Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ou 2016

Južni plinski koridor, uz LNG na Krku, smanjuje ovisnost EU o ruskom plinu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Borivoje Dokler  

Južni plinski koridor, uz LNG na Krku,  smanjuje ovisnost EU o ruskom plinu

Odustajanje vodećeg dobavljača plina Gazproma od projekta Južni tok, a potom i projekta Turski tok, te najava obustave tranzita plina preko Ukrajine nakon 2019, daju LNG-u na Krku velike šanse.

U posljednje tri godine, od kad joj je na čelu Marin Zovko, tvrtka Plinacro ostvarila je vrlo dobre financijske rezultate i udvostručila dobit. Njezine glavne strateške projekte EU je uvrstio na listu od posebnog zajedničkog interesa, što je otvorilo pristup bespovratnim sredstvima za njihovu pripremu i izgradnju.

Nikad bliže nije bila niti realizacija LNG terminala na Krku, a Plinacro bi trebao graditi sustav otpremnih plinovoda. O svemu navedenom, kao i značaju Južnog europskog plinskog koridora, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Plinacra, Marinom Zovkom.

7,1milijuna
eura u posljednjih šest mjeseci je Plinacro osigurao iz CEF fonda

Iako se o gradnji terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku govori već više od 30 godina, svi dosadašnji pokušaji njegove realizacije su propali. Ipak, mnogi ističu da Hrvatska nikad nije bila bliže realizaciji LNG terminala na Krku. Slažete li se s njima i koji je značaj projekta LNG terminala za Hrvatsku i šire?
Da, neosporno je da se u realizaciji projekta LNG terminala na Krku nikad nije došlo ovako daleko. Mišljenja sam kako su tome prvenstveno pridonijeli geopolitički odnosi na jednoj široj razini, odnosno nastojanja Europske unije i partnera da se smanji ovisnost Europe o ruskom plinu, odnosno diverzificiraju izvori dobave. Odustajanje vodećeg dobavljača plina Gazproma od projekta Južni tok, a potom i projekta Turski tok, te najava obustave tranzita plina preko Ukrajine nakon 2019. godine dobar su pokazatelj osjetljivosti te pozicije. Pored toga, LNG se pokazao kao dobar novi izvor za opskrbu europskog tržišta, jer su njegovi izvori, pravci i sam način dobave najmanje opterećeni geopolitičkim utjecajima. Sve to pridonijelo je jačanju strateškog značaja LNG terminala, koji, u prvom redu, počiva na osiguranju pouzdane i konkurentne opskrbe plinom Hrvatske i zemalja u okruženju. Naravno, nikako ne treba umanjiti i važnost svih aktivnosti koje su u posljednjih nekoliko godina provedene od strane LNG Hrvatske i njihovih vlasnika, a koje su u konačnici pridonijele da u ovom trenutku imamo projekt praktički spreman za početak same realizacije.

Koji su još, pored LNG terminala, značajni projekti koji mogu pridonijeti sigurnosti opskrbe Hrvatske i regije?
Prvi među njima je Jonsko-jadranski plinovod (IAP), koji bi Hrvatsku uključio u projekt Južnog europskog plinskog koridora i osigurao novi pravac dobave plina iz Kaspijske regije i Srednjeg Istoka. Pored toga, veliki značaj imaju svi projekti interkonekcija sa susjednim zemaljama, a posebno projekt nove interkonekcije sa Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec i triju kompresorskih stanica koje planiramo izgraditi na transportnom sustavu. Pored toga, vlastita proizvodnja plina i danas zadovoljava značajan dio domaćih potreba, a potencijalne nove istražne aktivnosti otvaraju mogućnost njezina povećanja u budućnosti, što bi, također, predstavljalo vrijedan doprinos energetskoj neovisnosti.

Koji je značaj Južnog europskog plinskog koridora, u koji bi se Hrvatska uklopila izgradnjom Jonsko-jadranskog plinovoda?
Potrebe Europske unije za uvozom plina sve su veće, a, kao što sam ranije spomenuo, velika ovisnost o ruskom plinu, koji u tom uvozu dominira, kontinuirano pokazuje svoje gospodarske i političke nedostatke. Stoga se Europa, razumljivo, usmjerila ka traženju novih pravaca dobave prirodnog plina. Kao dobar odgovor na tu povećanu potrebu za diverzifikacijom nameće se upravo Južni europski plinski koridor, odnosno izgradnja plinovoda TAP, TANAP i SCP, budući da osigurava plin iz potpuno novog izvora, područja Kaspijske regije i Srednjeg Istoka, inače područja s najvećim rezervama plina na svijetu.

Čak tri projekta Plinacra, čija vrijednost premašuje pola milijarde eura, našlo se na listi projekata od zajedničkog interesa Europske unije. Što to konkretno znači za realizaciju tih projekata i u kojoj fazi se oni nalaze?
Svi su ti projekti u visokoj fazi pripreme, a uvrštavanje i na novu PCI listu potvrda je kako je njihov značaj daleko širi od potreba hrvatskog tržišta. Primjerice, glavni otpremni plinovod za LNG je projekt vrijedan 370 milijuna eura, trebao bi biti dijelom plinskog koridora Baltik-Jadran, kojim bi se povezali poljski i hrvatski LNG terminali, a bez njegove izgradnje ne bi bio moguć tranzit plina u Mađarsku, Slovačku, Ukrajinu, Rumunjsku Bugarsku... Ukratko, činjenica da se ti projekti nalaze na PCI listi otvorila je vrata bespovratnim sredstvima EU. Plinacro je to za pripremnu fazu spomenutih projekata već iskoristio, te samo u posljednjih šest mjeseci osigurao 7,1 milijuna eura iz CEF fonda, a za očekivati je da će u određenoj mjeri projekti biti sufinancirani i u fazi izgradnje.

Biste li mogli izdvojiti nekoliko najvećih dostignuća Plinacra u posljednje tri godine, otkako ste na čelu tvrtke?
Protekle tri godine obilježio je niz pozitivnih događaja, a, ukoliko bi morao izdvojiti nekoliko ključnih, svakako bih za početak naglasio odličan financijski rezultat te udvostručenu dobit u odnosu na prethodno razdoblje. Tome je u značajnoj mjeri pridonio doneseni i striktno provođeni plan racionalizacije u svim segmenatima poslovanja. Rekao bih kako je takav pristup u značajnoj mjeri pridonio i tome da Plinacro nedavno, kao jedino trgovačko društvo u državnom vlasništvu, dobije najvišu ocjenu Državne revizije za učinkovitost javne nabave. Pored toga, osigurana je priprema tvrtke za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i prilagodba poslovanja sukladno EU direktivama. Kad je riječ o razvojnim aktivnostima i projektima, pripremljen je sveobuhvatan plan unutar kojeg su pripremljeni i razvijeni strateški projekti koji će omogućiti uklapanje našeg plinskog transportnog sustava u europske tokove i tržište plina. Uvrštavanje naših strateških projekata na europske liste od posebnog zajedničkog interesa (PCI, PECI i CESEC), kao i ranije spomenuta dodjela bespovratnih sredstava za njihovu pripremu, potvrda su da smo na dobrom putu.


Komentari članka

Vezani članci

U Antunovcu otvorena HAMAG-BICRO ispostava

05.09.2019.

U protekle dvije godine poduzetnici u Osječko-baranjskoj županiji su uz pomoć HAMAG-BICRO-a povukli 322,1 milijun kuna iz EU-a

Kupio mehanizaciju i 250 sadnica oraha

03.09.2019.

Na orasima Perica ne planira stati. Uz njih će, kaže, posaditi i kontinentalni badem koji dobro podnosi hladnije klimatske uvjete i pogodan je za sadnju i na našem području

Tvrtka Hangar 18 dobila 920.000 kuna za internacionalizaciju poslovanja

06.06.2019.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dodijelilo je tvrtki Hangar 18 iz Koprivnice 920.000 kn bespovratnih EU sredstava za projekt pod nazivom "Povećanje međunarodne konkurentnosti društva HANGAR 18 d.o.o."

IKT natječaj već šest mjeseci na mrtvoj točki, poduzetnici odustaju od nabave opreme – zastarjela je

04.06.2019.

U ponovljenoj verziji kojoj je kriterij bila kvaliteta namjesto brzine krajnji rok za podnošenje projektnih prijava bio je 21. prosinac 2018. godine do 11:00:00 sati. Postupak dodjele bespovratnih sredstava trebao je završiti do 20. travnja 2019. godine,

Dobre vijesti za vozače: Pojeftinilo gorivo u Hrvatskoj

15.05.2019.

Nova cijena Eurosupera 95 kreće se između 10,08 i 10,49 kuna, dok se nova cijena dizelskih goriva sad kreće između 9,85 i 10,28 kuna.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija