Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ou 2015

Izračunali smo: Koliko će vas koštati kredit nakon konverzije u eure?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Izračunali smo: Koliko će vas koštati kredit nakon konverzije u eure?

Nakon tri runde pregovora bankara i dužnika u 'švicarcima', uz asistenciju Ministarstva financija i HNB-a, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema iskristaliziralo se pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite s valutnom klauzulom u euru

Premda su i jedna i druga strana u pregovore krenule s dijametralno suprotnih pozicija, čini se da se nakon tri runde pregovora stavovi ipak približavaju. Za Udrugu Franak konverzija kredita u eure nije potpuno neprihvatljiva iako su do jučer inzistirali na pretvaranju 'švicaraca' u kune, a i bankari su, nakon pritisaka iz Ministarstva financija i HNB-a, shvatili da moraju ponuditi nešto više od palijativnog rješenja za najugroženije skupine dužnika.

Uz eliminiranje tečajnog rizika, pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite u eurima trebalo bi dovesti do smanjivanja glavnice kredita i, koliko je to moguće, izjednačavanja uvjeta otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima. Zato je ključno pitanje po kojem tečaju će se izvršiti konverzija. Polazne pretpostavke su da tečaj za konverziju bude niži od tržišnog, da trošak (razliku između tržišnog tečaja i tečaja za konverziju) snose banke te da im država zauzvrat omogući porezne olakšice.

Da bi se utvrdio fer tečaj za konverziju, treba voditi računa o nekoliko bitnih faktora. Prvo, nakon konverzije glavnica u kunama ne bi smjela biti veća nego što je bila u trenutku uzimanja kredita. Drugo, kamatna stopa nakon pretvaranja kredita u eure više neće biti fiksirana na razini od 3,23 posto, nego će osjetno porasti. I treće, treba uzeti u obzir to da su dužnici u 'švicarcima' u prvom razdoblju otplate, dok je tečaj švicarskog franka bio stabilan, profitirali jer su imali znatno niže rate od dužnika u eurima.

Prema neslužbenim informacijama HRT-a, bankarima odgovara to da se konverzija provede po već fiksiranom tečaju 'švicarca' od 6,39 kuna, a donja granica na koju bi pristali je tečaj od 5,80 kuna.

Na temelju tih informacija, tportal je izračunao koliko bi se smanjila glavnica na primjeru tri kredita u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 50.000, 70.000 i 100.000 eura uzetima početkom 2007. na rok od 20 godina. Kao što se vidi u grafičkom prikazu, za kredit u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 70.000 eura glavnica bi se smanjila između 60 i 110 tisuća kuna. Ako bi se za konverziju primijenio tečaj od 6,39 posto, glavnica u kunama (nakon osam godina otplate) svela bi se na razinu s početka otplate kredita, a kada bi se primijenio tečaj od 5,80 kuna, glavnica bi bila pedesetak tisuća kuna niža od početne.

No konverzija u eure po trenutno fiksiranom tečaju od 6,39 kuna ne znači da bi mjesečna rata kredita ostala ista kao prije konverzije, jer više ne bi vrijedila odredba o sniženoj kamatnoj stopi od 3,23 posto, već bi se na konvertirane kredite obračunavale uobičajene kamatne stope za kredite u eurima, a one su osjetno više. Tako bi u našem primjeru rata kredita nakon konverzije, uz kamatnu stopu od 5,5 posto, iznosila 4.900 kuna, a sada iznosi 4.330 kuna.

Ako bi se konverzija provela po tečaju nižem od 5,80 kuna, rata bi iznosila 4.450 kuna, što je još uvijek 120 kuna više od rate prije konverzije.

Fer tečaj za konverziju: 'Švicarac' po cijeni od 5,60 kuna

Okvirni izračun pokazuje da bi fer tečaj za konverziju ipak trebao biti ispod donje granice od 5,80 kuna. Analiza HNB-a, koja pokazuje da dužnici u 'švicarcima' u prosjeku ne bi otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima kada bi se tečaj franka zadržao na 6,39 kuna, a kamatna stopa na 3,23 posto, sugerira da bi fer tečaj za konverziju bio onaj koji bi omogućio zadržavanje iste rate kredita kao i prije konverzije. Da bi se postigao taj cilj, prema našem okvirnom izračunu tečaj za konverziju trebao bi biti oko 5,60 kuna. Na taj način bi se približno izjednačili uvjeti otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima.

Lalovac: Rješenje kroz nekoliko mjeseci

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da bi kroz nekoliko mjeseci mogao biti riješen veliki problem kredita u švicarskim francima, ali i problem ljudi koji teško otplaćuju kredite i u eurima. 'Radimo različite modele, koliko će snositi država, kroz određene porezne olakšice, a koliko će banke preuzeti na sebe. Radimo to i računovodstveno da ne padne sve u jednu godinu na teret banaka, da ne bi odmah bile na gubitku', kaže Lalovac. Pri tome, oni koji su uzeli kredite u švicarskim francima ne bi smjeli biti u privilegiranom položaju o odnosu na one koji su od početka uzeli kredit u eurima. Večernji list piše da će Vlada do kraja idućeg tjedna predstaviti model po kojemu će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Glavno je polazište otpis između četvrtine i petine glavnice duga u francima, preciznije 22% duga, nakon čega bi se preostali dio kredita pretvorio u eurski kredit i na njega zaračunala kamata od 5,60 posto. (Hina/Večernji list)


Komentari članka

Vezani članci

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Prihodi ACI-ja isti zbog rekonstrukcije marine u Rovinju

31.10.2017.

Tvrtka ACI (Adriatic Croatia International Club) u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 165,1 milijun kuna ukupnih prihoda, dok su rashodi iznosili 131,7 milijuna kuna, pri čemu su i prihodi i rashodi bili na razini istog razdoblja prošle godine

Hrvatska tijekom prošle dvije recesije

30.10.2017.

Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži

Građani u prosjeku štede 10% više nego lani

27.10.2017.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50% građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih ple

Što će se dogoditi s kunom (i plaćama, kreditima, cijenama...) nakon uvođenja eura?

27.10.2017.

Što će se dogoditi s plaćama, kreditima, štednjom i cijenama u trgovinama kada Hrvatska uvede novu valutu, što se pretpostavlja da će se dogoditi tijekom idućih pet godina?

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja