Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2017

J.P. Morgan: Hrvatski turizam napreduje, otoci slaba točka

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz  

J.P. Morgan: Hrvatski turizam napreduje, otoci slaba točka

Investicijska kuća J.P. Morgan objavila je poprilično afirmativnu analizu o razvoju hrvatskog turizma i njegovoj konkurentnosti u odnosu na druge zemlje Mediterana, a naslov analize je preuzet od reklamnog slogana Hrvatske turističke zajednice: "Hrvatska je puna života (Croatia is full of life)".

Za Hrvatsku je najznačajniji zaključak analize, koju potpisuje analitičarka Jessica Murray, taj da rast hrvatskog turizma nije plod samo globalne tržišne konjunkture, nego i konkurentnih komparativnih prednosti Hrvatske u odnosu na ostale mediteranske države. Stoga se naglašava da Hrvatska zato raste brže od prosječnog rasta tržišta, da je upravo turizam povukao Hrvatsku iz recesije, ali i da naša država ima najveći udjel turizma u ukupnom gospodarstvu, odnosno, da čini čak 24,5 posto udjela u bruto domaćem proizvodu. Pritom se navodi kako je izravan doprinos turizma BDP-u 10,7 posto, ali i da je udjel zaposlenih u turizmu u općoj zaposlenosti 23 posto, od čega je 10 posto izravni učinak, piše Slobodna Dalmacija.

Udjel zaposlenosti u turizmu u ukupnoj zaposlenosti iznosio je u Hrvatskoj 2016. 23,4 posto, dok je prosjek udjela zaposlenosti na sjevernom Mediteranu bio 15,9 posto, a na južnom Mediteranu 13,3 posto. Pritom smo izjednačeni s Grčkom, koja također ima taj udjel od 24,3 posto, Francuska ima 9,9 posto, Italija 12,6 posto, Portugal 19,6 posto, Španjolska 14,5 posto, Turska 8,1 posto, Egipat 6,6 posto, Izrael 7,2 posto, Jordan 18,1 posto, Libanon 18,8 posto, Maroko 16,6 posto i Tunis 12,8 posto.

Analiza udjela turizma u bruto domaćem proizvodu pak pokazuje da je prosjek sjevernog Mediterana 15,2 posto, a južnog Mediterana 14,6 posto. Veći udjel turizma u BDP-u od Hrvatske imao je 2015. samo Libanon, od čak 29,7 posto, ali je u 2016. taj udjel pao na 19,4 posto (turizam je znatno pao zbog problema sigurnosti), tako da Hrvatska u 2016. drži primat u tom pogledu. Francuska (u 2016.) ima udjel od 8,9 posto, Grčka 18,6 posto, Italija 11,1 posto, Portugal 16,6 posto, Španjolska 14,2 posto, Turska 12,5 posto, Egipat 7,2 posto, Izrael 7,9 posto, Jordan 19,4 posto, Libanon 19,4 posto, Maroko 18,5 posto, te Tunis 13,7 posto.

"Globalno gledajući, turistički sektor jača, ali rast hrvatskog turizma snažniji je od globalnog trenda: Hrvatska je sigurnija od destinacija južnog Mediterana (Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis), jeftinija od konkurenata sjevernog Mediterana (Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Španjolska i Turska), ima jedinstveni prirodni krajolik s više od tisuću otoka i razvedenom obalom, kao i bogatu kulturnu baštinu. Ova analiza istražuje snagu hrvatskog turističkog sektora i objašnjava zašto su trenutni trendovi održivi i ustrajni, podupirući gospodarski potencijal i realni ekonomski rast, ali istovremeno predstavljajući rizik u slučaju pada turističkog sektora", stoji u analizi J.P. Morgana.

U nastavku se ukazuje na to da je Hrvatska ustvari – zbog toga što je turizam zbog prihoda od deviza izvozni sektor, a kao takav čini 24 posto BDP-a – sama sebi najveći izvoznik.

"Hrvatska je od 2014. do 2016. ostvarila rast dolazaka inozemnih turista od osam posto godišnje. Turisti koji dolaze na praznike gledaju na Hrvatsku kao na sigurnu državu, pogotovo u odnosu na tradicionalne mediteranske destinacije kao što su Tunis, Francuska, Turska i Egipat. No, iako je šira mediteranska regija napredovala u okviru globalnog turističkog rasta, Hrvatska je nadrasla taj trend. Naša analiza pokazuje da, nakon što se dekomponira rast zbog konjunkture tržišta i konkurentni efekti, Hrvatska od 2009. konzistentno raste brže od mediteranske regije.

Kolaps turizma u dijelu Mediterana zbog socijalnih i geopolitičkih nestabilnosti donio je prednost zemljama sjevernog Mediterana, i taj efekt označavamo kao efekt "arapskog proljeća". Ali iako je Hrvatska profitirala zbog takvih događanja, ona je ostvarila rast koji nadrasta tu korist, pa i u slučaju da se situacija u tom dijelu Mediterana smiri, Hrvatska može zadržati povećani udjel na tržištu", stoji u analizi.

Računica je pokazala da u prosječnom rastu broja stranih turista od gotovo osam posto godišnje u Hrvatskoj od 2011. do 2015. oko 3,8 posto otpada na efekt rasta tržišta, oko 1,2 posto na efekt "arapskog proljeća", a za oko 3,5 posto godišnjeg rasta zaslužna je kompetitivnost našeg turizma.

Unatoč takvom robusnom i žilavom rastu, ističe se kako naša zemlja i dalje ima prostora za daljnju tržišnu ekspanziju.

Prema izvješću World Economic Foruma (WEF) za turizam, Hrvatska je ostvarila bolje rezultate od država južnog Mediterana u sektorima sigurnosti, zdravstva i higijene, turističke usluge, infrastrukture i prirodnih resursa, ali lošiji smo od tih zemalja kad je riječ o zračnoj prometnoj infrastrukturi i poduzetničkoj klimi. Negdje u prosjeku s ostalim zemljama Mediterana smo u području visine cijena, tržišta radne snage i otvorenosti institucija.

Stoga u J.P. Morganu kažu da se moramo fokusirati na rješavanje detektiranih lošijih aspekata našeg turizma kako bismo poboljšali turističku konkurentnost, uz notornu primjedbu kako smo i dalje percipirani kao sezonska destinacija "sunca i mora". Kako bismo smanjili sezonalnost, ali i spomenute slabosti, u analizi se preporučuje da se više pažnje posveti investiranju i razvoju jadranskih otoka, te razvijanju turističkih niša u području sporta, zdravlja i eko-turizma.


Komentari članka

Vezani članci

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Porezna reforma najveći pomak, mentalitet najveća prepreka ulaganjima

21.11.2017.

Ako želimo privlačiti investicije u sektore dodane vrijednosti, onda moramo ciljati prerađivačke sektore i to u onim područjima koja ostvaruju relativno višu dodanu vrijednost

Sunce koncern kupio zemljište za tri hotela

19.11.2017.

Riječ je o završnoj fazi uspostave zajedničkog pothvata (Joint Venture - JV) Sunce koncerna, hotelske kuće iz sastava tog koncerna Hoteli Tučepi i TUI-ja kroz društvo Punta Zlatarac Tučepi d.o.o.

Fina: U blokadi 896 OPG-ova s dugovima od 422,9 milijuna kuna

17.11.2017.

Krajem rujna ove godine blokirane račune imalo je 896 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 422,9 milijuna kuna, što je 90 posto veći iznos dugovanja nego sredinom 2011. godine

Gosti sve više vole hrvatske kampove, na razonodu daju tek po nekoliko eura, a najčešće ističu ova tri nedostatka

15.11.2017.

Hrvatski kamping u tri godine napravio je značajan skok u kvaliteti, povećan je promet i potrošnja gostiju, stigli su neki novi gosti koji imaju viši stupanj obrazovanja i prihoda

Tag cloud

  1. 1687 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 376 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 287 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja