Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2019

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

EKONOMIJA je u prva tri mjeseca ove godine porasla za 3,9 posto, što je za hrvatske prilike solidan rast, i svakako dobra vijest.

Plenković se danas na sjednici vlade pohvalio da je "politika vlade" zaslužna za rast.

"Dakle radi se o kontinuiranom rastu 19 kvartala za redom i ovaj put i više od samih naših projekcija. Mi smo procjenjivali stopu rasta od 2,6 posto za cijelu godinu, a ovaj rast nas svrstava u zemlje EU-a s najvećim rastom BDP-a. Ohrabrujuće je i to da se rast bazira na povećanom izvozu, povećanju javnih ulaganja i apsorpciji europskih sredstava u provedbi velikih infrastrukturnih projekata, ali i zahvaljujući politici vlade koja je kroz poreznu reformu i razne druge oblike te kroz administrativno rasterećenje građanima ostavila više sredstava, tako da je porasla i potrošnja. Trebamo biti realni za preostale kvartale, ali ovaj rast će svakako doprinijeti rastu na razini godine", rekao je Plenković.

No teško da si zasluge za ubrzanje rasta može pripisati Plenkovićeva vlada jer do sada nije povukla niti jedan ozbiljan potez koji bi olakšao poslovanje, privukao veće privatne investicije i dinamizirao ekonomiju kako bismo barem pokušali uhvatiti korak sa zemljama srednje i istočne Europe poput Češke, Slovačke ili Poljske kojima su stope rasta od 4 ili 5 posto postale normalna pojava.

Hrvatska po konkurentnosti u društvu Venezuele

Da je tome tako dovoljno je pogledati bilo koju analizu koja se bavi konkurentnošću ili lakoćom poslovanja u Hrvatskoj.

Hrvatska se na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne našla u društvu Venezuele, Mongolije i Argentine. Zauzela je 60. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije.

Kao najveće slabosti identificirani su pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva, financiranje mirovina te imigracijski zakoni.

Također, upozorava se i na nisku zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, probleme u privlačenju talenata, obrazovanja zaposlenika, transferu znanja i općenito slaboj prilagodljivosti na promjene.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2019. godini navedeni su reformiranje javne administracije i lokalne samouprave, razvoj i reformiranje obrazovnog sustava, povećanje efikasnosti suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice, smanjenje udjela javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu i reformiranje pravosuđa.

Sve su to problemi i reforme na koje se godinama upozorava, no ni Plenkovićeva vlada, kao ni prethodne, nema se hrabrosti, a vjerojatno ni znanja, s time suočiti.

Polovica tvrtki ne bi ponovno izabrala Hrvatsku za ulaganje

Možemo se prisjetiti i gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, najveće bilateralne gospodarske organizacije u Hrvatskoj, koje je u veljači ove godine provedeno među 150 tvrtki članica Komore te u nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj, a koje je pokazalo da gotovo polovica tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno izabrala Hrvatsku kao poslovnu lokaciju.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je s prošlogodišnjih 68% na 54%. Pritom je ovaj broj do 2017. godinama iznosio visokih 80%, a ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe koji iznosi 79%. Kao glavne razloge svog nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Hrvatska na Doing Business listi iza Srbije i Crne Gore

Krajem listopada prošle godine objavljeno je i izvješće Svjetske banke (SB) o regulativi poslovanja Doing Business, u kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto među ukupno 190 zemalja, što predstavlja pad za sedam mjesta.

Najlošiji je plasman Hrvatska zabilježila u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola, potonuvši na 159. mjesto, sa 126. mjesta godinu ranije.

Daleko najveći pad na rang-ljestvici SB-a Hrvatska je zabilježila u kategoriji pokretanja poslovanja, na 123. mjesto, nasuprot 87. mjestu na ranijoj ljestvici.

Hrvatska je nazadovala i u kategoriji dostupnosti kredita, skliznuvši na 85. mjesto sa 77. Pogoršanje je zabilježeno i u kategoriji zaštite prava manjinskih dioničara, iskazano u padu Hrvatske na odgovarajućoj ljestvici s 29. na 38. mjesto.

Blago je nazadovala, za dva mjesta, u kategoriji izvršenja ugovora, zauzevši 25. mjesto, u odnosu na 23. mjesto ranije.

Od zemalja u hrvatskom okruženju bolje stoje Srbija na 48. mjestu, Crna Gora na 50. mjestu te Mađarska na 53. mjestu. Bolji plasman ima i Rumunjska na 52. mjestu, dok se Bugarska plasirala odmah iza Hrvatske zauzevši 59. mjesto. Bosna i Hercegovina je na 89. mjestu.

Iz svega navedenog vidljivo je da se Hrvatskoj gospodarski rast događa slučajno, po inerciji. Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu recesiju.


Komentari članka

Vezani članci

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija