Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2017

Javni dug prvi put dosegnuo 300 milijardi kuna, no analitičari tvrde: 'To je samo privremeno'

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hina  

Javni dug prvi put dosegnuo 300 milijardi kuna, no analitičari tvrde: 'To je samo privremeno'

Iznos javnog duga od 300,1 milijardu kuna na kraju ožujka predstavlja povećanje duga i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

U ožujku je javni dug u odnosu na veljaču povećan za 4,1 posto ili 11,7 milijardi kuna, dok je u odnosu na ožujak prošle godine porastao za 4,2 posto ili 12,1 milijardu kuna.

»Rast na mjesečnoj razini posljedica je rasta obje komponente javnog duga. Tako je unutarnja komponenta u ožujku zabilježila rast za 4,1 milijardu kuna u odnosu na veljaču ili za 2,2 posto, dok je inozemna komponenta bila viša za 7,6 milijardi kuna ili 7,2 posto«, navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da je rast duga posljedica izdavanja obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi eura te rasta unutarnjih i inozemnih kredita središnje države.

Analitičari RBA ističu i da je povećanje duga na godišnjoj razini prvenstveno odraz rasta unutarnje komponente javnog duga, koja je krajem ožujka dosegnula 186,4 milijarde kuna, što je za 6,4 posto ili 11,1 milijardu više nego u istom lanjskom mjesecu.

»Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu, dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a, utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga, čiji je udio u ukupnom dugu koncem prvog tromjesečja povećan na 62,1 posto, 1,3 postotna boda više u odnosu na lanjski ožujak«, navode analitičari RBA.

Inozemna komponenta javnog duga dosegnula je, pak, u ožujku 113,8 milijardi kuna, što je za 0,8 posto ili 908 milijuna kuna više nego u istom lanjskom mjesecu.

Rast javnog duga u ožujku prvenstveno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. No, radi se, kažu analitičari, o privremenom povećanju duga jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem te obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu.

»To zaduživanje otišlo je na refinanciranje duga dospjelog krajem travnja, odnosno izdanja obveznica realiziranog u Americi prije pet godina od 1,5 milijardi dolara. Stoga je idućih mjeseci za očekivati nastavak pada javnog duga«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Očekuje da će tijekom godine pasti i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je lani zabilježio prvo smanjenje nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

»U ovoj godini definitivno očekujemo daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 82,8 posto, i to je bitno s aspekta procjena rejting agencija, kojima je to jedan od najvažnijih pokazatelja«, kaže Zdeslav Šantić.

Ipak, analitičari upozoravaju da su nužne daljnje strukturne reforme.

»Bez obzira na relativna poboljšanja kretanja javnog duga, što je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture, visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljene na strukturnim reformama«, zaključuju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Prosječna neto plaća u rujnu pala ispod 6.000 kuna

23.11.2017.

Na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2016. godine prosječna je neto plaća bila viša za 334 kune ili nominalno za 5,9 posto.

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika?

22.11.2017.

Sindikati pritišću da se dodaci isključe iz minimalca, HUP želi maknuti javni i državni sektor iz osnovica za izračun minimalca.

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Porezna reforma najveći pomak, mentalitet najveća prepreka ulaganjima

21.11.2017.

Ako želimo privlačiti investicije u sektore dodane vrijednosti, onda moramo ciljati prerađivačke sektore i to u onim područjima koja ostvaruju relativno višu dodanu vrijednost

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja