Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2018

Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 milijuna eura prihoda

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Maria Filipović Grčić  

Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 milijuna eura prihoda

Labinska tvrtka MCZ za proizvodnju peći i kotlova na pelete na 13. godišnjoj konvenciji hrvatskih izvoznika, koju je udruga Hrvatski izvoznici organizirala sredinom lipnja u Zagrebu, proglašena je najboljom u kategoriji malog i mikro izvoznika. Za MCZ to je ujedno i drugi Zlatni ključ koji su osvojili, pri čemu je zanimljiv i podatak da su te dvije nagrade izborili uzastopno.

Inače, matična kompanija MCZ-a, MCZ Group SpA, dolazi iz talijanskog Pordenonea i europski je lider u proizvodnji sustava grijanja na pelete. Poslovnu jedinicu u labinskoj poduzetničkoj zoni Vinež otvorili su 2013. godine, a ranijih su godina s kooperantima sa šireg područja Labina surađivali još od početka 2000.-ih. U razgovoru s direktorom labinskog MCZ-a Kristianom Krpanom saznali smo da je tadašnja gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Tuliom Demetlikom uvelike pomogla da se navedena talijanska investicija realizira baš u Labinu.

Pomoć lokalnih vlasti
Demetlika je za svog mandata nerijetko naglašavao da Labin želi pretvoriti u grad prijatelj gospodarstvenika, a to je bila ruka pomoći koja je MCZ-u i omogućila da u Labinu pokrene proizvodnju, naglasio je Krpan. Iz tog pitoresknog istarskog i nekoć rudarskog gradića danas tako MCZ-ove peći i kotlovi odlaze u 40-ak zemalja svijeta, a u proizvodna sredstva i nekretnine od 2013. naovamo uloženo je više od šest milijuna eura.

"Lokalna je zajednica uvelike pomogla u realizaciji ovog poduzetničkog pothvata, pružajući pri tome i konstantnu podršku u poslovanju. MCZ trenutno zapošljava 80-ak radnika s tim da je 2017. godinu, osim zapošljavanja 20 novih radnika, obilježio i pomalo dramatičan rast proizvodnje te prihoda od 50 posto. Navedeno znači da su naši prihodi s 57 milijuna kuna iz 2016., u 2017. godini povećani na 85,5 milijuna kuna. Od većih aktivnosti u tijeku, izdvojili bismo drugi trogodišnji investicijski ciklus koji za cilj ima automatizaciju proizvodnje i povećanje proizvodnih kapaciteta, a čime će broj zaposlenih radnika narasti na 100 uz predviđen prihod od preko 100 milijuna kuna", u razgovoru za Poslovni dnevnik kazao je direktor MCZ-a.

Početni procesi proizvodnje u Labinu odvijali su se na 3,6 tisuća kvadratnih metara koji su podrazumijevali proizvodnju u lakirnici te dvije linije montaže gotovog proizvoda, peći i kotlova na pelet. Nedugo nakon, započete su aktivnosti na prvoj fazi investicijskog ciklusa koji je sačinjavala gradnja nove proizvodne hale dodatne površine 2,7 tisuća kvadrata, gdje su danas smješteni pogoni savijanja lima i zavarivanja metalnih struktura peći i kotlova i ta je faza dovršena u drugoj polovici 2015. godine. Proizvodni pogon MCZ-a u konačnici je opremljen najmodernijom tehnologijom za savijanje, zavarivanje i lakiranje lima te sastavljanje peći, uz poštovanje svih važećih regulativa zaštite okoliša i zaštite na radu, a od nedavno su uvodeći robotizaciju taj nivo podigli i za stepenicu više.

Još od 90-ih godina MCZ je bio među prvim tvrtkama na svijetu koje su pelete uvele kao gorivo za peći i kotlove vlastite proizvodnje, a radi se o jeftinom i po okoliš prihvatljivom energentu, pojasnio nam je još 2015. godine direktor Krpan. Tada je istaknuo da taj energent u varijanti MCZ-ovih peći i kotlova postiže energetsku iskoristivost od više od 90 posto te je cjenovno gledano pelet i dalje je znatno jeftiniji od plina ili nafte, a u usporedbi s fosilnim gorivima i gotovo CO2 neutralan.

Ekološki prihvatljivo
Plastično rečeno, razina emisije CO2 se za obiteljsku kuću koja peć na naftu zamijeni sustavom na pelete u godini dana može smanjiti i do pet tona. MCZ je bio neizostavnim gostom i na Poslovnom uzletu, projektu Poslovnog dnevnika koji je iznjedrio istoimenu edukativnu manifestaciju koja se u Labinu organizirala nekoliko godina za redom. Jedan od glavnih razloga pokretanja proizvodnje MCZ-a 2013 godine na labinskom području, otkrio je Krpan na Uzletu ondje održanom u srpnju 2017., bio je 'bazen' postojeće radne snage.

Tada je upozorio i da ne treba banalizirati tradicionalna znanja jer su proizvodne djelatnosti suočene upravo s njihovim deficitom, pa se taj bazen vrlo brzo prazni. Što se tiče strukture zaposlenika, kako ističe sugovornik, u Istri ne postoji nezaposlena osoba voljna raditi, ali poteškoća s pronalaskom adekvatne radne snage susretali su se i u MCZ-u. Profil radnika koji toj tvrtki treba podrazumijeva uglavnom zavarivače i operatere CNC strojeva te druge industrijske radnike, a da ostanu raditi za njih i dalje stimulira ih se dobrim primanjima, kaže Krpan.

'Ljudi su naše najveće blago'
"U Hrvatskoj su ljudi naše najveće blago, jedini istinski resurs i vrijednost koju imamo. Posljednja ispitivanja među radnicima koji su potražili svoju sreću u nekim drugim zemljama pokazala su da ljudi ne odlaze vani samo trbuhom za kruhom kao što nam se prodaje jer su vani otišli mnogi koji su ovdje imali stalan posao i solidan život. To nam u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju predstavlja problem jer kako zadržati radnu snagu uz konstantan rast plaća i pritisak s tržišta rada, a da pri tom ostanemo konkurentni na vlastitom tržištu. Stalno tražimo nove modele stimulacije rada kako bi radnike potaknuli na što kvalitetniji rad i zadržali ih te imali 'win-win' situaciju za poslodavca i radnika. No mi idemo prema kraju, kao poslodavci više nemamo prostora.

Nagrada koju smo dobili nije samo zato što smo veliki izvoznik nego i što nam je bilanca zdrava, pozitivna smo i nadasve efikasna firma te mi kao takvi dolazimo do kraja onoga što mi možemo učiniti. Država kroz nastavak fiskalne i ostalih reformi treba odraditi svoj dio posla i smanjiti nam trošak rada jer mi dalje ne možemo. Potrebno je smanjiti poreze i doprinose na plaće, odnosno ukupan trošak rada. To je naredni korak na kojem ova Vlada mora raditi. Sve što je bilo poduzeto na državnoj razini je kozmetičke prirode s obzirom na dubinu problema. Svako rasterećenje plaća i troška rada za MCZ neće imati nikakav financijski benefit jer će sva rasterećenja ići izravno u veća primanja radnika. To je ključno u ovom trenutku", komentirao je Krpan.

Dodatni problem u ovom dijelu priče, nastavlja, leži upravo u kvaliteti obrazovnog sustava, posebice strukovnog, pa i u MCZ-u svojim radnicima omogućavaju dodatno usavršavanje za i kroz rad. "Suočili smo se i s problemom obrazovanja i profila radne snage pa smo sami morali isplivati iz toga. Mi smo metaloprerađivači, a svega 50 posto zaposlenih radnika ima tehničku izobrazbu. Svi ostali su se osposobljavali u vlastitoj režiji ili uz našu pomoć jer smo ih osposobili za poslove na kojima rade. Profile, koji se danas smatraju baznim tipa CNC operatera nemoguće je pronaći, mi smo ih sami obučili i osposobili. Na razini Istre bi svakako trebalo odrediti koje ćemo kadrove razvijati. Županija je osnivač srednjih škola i mora reći koje ćemo kadrove obrazovati u skladu s potrebama gospodarstva, odrediti upisne kvote, dokinuti praksu odvojenog života obrazovnog i gospodarskog sustava.

Gospodarstvenici ne nalaze na tržištu postojeće ni nove radnike koji izlaze iz srednjih škola, dakle nemamo adekvatnu radnu snagu za našu proizvodnju i budući razvoj i rast", istaknuo je Krpan. K tome, MCZ je lani nabavio i počeo koristiti u proizvodnji svoj prvi robot za zavarivanje čeličnih struktura. Operater robota ne postoji u obrazovnom sustavu, a nije riječ o tehnologiji budućnosti, već o tehnologiji sadašnjosti potrebnoj ne za ekstremne dosege, već za preživljavanje.

"Posljednjih godina svjedoci smo inflacije broja gimnazijalaca na uštrb strukovnih škola; zar je to zaista potreba hrvatskog društva i ekonomije? Mislim da nije", zaključuje. Njihov primjer iz Labina još jedan je u nizu dokaza da se uspjeti može i van Zagreba, kako se inače obično zamjera da je u glavnom gradu uvijek lako započeti i održati posao, napomenuo je dodavši i da su na svom razvojnom putu oslonac imali i u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO). Što se očekivanja i planova za 2018. tiče, najavljuju stabilan, ali kontinuiran rast te ulaganja u infrastrukturu kao pretpostavku rasta u narednim godinama. Vrijeme će proći i u pripremama za godinu nakon, odnosno za stabilizaciju trenutno sjajnih poslovnih rezultata. "Skok prihoda za 50 posto nije rezultat samo snažnije prodaje, već i optimizacije troškova te proizvodnih procesa. K tome, s ponosnom možemo reći da smo i primjer poslovanja koji se kao dobra praksa proučava u Italiji", rekao nam je na kraju razgovora Kristian Krpan.

Globalno 500 radnika
Inače, MCZ grupacija zapošljava više od 500 radnika, svoje proizvode dakle distribuira u više od 40 zemalja te od ukupnog prihoda u visini od 100 milijuna eura gotovo 70 posto tog iznosa ostvaruje na stranim tržištima. Osnovana je prije više od 40 godina, konkretno MCZ 1975., a vlasnička obitelj Zanette svoj je poduzetnički put započela proizvodnjom zidanih roštilja nakon čega je asortiman proširen kaminima, kotlovima, kuhalima i pećima na pelete. Brendovi unutar MCZ grupe su kuhinje Sunday i J. Corradi (kuhinje), zatim sustavi grijanja na obnovljivu energiju Red, Sergio Leoni kaljeve peći izrađene od keramike te Cadel i Free Point peći na pelete.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrebački Q Software otvorio ured u New Yorku

21.02.2019.

Zagrebačka IT tvrtka Q Software, jedna od najbrže rastućih IT kompanija u Europi prema Deloitteu, od početka ove godine posluje i na novoj lokaciji

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

20.02.2019.

Europska komisija predložila je dosta radikalan zaokret u sufinanciranju projekata za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Tako će projekti u manje razvijenim regijama moći dobiti maksimalno 70 posto europskog novca, a do sada su mogli dobiti čak 85 posto

Hrvati razvijaju cyber-oružje za borbu protiv hakera. O čemu se točno radi?

18.02.2019.

Radimo cyber-oružje kojim se mogu služiti sigurnosni stručnjaci kako bi otkrili ranjivosti u aplikacijama, popravili ih i spriječili zloupotrebe. Maliciozni hakeri ne miruju, vrlo su inovativni, uporni i povezani. I oni izrađuju i koriste alate kako bi ol

U prosincu u obrtima 2.500 manje ljudi, ali ima i djelatnosti koje su povećale zaposlenost

15.02.2019.

Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu prošle godine smanjio se za više od 2.500, pokazuju novi podaci državne statistike. Prema tim podacima, u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu je radilo ukupno 182.931 zaposlenika. Mjesec rani

Otkriva tajnu svoga uspjeha: Prije sedam godina bio je nezaposlen, a danas je vlasnik tvrtke koja zarađuje milijune

14.02.2019.

Trgovac koji zarađuje milijune dolara kroz elektronsku trgovinu opisao je glavne korake na putu do uspješnog biznisa

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi