Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2017

J.P. Morgan: Hrvatski turizam napreduje, otoci slaba točka

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz  

J.P. Morgan: Hrvatski turizam napreduje, otoci slaba točka

Investicijska kuća J.P. Morgan objavila je poprilično afirmativnu analizu o razvoju hrvatskog turizma i njegovoj konkurentnosti u odnosu na druge zemlje Mediterana, a naslov analize je preuzet od reklamnog slogana Hrvatske turističke zajednice: "Hrvatska je puna života (Croatia is full of life)".

Za Hrvatsku je najznačajniji zaključak analize, koju potpisuje analitičarka Jessica Murray, taj da rast hrvatskog turizma nije plod samo globalne tržišne konjunkture, nego i konkurentnih komparativnih prednosti Hrvatske u odnosu na ostale mediteranske države. Stoga se naglašava da Hrvatska zato raste brže od prosječnog rasta tržišta, da je upravo turizam povukao Hrvatsku iz recesije, ali i da naša država ima najveći udjel turizma u ukupnom gospodarstvu, odnosno, da čini čak 24,5 posto udjela u bruto domaćem proizvodu. Pritom se navodi kako je izravan doprinos turizma BDP-u 10,7 posto, ali i da je udjel zaposlenih u turizmu u općoj zaposlenosti 23 posto, od čega je 10 posto izravni učinak, piše Slobodna Dalmacija.

Udjel zaposlenosti u turizmu u ukupnoj zaposlenosti iznosio je u Hrvatskoj 2016. 23,4 posto, dok je prosjek udjela zaposlenosti na sjevernom Mediteranu bio 15,9 posto, a na južnom Mediteranu 13,3 posto. Pritom smo izjednačeni s Grčkom, koja također ima taj udjel od 24,3 posto, Francuska ima 9,9 posto, Italija 12,6 posto, Portugal 19,6 posto, Španjolska 14,5 posto, Turska 8,1 posto, Egipat 6,6 posto, Izrael 7,2 posto, Jordan 18,1 posto, Libanon 18,8 posto, Maroko 16,6 posto i Tunis 12,8 posto.

Analiza udjela turizma u bruto domaćem proizvodu pak pokazuje da je prosjek sjevernog Mediterana 15,2 posto, a južnog Mediterana 14,6 posto. Veći udjel turizma u BDP-u od Hrvatske imao je 2015. samo Libanon, od čak 29,7 posto, ali je u 2016. taj udjel pao na 19,4 posto (turizam je znatno pao zbog problema sigurnosti), tako da Hrvatska u 2016. drži primat u tom pogledu. Francuska (u 2016.) ima udjel od 8,9 posto, Grčka 18,6 posto, Italija 11,1 posto, Portugal 16,6 posto, Španjolska 14,2 posto, Turska 12,5 posto, Egipat 7,2 posto, Izrael 7,9 posto, Jordan 19,4 posto, Libanon 19,4 posto, Maroko 18,5 posto, te Tunis 13,7 posto.

"Globalno gledajući, turistički sektor jača, ali rast hrvatskog turizma snažniji je od globalnog trenda: Hrvatska je sigurnija od destinacija južnog Mediterana (Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis), jeftinija od konkurenata sjevernog Mediterana (Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Španjolska i Turska), ima jedinstveni prirodni krajolik s više od tisuću otoka i razvedenom obalom, kao i bogatu kulturnu baštinu. Ova analiza istražuje snagu hrvatskog turističkog sektora i objašnjava zašto su trenutni trendovi održivi i ustrajni, podupirući gospodarski potencijal i realni ekonomski rast, ali istovremeno predstavljajući rizik u slučaju pada turističkog sektora", stoji u analizi J.P. Morgana.

U nastavku se ukazuje na to da je Hrvatska ustvari – zbog toga što je turizam zbog prihoda od deviza izvozni sektor, a kao takav čini 24 posto BDP-a – sama sebi najveći izvoznik.

"Hrvatska je od 2014. do 2016. ostvarila rast dolazaka inozemnih turista od osam posto godišnje. Turisti koji dolaze na praznike gledaju na Hrvatsku kao na sigurnu državu, pogotovo u odnosu na tradicionalne mediteranske destinacije kao što su Tunis, Francuska, Turska i Egipat. No, iako je šira mediteranska regija napredovala u okviru globalnog turističkog rasta, Hrvatska je nadrasla taj trend. Naša analiza pokazuje da, nakon što se dekomponira rast zbog konjunkture tržišta i konkurentni efekti, Hrvatska od 2009. konzistentno raste brže od mediteranske regije.

Kolaps turizma u dijelu Mediterana zbog socijalnih i geopolitičkih nestabilnosti donio je prednost zemljama sjevernog Mediterana, i taj efekt označavamo kao efekt "arapskog proljeća". Ali iako je Hrvatska profitirala zbog takvih događanja, ona je ostvarila rast koji nadrasta tu korist, pa i u slučaju da se situacija u tom dijelu Mediterana smiri, Hrvatska može zadržati povećani udjel na tržištu", stoji u analizi.

Računica je pokazala da u prosječnom rastu broja stranih turista od gotovo osam posto godišnje u Hrvatskoj od 2011. do 2015. oko 3,8 posto otpada na efekt rasta tržišta, oko 1,2 posto na efekt "arapskog proljeća", a za oko 3,5 posto godišnjeg rasta zaslužna je kompetitivnost našeg turizma.

Unatoč takvom robusnom i žilavom rastu, ističe se kako naša zemlja i dalje ima prostora za daljnju tržišnu ekspanziju.

Prema izvješću World Economic Foruma (WEF) za turizam, Hrvatska je ostvarila bolje rezultate od država južnog Mediterana u sektorima sigurnosti, zdravstva i higijene, turističke usluge, infrastrukture i prirodnih resursa, ali lošiji smo od tih zemalja kad je riječ o zračnoj prometnoj infrastrukturi i poduzetničkoj klimi. Negdje u prosjeku s ostalim zemljama Mediterana smo u području visine cijena, tržišta radne snage i otvorenosti institucija.

Stoga u J.P. Morganu kažu da se moramo fokusirati na rješavanje detektiranih lošijih aspekata našeg turizma kako bismo poboljšali turističku konkurentnost, uz notornu primjedbu kako smo i dalje percipirani kao sezonska destinacija "sunca i mora". Kako bismo smanjili sezonalnost, ali i spomenute slabosti, u analizi se preporučuje da se više pažnje posveti investiranju i razvoju jadranskih otoka, te razvijanju turističkih niša u području sporta, zdravlja i eko-turizma.


Komentari članka

Vezani članci

Od polufinala do polufinala: Gdje smo bili 1998., gdje smo danas i jesmo li morali bolje?

18.07.2018.

U posljednjih 20 godina mnogo se toga promijenilo, Hrvatska je u međuvremenu postala članica Europske unije, ekonomija je u usporedbi s tadašnjim brojkama znatno ojačala, no isto tako ostaje dojam da se moglo napraviti mnogo više.

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Web stranice HTZ-a bilježe rekorde: Porast posjeta veći za 250%

13.07.2018.

Ulazak Hrvatske u finale nogometnog prvenstva povijesni je rezultat koji je našu zemlju stavio u fokus svjetske javnosti.

Europska komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a

13.07.2018.

Europska komisija smanjila je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,8 posto, i poručila da će u ostatku godine rast podržavati domaća potražnja te da su rizici od Agrokora smanjeni.

Danas će se na svijetu objaviti više tekstova o Hrvatskoj nego ukupno u povijesti

12.07.2018.

Ljudi podsvjesno imidž koji ima reprezentacija prenose na sve nas Hrvate - upornost, borbenost i hrabrost.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP