Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Lip 2020

Jedni su vikali ‘A kad će, bogati, više ić ća!‘, drugi su brojali zaradu. A onda je korona-kletva stigla i pohlepne rentijere i protivnike turizma

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: SAŠA LJUBIČIĆ  

Jedni su vikali ‘A kad će, bogati, više ić ća!‘, drugi su brojali zaradu. A onda je korona-kletva stigla i pohlepne rentijere i protivnike turizma

Auuuu, koje su to rodne godine bile. Tamo od 2013., 2014., kad je Hrvatska konačno ušla u Europsku uniju pa odčepila slavine novca iz fondova, niskobudžetne aviokompanije raširile su krila, a Croatia za Booking.com i Airbnb postala činjenica.

Na Lučkom su se brojili automobili u kolonama, a zapravo dolari i euri kojima smo namjerili oblijepiti Jadran od Umaga do Prevlake. Sa Straduna i Rive dnevni se inkas iznosio u vrećama za smeće!

U Dubrovniku, Splitu, Zadru, Šibeniku..., svake su se godine sve ranije i ranije otvarali hoteli i "zračili" apartmani, a ugostitelji jelovnike prilagođavali stranim gostima i džepu, jer koga uopće zanima hrvatska sirotinja kojoj je vrhunac zadovoljstva kapučino ili makijato, neka ga, luzeri, piju doma.

Iznajmljivači su jedni drugima "punili glave". Znate kako to u nas, povodljiva i nepismena naroda koji obožava usmenu predaju - ide: "te ja sam zaradio sto, a ja dvisto, tristo, i tko zna koliko još tisuća eura". Gluhi telefon je od iznajmljivača stvarao bogataše, a pohlepa koja je ovladala nacijom odvukla cijene građevinskog zemljišta i stanova u nebo.

Prosječna plaća se kretala oko 650 eura neto, a stana na moru više od 2200 eura po kvadratnom metru. Kažem vam, bila je to totalna ludnica, ljudi su bili spremni otrovati brata i sestru za tisuću kvadrata placa u prvom redu kraj mora.

Groznica brze, i što je još važnije - lake zarade, tresla je Dalmaciju. Ma, kakav pilot, neurokirug, znanstvenik; neki Đikić i Rimac, vlasnik nekoliko apartmana u centru Dubrovnika, Splita i Zagreba..., za sve njih je bio ne baja, nego Baja Patak. Malo alata - online tražilice smještaja; i nešto zanata - odgovori na upite, čišćenje, doček i ispraćaj gostiju; i biznis je šljakao.

Hrvatska je konačno otkrila "naftu", a "moli Mote i Onte" bogatili su se od položajne rente kao šeici.

Pa opet, malo je bilo onih koji su javno očitovali zadovoljstvo postignutim, koji bi rekli "grij bi bija pljucat Bogu u bradu". Na sve strane se plakala mižerija: te ima previše apartmana, te cijene padaju, gosti su sve bezobrazniji i htjeli bi sve više za sve manje novce, pa nastave li tako "ja više neću nikoga primat, meni se to ne isplati".

A svima se isplatilo; i svi su u dugom turističkom lancu - agencije, hotelijeri, taksisti, rentijeri, ugostitelji, trgovci, građevinari..., uzeli dobru kintu i povećali štednju na bankama do neslućenih visina.

Proporcionalno rastu broja turista u Hrvatskoj rasla je kuknjava onih koji od njega žive, jer "nije njemu što je on prošlo ljeto zaradio milijun kuna, ali je čuo da je susjed zaradio - dva!".

Antipod rentijerima svih vrsta koji su pogubili razum bili su žestoki protivnici turizma, tobožnji čuvari kulturne baštine i alternativci bez alternative. Gdje je turizma tu je i nereda, bila je njihova glavna teza; pa tek što smo prepoznati kao europska Florida, poveden je nesmiljeni rat protiv štekata koji strše izvan dozvoljenih gabarita, svjetlećih reklama i vlasnika kafića koji su puštali glazbu iza ponoći.

O kavi čija je cijena rasla kao vrijednost Microsoftovih dionica ispisani su traktati, pa samo što Spielberg inspiriran tim fenomenom nije snimio blockbuster.

To more primjedbi na stihijski razvoj turizma u Dalmaciji na površinu je izbacilo i gorčinu onih koji su uvrtili u glavu da su ova rajska zemlja i otoci nešto ekskluzivno naše, jer "ne može se više od stranaca proć kroz grad, i jedva čekan kad će više ić ća".

Na posebnoj su meti bili kruzeri: prvi su mrzili goste koji navodno ništa ne troše, a drugi brodove grdosije koji su "zasrali vizure grada".

A onda je stigla korona. Kradom se ušuljala u naš vilajet. I spustila zastor. The end my friend, koniec, svršetak, kraj; gospodo iznajmljivači i drugovi šetači - nema više; vaši su i Get i Bačvice, Zlatni rat i Plitvice, eto vas, komodajte se, široko vam more, planine i gore.

Nekoliko dana nakon što su nas pustili izvan naša četiri zida, "antituristi" su likovali.

"Nikad mi Split nije bija lipši", uzdahnuo je jedan barba s maskom preko ćunke i pokazao TV reporteru pustu Marmontovu i Rivu. Nekoliko dan poslije, neki njegov vršnjak istom se novinaru požalio da ćemo, ne bude li ovog ljeta furešta, pocrkati od gladi.

Rentijeri više ne pričaju o tuđim milijunima i ne bahate se tražeći više, a i oni drugi koji su se rukovodili logikom "ja ne živim od turizma, briga me da sutra propadne", sad za njim plaču. Plaća im je pala zbog loše kupovne moći koju svih ovih godina u Hrvatskoj pumpaju jedino i samo turističke devize, ali, vele trezveno, ništa za to, samo da ne izgubim posal.


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Britanci pohrliti u Split?

03.07.2020.

Srednja Dalmacija ostvarila je 18% prošlogodišnjeg turističkog prometa u lipnju. Najviše nedostaju susjedi iz BiH, te gosti iz Engleske i Švedske, zemalja u kojima je situacija s korona virusom još nedavno bila vrlo teška.

Preko 200 radnika Crosca dobit će otkaz, Štern: To je početak kraja Crosca

03.07.2020.

Rezanjem broja zaposlenih u Croscu Ina ostaje, ocjenjuje Štern, bez svoje tehnološke osnove u istraživanju i proizvodnji, čime se njena djelatnost svodi na rafineriju nafte u Rijeci i maloprodajnu mrežu. Napominje i kako Mol u svojoj strategiji gotovo da

Rekordan pad nezaposlenosti u SAD-u u lipnju

03.07.2020.

Ekonomisti skok broja zaposlenih pripisuju vladinom programu za zaštitu radnih mjesta (PPP). Riječ je o zajmovima tvrtkama koji bi mogli djelomično biti oprošteni budu li iskorišteni za isplatu plaća. No, ta su sredstva gotovo iscrpljena, primjećuje Reute

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici