Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2018

Ječam je posebna, dobra hrvatska priča

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Ječam je posebna, dobra hrvatska priča

Naša proizvodnja gubi pred robom iz Europe, Kine, Amerike, ali ima i onoga u čemo odolijevamo. Ječam, odnosno hrvatske sorte ječma odolijevaju napadu sa svih strana. Što se tiče sjemenske proizvodnje odolijevamo i u pšenici, i u soji, dok u suncokretima, kukuruzu, uljanoj repici gubimo bitke s velikima. Međutim ječmovi osječkog i zagrebačkog instituta su broj jedan i doslovce su pomeli svu konkurenciju. Možemo reći da smo se u to uvjerili na Danima polja u Novoj Gradišci, Osijeku, Lovasu….

Možda netko i sumnja da se sve to radi u idealnim uvjetima, ali ono što se nalazi na poljima kod naših poljoprivrednika nije laž. A to je iz nekog razloga uvijek domaći ječam. Bilo da je onaj Bc Instituta ili onaj osječkog Poljoprivrednog instituta. Neke sorte su za stočnu hranu, neke su takozvane pivske, a neke i za ljudsku prehranu. Kao i u drugim kulturama tu su na našim oranicama mjesto pokušali, a i još uvijek pokušavaju, pronaći brojni strani proizvođači.

Ječam i tritikale su posebna hrvatska priča

"Svjedoci smo da su već neke površine ječma požnjevene i to je specifičnost ove godine. Vegetacijski imamo puno kraću godinu. Takvo stanje posljedica je činjenice da je gotovo cijeli travanj bio topao i sušan, a visoke su bile i noćne temperature“, kazao je prije 20-tak dana na Danima polja Bc Instituta, dr.sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave ove domaće sjemenarske kuće ocijenivši kako se upravo iz toa razloga u ovogodišnjoj žetvi teško mogu očekivati onako dobri urodi kao što su bili prošle godine.

Ječam unatoč vremenskim (ne)prilikama bilježi dobre rezultate

"Mislim da će se ta kraća vegetacija negativno odraziti na urod. Bit će sigurno i dobrih rezultata, ali čuli smo neke početne rezultate žetve ječma koji nisu nikako na razni prošle godine“, rekao je Ikić. No, ispalo je da ipak imamo dobre rezultate ječma. I to vrlo blizu prošlogodšnjim uredima kada su uvjeti proizvodnje bili bolji.

Ječam i tritikale su posebna hrvatska priča, a kada se radi o ovom institutu iz Zagreba onda slobodno možemo reći da su u tom poslu jako dobri. Što se tiče tritikalea možemo reći da postoje četiri sorte u hrvatskoj proizvodnji, a 60 posto na poljima su upravo ove iz Bc-a. Sorte Goran i Ranko su se pokazale jako dobrim, a Goran je najbolji i najrašireniji tritikale u regiji. Kod Ranka možemo govoriti o sorti koja uz vrlo ranu vegetaciju osigurava kvalitetnu stočnu hranu. Ova kuća je ipak specijalista za stočni ječam. I tu već govorimo o pet sorti. A BC sorte dominatne su u 6X sortimentu.

I ovoga puta istaknuto je kako BC Vedran najrodniji i najzdraviji ječam. No, ističemo i rani visokorodni Bosut, veoma zanimljiv BC Gospodar, koji je prema njima i gospodar uroda. I dalje možemo govoriti da standardno sorta Favorit jako dobra na tržištu koja je kao i Srećko &X sortiment i zaslužuje pažnju. Ostale tri sorte pripadaju tzv. 2X tipovima.

"Odlike osječkih sorti ječma su niska i optimizirana i čvrsta stabljika, vro dobre do izvrsne otpornosti na polijeganje, tolerantnost na rasprostranjene bolesti ječma uz mogućnost ostvarivanja velikog broja klasova po metru četvornome, te prilagođeno vrijeme klasanja, dužina vegetacije, uvjetima proizvodnje ječma jugoistočne Europe", kažu u osječkom Institutu, odnosno Odjelu za oplemenjivanje ječma koji vodi dr.sc. Alojzije Lalić.

Oplemenjivanje sorti pivarskog ječma

Temeljni ciljevi programa oplemenjivanja su stvaranje sorti pivarskog ječma visokog uroda zrna i poboljšanih pivarskih parametara kakvoće zrna, stvaranje sorti krmnog ječma, te oplemenjivanje sorti ječma namijenjenih ljudskoj prehrani kao što je primjerice golozrni ječam, te za potrebe tzv. funkcionalne hrane (beta glukani).

Za oplemenjivanje ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek posebno je značajno ustanovljavanje laboratorija za ječam i slad, te mogućnost mikroslađenja ječma. Postavljeni cilj je pojačati intenzitet oplemenjivanja u pravcu poboljšanja protelitičke i citolitičke razrdadnje ječma u slad. U programu oplemenjivanja ječma na ovom institutu naročito se vrednuju genotipovi koji će za pramentre uroda i kvalitete ječma imati visoku stabilnost i adaptabilnost u različitim uvjetima proizvodnje. Uz oplemenjivanje na široku adaptabilnost, oplemenjivanje na specifičnu adaptabilnost u cilju povećanja uroda zrna i namjenske kvalitete zrna za određenu subregiju unutar pojedine regije važna je strategija iskorišenja pozitivne interackije genotip okolina.

Na osječkom institutu vjeruju da će se njihov program oplemenjivanja ječma u budućnostii dalje razvijati, da će uspješno odgovoriti na zahtjeve i potrebe tržišta stočarstva, industrije piva i slada, ali i ljudske prehrane.

"Nadamo se da će nam se i idućih godina u Hrvatskoj, a i u inozemstvu priznavati sorte ječma poboljšanih odlika vezanih uz urod zrna, stabilnost uroda zrna te poboljšane namjenske kakvoće zrna", rekli su na Danima polja osječkog Instituta početkom lipnja.

Najznačajnije sorte ozimog ječma stvorene na Poljoprivrednom institutu Osijek do danas su Satir, Mursa, Pan, Sladoran, Rodnik, Rex, Zlatko, Lord, Barun, Bingo, Titan, Bravo, Maxim, Lukas i Maestro, a jarog ječma sorte Velebit, Jaran, Astor, Matej, Stribor i Ikar.

I nešto što je jako važno. A to je da u Hrvatskoj imamo preradbene kapacitete koji trebaju ječam kao sirovinu. To je u svakom slučaju Tvornica slada u Novoj Gradišci koja se profilirala kao centar proizvodnje pivarskog ječma. A ta tvornica opskrbljuje pivovare u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Danko Vincetić, direktor PPK istakao je kako su proizvodnju u svibnju pratila nevremena. No, ipak je tu dobra proizvodnja i dobar urod. Posljednje dvije godine rezultati su bili iznad prosječni, a isto je i ove godine.

Frederic Moulin, glavni menadžer PPK Nova Gradiška jako je zadovoljan što je sve dobro organizirano, od sjemenske proizvodnje do na kraju kupca koji kupuje i ječam i na kraju slad. A cilj je i dalje imati sve bolje kvalitete i veće količine.

Najvažnije je da su poljoprivrednici zadovoljni

"Danas smo na 55 tisuća tona ječma u Hrvatskoj, što predstavlja naših 80 posto potreba", kaže Vlado Bičanić, direktor Slavonija Slada, upravo toga glavnom čimbenika uspjeha, pogona koji prerađuje ječam u slad za potrebe pivarske industrije a koja proizvodi 60 tisuća tona slada svake godine. A time podmiruju i više od tri četvrtine potrebe domaćeg tržišta, a polovicu proizvodnje i izvoze po cijelom svijetu. Ističe Bičanić da prvenstveno prodaju u zemljama u okruženju, ali i čak u zemlje Južne Amerike, pa i i Afrike, bliskog Istoka i do Vijetnama.

Prinosi oko sedam tona po hektaru

Po sadašnjim saznjanjima kod većine je prinos oko sedam tona, a kod mnogih i više. A ponovno moramo napomenuti da se radi uglavnom o domaćim ječmovima koji su odoljeli vremenskim nedaćama ove godine. PPK nudi kooperantima i strane sorte. Ali kao što smo rekli dobro je da ih imamo tu da se možemo uspoređivati. Josip Lukić iz okolice Velike jako je zadovoljan dvogodišnjom suradnjom i smatra da tim putem treba nastaviti. Zanimljiv je bio i poznati baranjski ratar Petar Pranjić, koji je rekao da od kada surađuje s PPK Novom Gradiškom i proizvodi pivarski ječam da mu sunce svanulo.

Značajna je i ta suradnja s pivovarama. Karlovačka pivovara je s tvrtkama Slavonija slad i Poljoprivredno prehrambeni kompleks (PPK) te Poljoprivrednim institutom Osijek prošle godine potpisala pismo namjere o korištenju 100% hrvatskog ječma za proizvodnju Karlovačkog piva. Tako Slavonija slad za Karlovačku pivovaru treba osigurati ječmeni slad isključivo hrvatskog podrijetla, čime se podržava domaća poljoprivreda i proizvodnja ječmenog slada, ali i znanstveno-istraživački rad u sjemenarstvu te oplemenjivanju i uzgoju ječma u Hrvatskoj. Poljoprivredni institut Osijek svojim će stručnim savjetovanjem te ustupanjem sorte ječma pomoći Slavonija sladu, jedinom domaćem proizvođaču slada, PPK-u, dobavljaču ječma, i Karlovačkoj pivovari u osiguravanju ječma s hrvatskih polja najviše kvalitete. U biti sve je to dobra priča koju treba sačuvati, a po mogućnosti i iskopirati u druge sektore poljoprivredne proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Ne pamtimo da su kombajni ikada u polja ulazili u svibnju, neke površine ječma već požnjevene

11.06.2018.

Ova godina je vrlo specifična, rekao je predsjednik Uprave Bc Instituta dr.sc. Ivica Ikić na Danu polja Bc strnih žitarica u Lovasu gdje su predstavili nove domaće sorte pšenice i ječma: BC Opsesija, BC Ljepotica, BC Srećko i BC Gospodar.

Grupacija je rođena!

22.03.2018.

Službeno je naša grupacija malih nezavisnih pivovara sastavni dio Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore i tako je uspješno okončan postupak pokrenut ujesen prošle godine

Dao je otkaz na poslu i upustio se u vlastitu poduzetničku priču

23.02.2018.

U isto vrijeme kad je pokretao pivovaru, dobio je i dijete. Najbolje sastojke za svoje pivo Danijel Babić naručuje iz Engleske. Svoj je proizvod promovirao na hrvatskoj obali, a pomno je razmišljao i o ilustracijama te imenima vezanim uz njegova piva

Gardenova piva osvajaju EU, a plan je izvoz u Rusiju i Australiju

28.12.2017.

Samo godinu i pol od otvaranja najmlađe domaće pivovare The Garden Brewery na zagrebačkom Žitnjaku, njihovo je craft pivo postalo uspješan izvozni proizvod

Čiji su zapravo milijuni litara piva koji se popiju na Oktoberfestu?

25.09.2017.

Više od pet milijuna posjetitelja poznate minhenske pivske manifestacije popit će u dva i pol tjedna oko sedam milijuna litara piva, a od toga će najviše profitirati samo šest pivovara koje imaju pravo prodaje na Oktoberfestu

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP