Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Josip 11 godina uzgaja solitarne pčele, jedna ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vjekoslav Hudolin  

Josip 11 godina uzgaja solitarne pčele, jedna ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele?

Mladi diplomirani inženjer strojarstva Josip Popčević (26) iz Zbjegovače kod Kutine velik je zaljubljenik u divlje, odnosno solitarne pčele. Jedanaest godina bavi se proučavanjem i uzgojem tih simpatičnih i korisnih kukce za oprašivanje voća i drugog bilja i kaže da više ne može bez njih.

"Ljubav potječe još iz srednjoškolskih dana kada sam kao zaljubljenik u voće i prirodu solitarne pčele promatrao čisto iz hobija. Pčele i voćarstvo su vrlo povezani, pa i dalje nastojim, koliko mi obveze dopuštaju, održavati i širiti voćnjak. Kada sam shvatio koliko su miroljubive i kolika je njihova važnost u oprašivanju, počeo sam ih ozbiljno proučavati i uzgajati i krenuo u posao s njima“, kaže Josip Popčević.

Prošle godine osnovao je Obrt za proizvodnju nastambi za solitarne pčele "Cornuta“, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Potrebe za solitarnim pčelama na terenu su velike, pa Josip ima pune ruke posla, zovu ga voćari sa svih strana diljem Hrvatske.

Jedna solitarna pčela ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele
"Bavim se uzgojom solitarnih pčela, izradom nastambi za njih i postavljanje tih nastambi s pčelama uglavnom u voćnjacima gdje su one potrebne da svojim djelovanjem pomognu oprašivanje voćaka. Ovog proljeća već od kralja veljače puno vremena proveo sam na terenu postavljajući nastambe u voćnjacima. Krenuo sam u nasadima s najranijim vrstama voća, primjerice od nasada badema u Dalmaciji, do nasada dunja koje cvjetaju kasno, upravo ovih dana“, kaže ovaj vrijedni mladić.

Njegove usluge koriste voćari diljem Hrvatske, dakle od Dalmacije, Gorskog kotara do mnogih krajeva središnje i istočne Hrvatske. Josip nam je objasnio važnost i ulogu tih kukaca.

"Solitarne pčele spadaju zapravo u divlje pčele. One nisu poput pčela medarica, ne žive u kolonijama, ne prave med, a zanimljivo je i da ne bodu. Za razliku od medonosnih pčela puno su učinkovitije u oprašivanju. Prema nekim istraživanjima, jedna solitarna pčela ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele. Lete na nižim temperaturama, dakle već na nekih pet-šest celzijevih stupnjeva, dok medaricama treba 12 do 15 stupnjeva da bi oprašivale. Posebno su korisne u nasadima kruške viljamovke, ali i drugih sorti čiji cvjetovi luče specifičan miris koji odbija medonosnu pčelu, a solitarne pčele ne biraju vrstu cvijeta koji posjećuju. Zbog toga se učinkovito primjenjuje kod oprašivanja cvijeta kruške.

Nastambe za solitarke koje izrađujem sastoje se od cjevčica barske trske, prirodnog materijala kojeg te pčele najviše vole. One u te cjevčice polažu svoja jajašca zajedno s peludi iz kojih se razvija generacija pčela za sljedeću godinu“, objasnio nam je Josip Popčević koji je i u našim ekološkim obiteljskim voćnjacima postavio sedam nastambi sa solitarnim pčelama. Kaže da se broj pčela prilagođava broju cvjetova, odnosno površini voćnjaka i da se kreće od tisuću pčela po hektaru u nasadima jabuka do tri tisuće primjerice, u nasadima trešanja, kako se preporučuje u literaturi, ali on ih uvijek stavi više.

Prijateljski oprašivači koji ne bodu
Josip s nastambama donosi kokone iz kojih izlaze mlade pčele. Kaže da životni ciklus solitarnih pčela kreće u proljeće izlijetanjem mladih pčela iz kokona. Odrasla pčela koja se izleže u ožujku ili travnju živi otprilike do sredine svibnja. Nakon toga ugiba, a život nastavlja njezino potomstvo koje se tijekom ljeta iz jajašaca preobražava u odraslu pčelu, koja prezimljuje unutar kokona i izlijeće sljedeće godine na proljeće.

Podsjeća da je nekada bilo mnogo više solitarnih pčela na ovim našim porostorima. "Bilo ih je zbog tadašnje primjene starih tradicijskih materijala u gradnji kuća i gospodarskih objekata od prijesne cigle, starog tipa crijepa, blata za žbuku, drvene građe, daščara gdje su imale mnogo više mogućnosti za polaganje jajašaca. Nažalost, suvremeniji način gradnje, betonizacija, ali i sve veća uporaba pesticida u poljoprivredi smanjila je populaciju ne samo solitarnih pčela nego i svih drugih korisnih kukaca u prirodi.

Nastambe za solitarne pčele ljudi mogu sami postaviti na svojim okućnicima bez obzira imaju li manji ili veći voćnjak. One su prijataljski oprašivači, nisu opasne zbog uboda, zanimljive su i za djecu i za sve ljude koje vole prirodu i žele obogatiti svoj okoliš“, preporučuje naš sugovornik.

Ovaj mladi čovjek kao praktičar koji svakodnevno živi sa solitarnim pčelama vjerojatno je trenutačno jedan od najboljih poznavatelja tih kukaca u Hrvatskoj. Ističe da mu je do sada puno pomogla mr. sc. Marija Ševar, stručnjakinja i savjetnica bivše Hrvatske poljoprivredno-savjetodavne službe, a sada Ministarstva poljoprivrede koja ih također proučava i puno piše o solitarnim pčelama, ali i o ostalim korisnim kukcima u poljoprivredi. Surađuje i s drugim stručnjacima i znanstvenicima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Posljednjih tridesetak godina pada broj oprašivača u prirodi
Lani je s mr.sc. Ševar sudjelovao na jednom važnom skupu u Bruxellesu. Na toj radionici govorilo se o važnosti oprašivača u prirodi. Istaknuto je da je prema istraživanjima velik problem što posljednjih tridesetak godina pada broj oprašivača u prirodi. Kompletna populacija korisnih kukaca je ugrožena i Europska unija traži neke nove načine kako bi se zaustavio taj negativan trend. Uz bumbare i medonosne pčele i solitarne pčele vrlo su bitne u tom ekosustavu kukaca za oprašivanje.

"Pčele su zadužene za oprašivanje jedne trećine biljaka kojima se hranimo. Možemo samo zamislimo što bi bilo kad bi nestali ti korisni kukci", kaže Josip koji u posljednje vrijeme sve češće prezentira svoje nastambe za pčele na izložbama i sajmovima. O njemu pišu i govore mediji što, kako ističe, doprinosi upoznavanju voćara i ljubitelja prirode o važnosti i utjecaju solitarnih pčela u voćarstvu i prirodi uopće.

"To je posao u kojemu nastojimo pomoći prirodi. Ne radi se o introdukciji novih vrsta nego o očuvanju i povećanju populacije naših autohtonih kukaca, koji su vrlo korisni za povećanje prinosa u voćnjacima. Čeka me puno posla u razvijanju obrta, planiram širiti ovu djelatnost. To će zahtijevati i dodatnu radnu snagu i izgradnju novih kapaciteta, ali to me veseli jer u suradnji s voćarima radim na povećanju populacije korisnih kukaca oprašivača“, kaže ovaj zaljubljenik u solitarne pčele.


Komentari članka

Vezani članci

Silvio Bertone: Najgore je kada se samo računa dobit, a ne razmišlja o problemima

02.06.2020.

Ne znamo kada i kako će sve s ovom pandemijom završiti. Svi se boje pada ekonomije, ali je sve jasnije da je na kraju krajeva bitna samo hrana. Neće nam biti važne ni frizure ni mobiteli nego da nam obitelj bude sita, kaže sjajni pčelar koji je modernizir

U požaru im izgorjela gotovo sva oprema, obitelj Šarar pčelama su vratila EU sredstva

14.05.2020.

Ništa ne dodajemo, što je u košnici, to završi u tegli i tako je od prvoga dana, kažu Tihomir i Mara Šarar čiji obiteljski posao su u život vratila sredstva Programa ruralnog razvoja.

Zbog koronavirusa med nikad traženiji

27.03.2020.

Trenutačno su najtraženiji cvjetni i šumski med te propolis. Veliko je zanimanje i za gigamedom, kaže Ivan Knežević

Ludbreški pčelari - nove generacije, nove ideje

02.03.2020.

Pčelarima posljednjih godina nije lako. Redaju se loše pašne sezone, nema meda. Usto raste i uvoz - pčelari jeftinom uvoznom medu jedva konkuriraju. Teško im je i povećati proizvodnju jer godine su takve kakve su. Pa gdje je rješenje? Znaju ga u Ludbregu.

Danas je poznati uzgajivač selekcioniranih matica, a počeo je s 10 košnica dede Slaveka

08.11.2019.

Ljubav prema pčelarstvu Miroslav Antolčić, ponosni vlasnik znaka Med hrvatskih pčelinjaka, razvio je još kao dječak trčkarajući oko djedovih košnica. Danas ima gotovo 400 zajednica, brojna priznanja, otvorio je api kućicu...

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici