Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lis 2017

Izvoz prerađivača održava 340 tisuća radnih mjesta

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ/H  

Izvoz prerađivača održava 340 tisuća radnih mjesta

Izvoz prerađivačke industrije izravno ili neizravno stvara 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti, odnosno čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva.

Ovaj podatak iznesen je na predstavljanju rezultata istraživanja zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ) pod naslovom “Izvori izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj”.

Voditelj istraživanja Goran Butorac rekao je da se na prerađivačku industriju odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, ali i da se na svaku kunu dodane vrijednosti, koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije, u ostatku ekonomije generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti. Isto tako, izvoz prerađivačkog sektora znatno pridonosi kreiranju bruto dodane vrijednosti drugih sektora.

Izvoz prerađivačke industrije, kazao je Butorac, stvara tako 26,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto poslovnih usluga. Dodao je kako istraživanje sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije jačaju od kako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji.

Potrošen model

Izvoz prerađivačke industrije, nadalje, izravno pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi, što je više od 50 posto zaposlenih u tom sektoru, no kada se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima, onda taj izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji, odnosno 21,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

Najveći doprinos izvoznom rastu nakon ulaska Hrvatske u EU dale su brodogradnja te farmaceutska i prehrambena industrija. Konkurentnost je identificirao kao najznačajniji izvor izvoznog rasta, s time da je konkurentnost hrvatskih proizvoda najizraženija kod izvoza u tzv. nove članice EU-a, naročito Sloveniju, Mađarsku i Poljsku.

“U hrvatskoj ekonomiji povećavati proizvodnju s naslova osobne potrošnje već je davno potrošen model, osobna potrošnja ne može biti izvorom gospodarskog rasta ni sada ni u budućnosti. Ne možemo povećavati ni državnu potrošnju s obzirom na to da smo danas visoko zadužena zemlja. Stoga nam izvoz i investicije ostaju kao najznačajniji izvori gospodarskog rasta, rasta proizvodnje i zaposlenosti, a pritom izvoz prerađivačke industrije ima golem značaj”, zaključio je Butorac.

Profesor političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić, komentirajući za Glas Slavonije značaj izvoza prerađivačke industrije, također se slaže da su investicije i izvoz preostali jedini značajni izvori ekonomskog rasta zemlje.

- Naš ponajprije privatni sektor bori se da bi izvozio iako mu pri tome okružje, zajedno s monetarnom politikom, nije prijateljsko. Međutim, treba reći kako je taj naš izvoz tehnološki inferiorniji s obzirom na nama konkurentske zemlje. Niže je razine finalizacije obrade, niže tehnološke složenosti, u njemu nije ugrađeno mnogo novih tehnologija, a sukladno tome i dodana vrijednost nije tako visoka. Taj naš izvoz, nažalost, mnogo je više rezultat povećane potražnje naših vanjskotrgovinskih partnera nego strategije izvozne orijentacije Hrvatske. Da imamo izvoznu strategiju, onda bi taj izvoz bio potpomognut s mnogo mjera i politika kraćeg, srednjeg i dugog roka. Mislim da je to velika boljka hrvatske ekonomske politike o kojoj se vrlo malo raspravlja i na tome se najmanje radi. Sve se vrti samo oko pitanja fiskalne politike, čak ne i monetarne politike - ističe Brkić.

On drži kako se proizvodnja, a potom i izvoz prerađivačke industrije može povećati samo otklanjanjem problema u cijelom sustavu zemlje, a ne usko gledajući poteze koji bi pomogli samo prerađivačkoj industriji. Brkić naglašava kako ima dovoljno pametnih i sposobnih ljudi u Hrvatskoj koji mogu rješavati sustavne probleme, no najveća im je prepreka, kaže on, hrvatska politička sfera u kojoj dominiraju “isti momci i s jedne i s druge strane kvaziideološkog spektra” koji utječu na kadroviranje, na rast administracije i birokracije. - Hrvatska je u EU na prvom mjestu po troškovima izvršne i zakonodavne vlasti. Oko pet posto BDP-a odlazi nam na te troškove. Zemlje iza nas na ove troškove izdvajaju 2,5 ili 1,8 posto. Pogledajmo i kakav nam je obrazovni sustav. Mnogi naši doktori znanosti sjede u nekim tzv. institutima, a nema ih u gospodarstvu, za razliku od primjera u Njemačkoj - oštar je Brkić.
Lokalni monopol

Ekonomist Velimir Srića podsjeća da hrvatski političari zaboravljaju važnost izvoza. On ističe kako izvoz ima dva pozitivna utjecaja na domaće gospodarstvo - tvrtke koje su izvoznici postaju bolje i konkurentnije, a izvoz donosi izravan rast BDP-a.

Izvoznik bježi iz lokalnog monopola ili oligopola, izlaže se svjetskim kriterijima poslovanja, izlazi na zahtjevnije tržište i zbog toga je bolji. Izvoz je za nacionalnu ekonomiju pozitivan jer predstavlja i mjerilo uspješnosti, s obzirom na to da tvrtke koje su uspješne i konkurentne na lokalnom tržištu tek tada izlaze na globalno tržište.

- U Hrvatskoj neke tvrtke često svoj uspjeh mogu zahvaliti monopolu, oligopolu ili političkim utjecajima te nisu dovoljno dobre da iziđu izvan granica zemlje. Takva su iskustva znatno oslabila hrvatski izvozni kapacitet - upozorava Srića.

Istraživanje EIZ-a, dodaje, skreće pozornost na to da naša prerađivačka industrija svojim izvozom vuče i druge, vuče kooperante iz drugih djelatnosti.

- Efekt je golem na sve prateće industrije. E sad samo treba zamisliti što bi bilo kada bi postojala jasna nacionalna strategija izvoza, koja bi povezala primjerice samo prehrambenu industriju i turizam. U nekim područjima imamo najbolje svjetske proizvode, poput vina ili maslinovih ulja. Bilo bi dobro da smo dogovorili strategiju prema kojoj bismo svijetu pronosili priču o Hrvatskoj kao zemlji zdrave hrane, zemlji koju pokriva 47 posto šume, zemlji čiste pitke vode, sa Slavonijom idealnom za ekološku proizvodnju hrane, itd. Tada bismo mogli proizvoditi proizvode posebne vrijednosti, s jasno naglašenim napisom da su proizvedeni u Hrvatskoj, a ne samo onih koji zadovoljavaju tržišne vrijednosti. Možemo vidjeti kako to izgleda na primjerima francuske kozmetičke industrije ili proizvodnje alkoholnih pića. Te industrije prodaju priču, a ta priča govori o kulturi te zemlje - kaže Srića.

NAJVEĆI SUFICIT U TRGOVINI DRVENIM PRERAĐEVINAMA

Najveći vanjskotrgovinski deficit Hrvatska je lani ostvarila u razmjeni motornih vozila (912 milijuna eura), kemikalija i kemijskih proizvoda (877 milijuna eura) i prehrambenih proizvoda (783 milijuna eura). Trgovinski suficit bilježimo kod prerade drva (327 milijuna eura), brodogradnje (231 milijun) i proizvodnje namještaja (70 milijuna eura). Najveći deficit imamo u razmjeni s Njemačkom (1,7 milijardi eura), Mađarskom (930 milijuna eura), Italijom (801 milijun) i Austrijom (781 milijun eura). Trgovinski suficit Hrvatska ostvaruje sa zemljama CEFTA-e, najveći s BiH (546 milijuna eura).

Velimir Srića
ekonomist
TURIZAM KAO IZVOZNI PROIZVOD

Drugi veliki pozitivan utjecaj izvoza je doprinos rastu BDP-a. Velimir Srića podsjeća kako izvoz prerađivačke industrije čini čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva. Izvukao je paralelu s hrvatskim turizmom koji donosi oko 18 posto BDP-a, a vjerojatno ove godine i više. - Međutim turizam uglavnom ne stvara novu vrijednost. Turizam može povući mnogo toga, ali ipak nije toliko kvalitetan izvozni proizvod kao što je stvarni izvoz roba. Turizam bi to mogao biti kada bismo u njega ugradili isključivo domaću hranu ili recimo domaće zdravstvo. Kontinentalni turizam s druge strane donosi znatno pozitivnije efekte jer dodatno pokreće lokalno gospodarstvo i proizvodnju. Drukčiji su efekti kada netko stvara proizvod i bori se da ga ljudi primijete od onoga koji razmišlja na način: imam more i sunce, ljudi će doći, ne moram ništa posebno dodavati - kaže Srića.

IZVOZ JE VEĆ DVADESET GODINA ZANEMARENA TEMA U HRVATSKOJ

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je izvoz zanemarena tema u Hrvatskoj već 20 godina. Po njoj, monetarna politika, još od uvođenja kune, nikad nije bila naklonjena izvozu jer su joj ciljevi uvijek bili neki drugi - stabilnost cijena, stabilnost tečaja i sl., dok je izvoz uvijek bio u drugom planu. “Ne mislim da je monetarna politika ni danas išta više naklonjena izvozu, samo što postoje poslovni ciklusi, a unutar njih razdoblje kada i sama monetarna politika i centralna banka malo više govore o izvozu jer joj to ide naruku. Ima i razdoblja kada se o izvozu ne govori, recimo kada je hrvatska kuna bila pod većim deprecijacijskim pritiskom, od polovine 2008. i u cijeloj nesretnoj 2009., našu centralnu banku izvoz uopće nije zanimao, pa nam je recesija trajala puno duže nego drugima. Monetarna politika HNB-a nikada neće stati na stranu izvoza”, smatra Ivanov. H

pokretači
RIJEČ JE O 21,5 POSTO UKUPNOG BROJA ZAPOSLENIH


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatima i dalje najomiljeniji Jadran

20.07.2018.

Kao glavni izvor informacija o destinacijama na koje putuju, čak 90 posto ispitanika navodi internet. To se prije svega odnosi na domaće online sadržaje te specijalizirane aplikacije i stranice

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

20.07.2018.

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave

Fotoreporter kojeg su Vatreni ‘srušili’ dolazi u Hrvatsku

20.07.2018.

Sedmodnevni boravak i odmor u Hrvatskoj Yuri će započeti u Zagrebu, a nakon toga pokazat ćemo mu sve ono najbolje od Hrvatske, našu obalu, otoke, ali i hrvatsku kontinentalnu ponudu. Potrudit ćemo se prirediti mu odmor za pamćenje

Od polufinala do polufinala: Gdje smo bili 1998., gdje smo danas i jesmo li morali bolje?

18.07.2018.

U posljednjih 20 godina mnogo se toga promijenilo, Hrvatska je u međuvremenu postala članica Europske unije, ekonomija je u usporedbi s tadašnjim brojkama znatno ojačala, no isto tako ostaje dojam da se moglo napraviti mnogo više.

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP