Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Josip 11 godina uzgaja solitarne pčele, jedna ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vjekoslav Hudolin  

Josip 11 godina uzgaja solitarne pčele, jedna ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele?

Mladi diplomirani inženjer strojarstva Josip Popčević (26) iz Zbjegovače kod Kutine velik je zaljubljenik u divlje, odnosno solitarne pčele. Jedanaest godina bavi se proučavanjem i uzgojem tih simpatičnih i korisnih kukce za oprašivanje voća i drugog bilja i kaže da više ne može bez njih.

"Ljubav potječe još iz srednjoškolskih dana kada sam kao zaljubljenik u voće i prirodu solitarne pčele promatrao čisto iz hobija. Pčele i voćarstvo su vrlo povezani, pa i dalje nastojim, koliko mi obveze dopuštaju, održavati i širiti voćnjak. Kada sam shvatio koliko su miroljubive i kolika je njihova važnost u oprašivanju, počeo sam ih ozbiljno proučavati i uzgajati i krenuo u posao s njima“, kaže Josip Popčević.

Prošle godine osnovao je Obrt za proizvodnju nastambi za solitarne pčele "Cornuta“, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Potrebe za solitarnim pčelama na terenu su velike, pa Josip ima pune ruke posla, zovu ga voćari sa svih strana diljem Hrvatske.

Jedna solitarna pčela ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele
"Bavim se uzgojom solitarnih pčela, izradom nastambi za njih i postavljanje tih nastambi s pčelama uglavnom u voćnjacima gdje su one potrebne da svojim djelovanjem pomognu oprašivanje voćaka. Ovog proljeća već od kralja veljače puno vremena proveo sam na terenu postavljajući nastambe u voćnjacima. Krenuo sam u nasadima s najranijim vrstama voća, primjerice od nasada badema u Dalmaciji, do nasada dunja koje cvjetaju kasno, upravo ovih dana“, kaže ovaj vrijedni mladić.

Njegove usluge koriste voćari diljem Hrvatske, dakle od Dalmacije, Gorskog kotara do mnogih krajeva središnje i istočne Hrvatske. Josip nam je objasnio važnost i ulogu tih kukaca.

"Solitarne pčele spadaju zapravo u divlje pčele. One nisu poput pčela medarica, ne žive u kolonijama, ne prave med, a zanimljivo je i da ne bodu. Za razliku od medonosnih pčela puno su učinkovitije u oprašivanju. Prema nekim istraživanjima, jedna solitarna pčela ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele. Lete na nižim temperaturama, dakle već na nekih pet-šest celzijevih stupnjeva, dok medaricama treba 12 do 15 stupnjeva da bi oprašivale. Posebno su korisne u nasadima kruške viljamovke, ali i drugih sorti čiji cvjetovi luče specifičan miris koji odbija medonosnu pčelu, a solitarne pčele ne biraju vrstu cvijeta koji posjećuju. Zbog toga se učinkovito primjenjuje kod oprašivanja cvijeta kruške.

Nastambe za solitarke koje izrađujem sastoje se od cjevčica barske trske, prirodnog materijala kojeg te pčele najviše vole. One u te cjevčice polažu svoja jajašca zajedno s peludi iz kojih se razvija generacija pčela za sljedeću godinu“, objasnio nam je Josip Popčević koji je i u našim ekološkim obiteljskim voćnjacima postavio sedam nastambi sa solitarnim pčelama. Kaže da se broj pčela prilagođava broju cvjetova, odnosno površini voćnjaka i da se kreće od tisuću pčela po hektaru u nasadima jabuka do tri tisuće primjerice, u nasadima trešanja, kako se preporučuje u literaturi, ali on ih uvijek stavi više.

Prijateljski oprašivači koji ne bodu
Josip s nastambama donosi kokone iz kojih izlaze mlade pčele. Kaže da životni ciklus solitarnih pčela kreće u proljeće izlijetanjem mladih pčela iz kokona. Odrasla pčela koja se izleže u ožujku ili travnju živi otprilike do sredine svibnja. Nakon toga ugiba, a život nastavlja njezino potomstvo koje se tijekom ljeta iz jajašaca preobražava u odraslu pčelu, koja prezimljuje unutar kokona i izlijeće sljedeće godine na proljeće.

Podsjeća da je nekada bilo mnogo više solitarnih pčela na ovim našim porostorima. "Bilo ih je zbog tadašnje primjene starih tradicijskih materijala u gradnji kuća i gospodarskih objekata od prijesne cigle, starog tipa crijepa, blata za žbuku, drvene građe, daščara gdje su imale mnogo više mogućnosti za polaganje jajašaca. Nažalost, suvremeniji način gradnje, betonizacija, ali i sve veća uporaba pesticida u poljoprivredi smanjila je populaciju ne samo solitarnih pčela nego i svih drugih korisnih kukaca u prirodi.

Nastambe za solitarne pčele ljudi mogu sami postaviti na svojim okućnicima bez obzira imaju li manji ili veći voćnjak. One su prijataljski oprašivači, nisu opasne zbog uboda, zanimljive su i za djecu i za sve ljude koje vole prirodu i žele obogatiti svoj okoliš“, preporučuje naš sugovornik.

Ovaj mladi čovjek kao praktičar koji svakodnevno živi sa solitarnim pčelama vjerojatno je trenutačno jedan od najboljih poznavatelja tih kukaca u Hrvatskoj. Ističe da mu je do sada puno pomogla mr. sc. Marija Ševar, stručnjakinja i savjetnica bivše Hrvatske poljoprivredno-savjetodavne službe, a sada Ministarstva poljoprivrede koja ih također proučava i puno piše o solitarnim pčelama, ali i o ostalim korisnim kukcima u poljoprivredi. Surađuje i s drugim stručnjacima i znanstvenicima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Posljednjih tridesetak godina pada broj oprašivača u prirodi
Lani je s mr.sc. Ševar sudjelovao na jednom važnom skupu u Bruxellesu. Na toj radionici govorilo se o važnosti oprašivača u prirodi. Istaknuto je da je prema istraživanjima velik problem što posljednjih tridesetak godina pada broj oprašivača u prirodi. Kompletna populacija korisnih kukaca je ugrožena i Europska unija traži neke nove načine kako bi se zaustavio taj negativan trend. Uz bumbare i medonosne pčele i solitarne pčele vrlo su bitne u tom ekosustavu kukaca za oprašivanje.

"Pčele su zadužene za oprašivanje jedne trećine biljaka kojima se hranimo. Možemo samo zamislimo što bi bilo kad bi nestali ti korisni kukci", kaže Josip koji u posljednje vrijeme sve češće prezentira svoje nastambe za pčele na izložbama i sajmovima. O njemu pišu i govore mediji što, kako ističe, doprinosi upoznavanju voćara i ljubitelja prirode o važnosti i utjecaju solitarnih pčela u voćarstvu i prirodi uopće.

"To je posao u kojemu nastojimo pomoći prirodi. Ne radi se o introdukciji novih vrsta nego o očuvanju i povećanju populacije naših autohtonih kukaca, koji su vrlo korisni za povećanje prinosa u voćnjacima. Čeka me puno posla u razvijanju obrta, planiram širiti ovu djelatnost. To će zahtijevati i dodatnu radnu snagu i izgradnju novih kapaciteta, ali to me veseli jer u suradnji s voćarima radim na povećanju populacije korisnih kukaca oprašivača“, kaže ovaj zaljubljenik u solitarne pčele.


Komentari članka

Vezani članci

Danas je poznati uzgajivač selekcioniranih matica, a počeo je s 10 košnica dede Slaveka

08.11.2019.

Ljubav prema pčelarstvu Miroslav Antolčić, ponosni vlasnik znaka Med hrvatskih pčelinjaka, razvio je još kao dječak trčkarajući oko djedovih košnica. Danas ima gotovo 400 zajednica, brojna priznanja, otvorio je api kućicu...

Proizvodnja meda je gotovo prepolovljena

26.09.2019.

Prijavljenih pčelara je 7583, što je za 41 % manje nego prijašnjih godina, manje je i registriranih košnica za 34 %

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Alarmantno stanje u pčelarstvu, pčelari traže proglašenje elementarne nepogode

21.05.2019.

Na zajedničkoj manifestaciji Proljetni sajam i 21. poljoprivredno-poduzetničke ideje u Novoj Gradiški pčelari tamošnje Pčelarske udruge "Nektar“ ukazali su na alarmantno stanje u pčelarstvu zbog čega bi, kažu, trebalo proglasiti stanje elementarne nepogod

Milanko Barać odustao od pušenja i ušteđeni novac uložio u kupnju prvih košnica

09.05.2019.

Pčelarstvo je najbolnija grana poljoprivrede, toliko bolna da mnogi odustaju od njega već nakon nekoliko uboda pčela. S druge strane je to najbolji način da se maknemo iz monotone svakodnevice, a uz nešto ulaganja, puno truda i znanja može se upotpuniti k

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 491 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 356 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg