Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2017

Još jedna porezna ludost

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Krešimir Butković  

Još jedna porezna ludost

KOLUMNA - Sprema se novi namet. Razmišlja se o uvođenju poreza na rizično ponašanje.

Primjerice, uzimalo bi se tri kune po kutiji cigareta da bi se donekle sanirao dug u zdravstvu od preko 8,5 milijardi kuna. Nisam pušač i boli me uho za cijenu cigareta, no u rizično ponašanje bi spadala i debljina, hrana prepuna šećera i soli, mogu uvesti i poreze na paraglajdere, padobrance, adrenalinske sportove, na vožnju bicikla bez kacige, a sve rizičnije ponašanje je i udisanje gradskog zraka prepunog teških metala. Što i da se svi odreknemo cigareta? Bi li to riješilo problem deficita i dugovanja zdravstva prema farmaceutima?

Naravno da ne bi. Država kad nema petlje za odgovorno ponašanje i rezove lakše sjeda na grbaču svojih građana nego da stegne novčanik tamo gdje treba. Smjenjuju se ministri, svaki nadobudno obećava spas u zdravstvu, a dug i rupa sve veći. Svi su se busali da imaju znanje i način na koji će riješiti sustavno propadanje zdravstva. Možda bi, a oni zagovaraju i povećanje naknade za dopunsko, mogli zdravstveno uplaćivati u Danskoj ili Engleskoj.

Država je ionako desetkovala naše liječnike tjerajući ih van trbuhom za kruhom. Isto je i s medicinskim osobljem i intelektualnom bazom čija je statika opasno narušena. Jednostavno, ostali su ili nadobudni domoljubi kojima još nije voda došla do ušiju ili oportunisti koji će lakše ušićariti neko radno mjesto propisujući lijekove za koje su stimulirani od strane farmaceuta.

Hrvatski građanin je taman naučio živjeti bez luksuza, a sad mu se želi oduzeti i ''voda''. Kao ona dalmatinska: taman sam naučio magare bez hrane, a on mi crk'o.

Ako razmišljamo o rizičnom ponašanju, onda se najrizičnije ponaša upravo država. Zdravstvo je destabilizirano i brojnim uhljebima koji nemaju veze s medicinom.

Umjesto da zapošljavamo veći broj medicinskih sestara i liječnika te da im povećamo plaće, kako to rade u Rumunjskoj npr., država zapošljava nepotrebnu birokraciju koja sve više opterećuje proračun i gomila dugove. Političarima je tako svejedno tko će od liječnika dežurati 48 sati u hrvatskoj javnoj bolnici. Osigurali smo im takve plaće s kojima mogu bez problema u inozemstvo na liječenje.

A takvih slučajeva nije bilo malo u zadnjih dvadesetak godina. Hrvatska se raspada poput nekrotičnog tkiva, a u kakvom je kaosu svjedoče i rezultati u kojima nas u svim segmentima pretječu zemlje u regiji koje i nisu članice EU. Uništili su prosvjetu, kulturu, zdravstvo, šport je već godinama u močvari, a ostale resore nepotrebno je i spominjati. Vlada svojim rizičnim ponašanjem rasprodaje u bescjenje hrvatsku imovinu nemilice gazeći malog hrvatskog građanina. Kao da im je u interesu da uskoro postanemo Republika Nestle ili Republika Monsanto.

Vlada može dizati harač na sve što poželi no riješiti neće ništa. Oni zapravo ni ne teže rješavanju problema. Upropaštavaju nas ili neznanjem ili s namjerom. Druge nema.

Građani su za ovu situaciju odgovorni samo po dvije točke logike:

1. Što uporno biraju neznalice ne koristeći svoje pravo preferencijalnog glasa i odluke da glasa za znanje, a ne gramzivost;
2. Što su inertni onda kad treba dignuti glas protiv očite devastacije i nemoralnosti onih koji odlučuju u naše ime.

Hoćete li plaćati kutiju cigareta stotinu kuna ili ne, to neće ništa promijeniti na stvari sve dok novac od harača ne bude alociran u liječnikee, medicinsko osoblje, a ne u rođake i kumove kojima računalo u bolnici treba za naganjanje virtualnih tenkova, dok ljudi umiru od neodgovarajuće skrbi, opterećenja osoblja koji ne stignu sve, od propale infrastrukture, od toga da je važnije kupiti luksuzne automobile vladajućima, nego osobama s invaliditetom osigurati dom i skrb dostojnu čovjeka.

Rizično ponašanje u hrvatskom društvu postoji samo utoliko što smo uz cigarete popušili još jednu generaciju rizičnih skorojevića koji raskućuju sve što smo desetljećima s mukom stvarali.


Komentari članka

Vezani članci

Od polufinala do polufinala: Gdje smo bili 1998., gdje smo danas i jesmo li morali bolje?

18.07.2018.

U posljednjih 20 godina mnogo se toga promijenilo, Hrvatska je u međuvremenu postala članica Europske unije, ekonomija je u usporedbi s tadašnjim brojkama znatno ojačala, no isto tako ostaje dojam da se moglo napraviti mnogo više.

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Europska komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a

13.07.2018.

Europska komisija smanjila je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,8 posto, i poručila da će u ostatku godine rast podržavati domaća potražnja te da su rizici od Agrokora smanjeni.

Danas će se na svijetu objaviti više tekstova o Hrvatskoj nego ukupno u povijesti

12.07.2018.

Ljudi podsvjesno imidž koji ima reprezentacija prenose na sve nas Hrvate - upornost, borbenost i hrabrost.

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP