanju koje se prostire na oko tridesetak hektara zemlje imaju i 15-ak jelena lopatara te fazana, paunova, ukrasnih kokoši, konja pasmine Haflinger odnosno ovaca suffolki i solčavsko – jezerskih, te krava izvorne i zaštićene pasmine buša.

Sve biljno i životinjsko blago posjetiteljima imanja zasad je dostupno ”na otvorenom”, ali planiraju dio gospodarstva “staviti pod krov”. U budućnosti bi kod Starčevića zaživjela i kušaonica gdje bi prodavali sok i čaj od aronije, pekmeze i druge delicije od voća. Na Danima bobičastog voća Gorskog Kotara, kaže naš sugovornik, posjetitelji su imali priliku obići njihova polja s nasadima aronije i sibirske borovnice, kušati plodove tog i drugog voća odnosno uživati u smoothijima koji su im se nudili. Posjet bi bio edukativnog karaktera jer bi se posjetitelji poučili o uzgoju i plodovima aronije, sibirske borovnice i drugih voćnih vrsta. A njih magistar Colnar ima kako na otvorenom tako i u stakleniku gdje doista uzgaja “egzotiku”.

Goranska egzotika: peruanske jagode, mini guava, planinska papaja, gorka dinja

Ima tu mongolske trešnje, peruanskih jagoda, mini guave, karelo gorke dinje, babako planinske papaje, mrežastog Sikkim krastavca i drugih za Gorski Kotar nesvakidašnjih plodova. Za one za koje su registrirani, dobili su i priznanja pa je njihov matični sok od aronije ove godine u Sloveniji na 16. Manifestaciji ocjenjivanja alkoholnih pića i voćnih sokova proglašen najboljim u konkurenciji 14 uzoraka voćnih sokova od jabuke, grožđa, breskve, mješavine jabuke i aronije i drugih. Litra tog zdravog soka košta im 80 kuna, a vrijedi ponajprije zbog nutritivne kvalitete i antioksidanata kojima jača imunološki sustav.

Prevencija je i kardiovaskularnim bolestima, štiti od virusa i urinarnih tegoba, poboljšava rad probave, potpomaže reguliranju tlaka i izbacivanju toksina iz organizma. Proizvode obitelj Starčević predstavlja i na svojoj fb stranici Bobičasto voće OPG Starčević ali to još uvijek nije onaj pravi marketing kojim se valja pozabaviti. Podrazumijeva to plasman robe odnosno udruživanje tamošnjih malih proizvođača posebice jer je uzgoj bobičastog voća u Gorskom Kotaru tradicija. Kada je o aroniji riječ, ona nije zahtjevna biljka, uspjeva u gotovo svim tipovima tla, sadnice joj se mogu naći već za par kuna no, kod nas je ističe Colnar najveći problem “hrvatska pomama”. Odnosi se to i na aroniju čiji je uzgoj preplavio Hrvatsku kao nekada uzgoj smilja kojem je popularnost jenjala.

Za kvalitetu je potrebno znanje

"Danas je malo onih koji u svom vrtu nemaju aroniju i ne rade sok od nje, ali “nije svaki uzgoj onaj pravi” jer za sve, a ponajprije kvalitetu potrebno je znanje", kaže mladi agronom. Dodaje i da treba puno raditi jer bez toga – ništa! Mladi voćar za sada ne živi od rada na OPG-u, to mu je tek dobar hobi, ali učinit će sve da mu postane stalnim poslom i izvorom egzistencije. To više jer u spoj poljoprivrede i turizma želi utkati i svoje znanje. Još uvijek bilježi više izdataka, ali svjestan je Goranin da se ulagati mora. No vjeruje - ostvarit će ciljeve.

Mnogi se bave aronijom i proizvode sok, ali znanje je presudno za kvalitetu

Trebali bi im lokalne i državne vlasti više pomoći, ali zahvalno je već i to da su ih tamošnje općinske vlasti uvrstile u turističku ponudu. Još bi bolje bilo da se mali proizvođači Gorskog Kotara udruže (sirari, medari, vinari, voćari, stočari) i tako u gospodarskom smislu potpomognu jedni druge. Posebice, jer je fužinski kraj trasirao turistički put, ljudi nemalo iznajmljuju apartmane kojima već neko vrijeme žele združiti i dodatnu ponudu. Ona bi, smatra naš sugovornik, mogla oživjeti posjetom obiteljskim gospodarstvima, lovnim turizmom, pohodima u gljive i drugim sličnim sadržajima.


Komentari članka

Vezani članci

Volim ljuto u šest godina pronašao put do 300 restorana i hotela. Nova misija - izvoz

20.08.2019.

Počeli su sa svega 500 sadnica, danas ih imaju 30.000, osam zaposlenika i 50-ak proizvoda.

Dva Slavonca počela uzgajati najmesnatiju pasminu ovaca na svijetu

16.08.2019.

U Hrvatskoj se počela uzgajati i najmesnatija pasmina ovaca na svijetu Ille de France čiji ovnovi dosežu i 160 kilograma. Kako bi došli do vrhunske genetike, dva mlada slavonska poljoprivrednika po ovce i ovnove "potegnuli" su sve do okolice Pariza i odab

Entuzijasti osmislili sustav za vrtlarenje mikrozelenja

16.08.2019.

Trojica entuzijasta razvili su tehnologiju tzv. vertikalne poljoprivrede uz koju se mikropovrće i jestivo bilje može uzgajati u zatvorenom. Nakon što se uzgoje, biljke se mogu ili jesti ili presaditi u polje.

Eko proizvodi s Velebita obitelji Pavelić: Nije važno koliko imaš već koliko ti treba

15.08.2019.

Mladog sira škripavca, kojeg ekološki poljoprivrednik Željko Pavelić sa suprugom Božicom puni u kalupe iz Češke, a koji bi nakon nacionalne trebao dobiti i EU zaštitu, po ljeti nema dovoljno ni za lijek, jer 'sve ode'

Egzotika u Istri: Prijatelji iz djetinjstva uzgajaju goji bobice

14.08.2019.

U posljednjih nekoliko godina egzotično voće goji bobice osvojile su europsko tržište. U Hrvatskoj je samo nekoliko proizvođača tog voća i to uglavnom u kontinentalnom dijelu. Jedini nasad u Istri nalazi se u dolini rijeke Raše, podignula su ga dva prijat

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija